Piše: Jordi Palmer (El Nacional)
"Više od tri milijuna ljudi okupilo se u ponedjeljak u Barceloni tražeći povodom redovitog mirnog mimohoda za neovisnost Katalonije od ostatka dubokom političkom krizom pogođene Španjolske," priopćila je policija.
„Na ulicama Barcelone odjednom se našlo tri milijuna ljudi i bili smo zbunjeni događanjem koji se, očito, organizirao u dubokoj tajnosti. Srećom sve je proteklo mirno“, rekao je glasnogovornik španjolske policije.
Katalonci su se u ponedjeljak okupili pod sloganom: „Katalonija, nova europska država.“
Rijeka ljudi mašući katalonskim zastavama šetala je ulicama Barcelone na katalonski nacionalni praznik, Diadu. Govora kao ni parola nije bilo. U razgovoru s dostupnih prolaznicima mnogi u koji su sudjelovali u mimohodu optužili su španjolsku bivšu i sadašnju vlast kako ih konstantno uvlači u ekonomske i političke krize.
Žele trošiti svoje poreze
„Što ljudi u Kataloniji traže,“ upitali smo jednog od naših sugovornija.
„Novu europsku državu, članicu NATO-a i EU; članicu eurozone i schengenske zone. To mi Katalonci tražimo? Neovisnu Kataloniju“, odgovorili su nam.
Katalonci, ponosni na svoju različitu kulturu i jezik, sve više osjećaju kako ne baš povoljno prolaze u odnosima s Madridom. Predsjednik katalonske vlade, Pere Aragones, baš kao i raniji Quim Torra i Carles Puigdemont traži pravo kojim će Katalonije sama sebi određivati ubiranje i trošenje vlastitog poreza.
„Cilj Katalonije je postići dogovor sa središnjom Vladom u Madridu u području ekonomije i pokušati zaštititi Kataloniju od pljačke drugih dijelova kraljevine, te dati našoj zemlji oruđa potrebna za gradnju naše suverene budućnosti, naše nacionalne budućnosti“, rekla je predsjednica katalonskog parlamenta, Anna Erra na konferenciji za novinare i istaknula kako je, ako se ne postigne dogovor o ekonomskim pitanjima, „put Katalonije prema slobodi i neovisnošću otvoren“.
Katalonija je država čija je privreda peta najjača u Europi, čiji je BDP dvostruko veći od portugalskog, koji u španjolskom BDP-u participira s 22 posto. Zbog toga Pere Aragones i Anna Erra smatraju kako ova autonomna zajednica Španjolskoj mnogo više daje nego što od nje dobiva.
„Naš cilj je nastaviti onim putem kojim je išla vlada Carlesa Puidgemonta, a to znači postići sporazum s centralnom Vladom o svim ekonomskim i socijalnim pitanjima te zaštititi Kataloniju, kao i omogućiti našoj zemlji sredstva koja su nam potrebna za izgradnju budućnosti odvojene od Španjolske“, rekao je Aragones.
No ima još nešto, prije Diade, kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest kako će gradska vijeća Barcelone i Tel-Aviva razmotriti zajednički prijedlog o reaktivaciji prijateljskih odnosa između ova dva grada koja su stavljena na led nakon protuzakonite zabrane referenduma o neovisnosti Katalonije. Ovo fašističkoj vlasti u Madridu ne ide u prilog.
Barcelona i Tel-Aviv gradovi prijatelji
Povjerenik gradskog vijeća Barcelone za međunarodne odnose i promidžbu, Pau Solanilla najavio je ovog petka poslijepodne kako će Barcelona nastaviti svoj odnos s Tel-Avivom, nakon dekreta gradonačelnika kojim je poništena privremena suspenzija koju je u veljači najavio prethodni gradonačelnik, Ada Colau. Povjerenik je također najavio kako će aktualni gradonačelnik Jaume Collboni ove godine posjetiti Palestinu, na svom prvom međunarodnom putovanju kao najviši autoritet katalonske prijestolnice.
U veljači 2018. tadašnja gradonačelnica Ada Colau otvorila je značajnu polemiku odlučivši, jednostrano i dekretom gradonačelnika, suspendirati status bratimljenog grada koji je grad Barcelona uspostavila s gradovima Tel-Avivom i Gazom dva desetljeća ranije, pod gradonačelnicom Joan Clos. Odluka je objavljena u kontekstu javne kampanje kojom se osuđuje politika države Izrael prema Palestini. No, pravi je razlog što je gradonačelnica Colau koja dolazi iz redova unitarističkog bloka željala blokirati Barcelonu i samu Kataloniju od ostatka svijeta. Njezinu odluku su naširoko kritizirali na općinskoj plenarnoj sjednici ostale političke organizacije, koje su u nekoliko navrata odbile podržati prekid odnosa, iako je Colau odbila popustiti i ostala pri svojoj odluci.
Upravo iz tog razloga već se činilo mogućim kako će svaki gradonačelnik koji naslijedi Adu Colau odlučiti obnoviti odnose s tim izraelskim gradom. S tim u vezi, Solanilla je izjavio kako je Collbonijeva odluka još jedan korak u takozvanom planu Endreça (ili "pospremanja") koji provodi nova izvršna vlast, objašnjavajući kako se ova ponovna uspostava odnosa "događa u vrijeme početak nove školske godine, kada je nova vlada počela ispravljati gradsku politiku i također ispravljati međunarodno pozicioniranje Barcelone", koju je definirao kao "otvoren, raznolik, pluralan grad i most za dijalog sa svim gradovima svijeta". Povjerenik je također podsjetio kako ponovna uspostava odnosa ima "široku potporu općinskog plenuma". Solanilla je također potvrdio kako Tel-Aviv predstavlja "najbolje od progresivnih vrijednosti" u Izraelu i istaknuo, istovremeno, kako je predanost Barcelone Palestini "neupitna".
Istovremeno, finski premijer Petteri Orpo podržao je u utorak Španjolsku u njezinoj „nepravednoj“ financijskoj krizi, pozivajući je neka izbjegne traženje cjelokupnog paketa međunarodne pomoći.
Izbjeći novu pomoć
„Važna stvar u ovom trenutku je pronaći način za izbjegavanje novih paketa pomoći“, rekao je Orpo na konferenciji za tisak održanoj zajedno sa španjolskim kolegom Pedrom Sáchezom.
„Od ključne je važnosti neka se Španjolska posveti dovođenju u red vlastite ekonomsko-socijalne slike. Sve ostalo je samo pomoć“, rekao je Orpo i dodao „Usmjereni smo na traženje rješenja.“
Orpo je dan ranije na Ekonomskom forumu u Madridu rekao kako još uvijek postoje „brojne mogućnosti“ za Španjolsku kako bi ta zemlja izbjegla traženje paketa pomoći poput Grčke, Portugala i Irske koje su upale u teške financijske probleme za vrijeme depresije 2008.-2015.
Sánchez je, također, izjavio kako neće žuriti u vezi s potpisivanjem sporazuma ili s predajom ključnih proračunskih ovlasti autonomnim zajednicama aludirajući na zahtjeve Katalonije.
Nastojeći obuzdati visoke troškove zaduživanja, Sánchez je uveo mjere štednje vrijedne više milijardi eura, uključujući smanjenje plaća i povećanje poreza, što bi za posljedicu moglo imati izbijanje masovnih uličnih demonstracija.
Orpo, snažan zagovornik fiskalne discipline, izjavio je kako ne želi govoriti Sánchezu u kojim oblastima bi trebalo provesti rezove.
Potreban protok vremena
„U potpunosti se slažem kako je situacija nepravedna. Španjolska će dobiti niže kamatne stope nakon što provede brojne mjere štednje i strukturne reforme, koje će ojačati njenu konkurentnost“, rekao je Orpo i naglasio kako snažno vjeruje kako će nakon već provedenih Vladinih mjera i onih najavljenih u narednih nekoliko godina španjolska ekonomija postati veoma konkurentna.
Orpoa ne zanimaju sukobi na relaciji Madrid – Katalonija, njega ne zanima ni pljačka katalonskih materijalnih i financijskih dobara koje više od 300 godina provodi Kastilja. Njega zanima samo to da niti jedna država članica EU nema ekonomskih i financijskih problema kao što je imala Grčka. Zato građane Katalonije zanima bolji život, bez nasilne otimačine od strane centralne vlasti.
Zanimljivo, stanovnike Dalmacije ne zanima ništa od navedenog; ni zaustavljanje nasilne otimačine od strane Zagreba ni ekonomsko-socijalna stabilnost. Zašto to? To je već pitanje za psihoanalitičare.
Comments