Piše: Livia Marinni
Voditeljica dalmatinskog arhiva u izgnanstvu, Catalina Dandolo izjavila je u ponedjeljak kako postoje brojni razlozi zbog čega je potrebno mijenjati Ustav Republike Hrvatske.
Dandolo je na Konferenciji o situaciju u Dalmaciji koja se ovaj tjedan održava u Parizu izjavila kako je Ustav S.R. Hrvatske, 25. srpnja 1990. izmijenjen na krajnje nelegalan i nelegitiman način, stoga su sve daljnje izmjene i dopune Ustava nelegitimne i nelegalne.
Dandolo je na tribini europske politološke organizacije rekla ako aktualni Ustav Republike Hrvatske nije bio izraz volje i konsenzusa cijelog hrvatskog društva, posebno ne dalmatskog već je donijet u atmosferi straha i huškanja na rat, iza kojeg je ostala sumnja bi li dovoljan broj građana glasao za njega da se proveo referendum u njegovu usvajanju.
Prema njezinim riječima, Ustav Republike Hrvatske donijet je zapravo u iznudici trenutka kada je Republika Hrvatska tek nastajala kao država, odnosno kada se Republika Hrvatska morala postaviti temelje za konstituiranje iste kao neovisne države, što će se dogoditi tek za godinu i pol, a onda kada više nitko nije želio živjeti u zajednici s njom.
Dandolo je naglasila kako sve ostale izmjene i dopune Ustava Republike Hrvatske govore o tome kako je Republika Hrvatska kao država postavljena na antidemokratskim temeljima i kako predstavlja prijetnju za sve one hrvatske regije u kojima kajkavsko narječje nije dominantno te za sve nacije i nacionalnosti koje nisu hrvatske.
Kako je Ustav RH izrazito diskriminatoran govori i podatak kako se u njemu ne spominju hrvatske povijesne regije. Umjesto Dalmacije, Istre, Slavonije, Sjeverne Dalmacije (Primorsko-goranske regije) i Slavonije, u Ustav je uvrštena definicija koja ograničava slobode i prava LGBTIQ+ populacije izvučena iz protuustavnog i izrazito diskriminatornog referenduma o braku održanog 201. godine.
Ocijenila je kako Ustav Republike Hrvatske ne jamči ni osnovni princip podjele vlasti, već svu vlast smješta u političke stranke. Dodala je kako Ustav ne jamči samostalnost ni sudstvu, ni upravi što se vidi kroz način izbora sudaca i Visokog sudskog vijeća.
Prema njezinim riječima, Ustavom Republike Hrvatske nisu regulirana ni neovisna tijela, takozvana četvrta grana vlasti, poput pučkog pravobranitelja, raznih povjerenika, revizora i sličnih tijela.
Objasnila je kako je Ustav počeo sadržavati klauzulu o pristupanju eurointegracijama tek nakon što je reagirao Bruxelles, zbog čeg je Republika Hrvatska zbog ovakvog Ustava jedva postala država članica Europske unije.
Voditeljica dalmatinskog arhiva u izgnanstvu, Catalina Dandolo ocijenila je kako u hrvatskoj javnosti i u hrvatskom društvu još nije bilo ozbiljne političke debate o statusu Dalmacije, pogotovo ne o modalitetu njezine buduće autonomije.
„Zbog svega nabrojanog, potrebno je otvoriti široku debatu u javnosti i društvu, koja bi vodila prema dogovoru o novom Ustavu Republike Hrvatske“, rekla je voditeljica dalmatinskog arhiva u izgnanstvu, Catalina Dandolo.
Predsjednik Europske politološke asocijacije, William Clark rekao je kako preambula Ustava Republike Hrvatske, u kojoj se ne navode povijesne regije kao bitne za buduću administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske u skoroj budućnosti ima funkciju „Tesorove kletve“. Objasnio je kako se radi o kletvi koju je navodno bacio Tesoro Rossani, poznatiji kao Miljenko Rošanić iz priče o Miljenku i Dobrili, koji je pozvao Dalmatine na boj protiv Turaka, ali se oni nisu odazvali na njegov poziv.
Sociolog i povjesničar ideja Lessandro Molnar rekao je kako Republika Hrvatska ima najveći problem s političkom elitom od svih država članica EU, što dokazuje i uporno upiranje Andreja Plenkovića kako bi Ivan Turudić postao prvi čovjek DORH-a. Hrvatska politička elita već pune 34 godine priča jedno, a u praksi radi sasvim neke druge stvari, koje nemaju mnogo veze sa realnošću i s interesima građana.
„Promjena Ustava RH 25. srpnja 1990. godine bio je samo jedan u nizu simulakruma, a ustavni kaos je doveo do toga da građani imaju ogromnu skepsu prema političkoj eliti, zbog čega se ponovo nalazimo u situaciji kada nam je potreban neki novi početak“, ocijenio je Molnar.
Prema njegovim riječima, potrebno je početi razmišljati o tome što je Republika Hrvatska, u kakvoj državi živimo, a u kakvoj želimo živjeti i kako ćemo graditi tu bolju i kvalitetniju državu.
Na konferenciji je promovirana Molnarova knjiga „Ustavni kaos prve revolucionarne rotacije u Srbiji 3. siječanj 2000. – 6. srpnja 2009“.
Knjigu je izdala pariška knjižara „Martinelli“, uz podršku Dalmatinskog arhiva u izgnanstvu.
Comentários