Piše Oles Gardziuk
Europska komisija prošle je srijede dala zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora s EU dvije države istočne Europe, Ukrajini i Moldovi, dok su Gruzija te Bosna i Hercegovina u čekalištu.
Tim povodom mogu se čuti razni komentari. Dok jedni govore kako su pregovori EU-a s Ukrajinom geopolitički signal. Drugi misle kako je to dobro, treći nisu sigurni. A četvrti kažu kako će Ukrajina kao i balkanske zemlje ostati u čekaonici – ako se EU ne reformira.
Ipak, Europska komisija dala je jednoj „vrlo velikoj državi istočne Europe jedno vrlo veliko obećanje – obećanje kako će možda u skorije vrijeme postati članica EU-a, ne dalje od 2030.," komentira njemački javni servis ARD.
U srijedu je, naime, Europska Komisija preporučila neka se otvore pristupni pregovori s Kyivom i Kishinevom, dok su Tbillisi i Sarajevo dobili zeleno svjetlo sa signalom čekanja. Neki mediji na njemačkom jeziku u tome vide namjeru EU-a kako bi se ponovo „geopolitički“ proširila, što bi bila prilika i za Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju.
„Ukrajina je država koja se nalazi usred razorne i skupe ruske agresije i za koju se donedavno govorilo kako su tamošnje državne strukture u najmanju ruku problematične s obzirom na razinu korupcije i transparentnosti, iako se je ponešto poboljšalo", komentiraju dopisnici ARD-a iz Bruxellesa i Kyiva.
Mnogo je upitnika ovdje, dodaje se u komentarima, recimo koliko će trajati rat, koliko će trajati obnova, kakve će uopće biti granice Ukrajine.
„Ali, zna se kako je Ukrajina danas poljoprivredna država. Tako ostvaruje skoro desetinu svog BDP-a, dok je u većini zemalja EU-a taj udio ispod tri posto. Ukrajina kao nova država članica EU-a isisala bi skoro sve subvencije za poljoprivredu," pribojava se dopisnik njemačke javne TV iz Kyiva.
„Može se pretpostaviti kako Europska Komisija nije htjela stvoriti iole realni scenarij, nego poslati jasnu poruku Kyivu i Moskvi istovremeno – kako Ukrajina neće biti ostavljena na cjedilu, naprotiv", dodaje ARD.
„Koliko god da je to ispravno, toliko je i nemarno prešutjeti očigledne poteškoće u kojima se Ukrajina nalazi. Postoji opasnost o tome kako bi se mogla probuditi nerealna očekivanja koja će jednog dana biti gorko iznevjerena“, zaključuje se u izvješću iz Bruxellesa.
Imperij protiv vlastite volje
Iste dileme ima i komentator lista Handelsblatt, ali je njegov zaključak drugačiji:
„Proces pristupanja ovisi o zaslugama, kažu u Bruxellesu, dakle činovnički proces prema objektivnim kriterijima. To je besmislica. Pristupna perspektiva je geopolitički instrument, najmoćniji u arsenalu EU-a. I krajnje je vrijeme kako bi se opet upotrijebio kao u slučaju Bugarske, Hrvatske i Rumunjske."
Handelsblatt dodaje kako je Europska unija postala imperij protiv vlastite volje, onaj u kojemu vrijede načela slobode, demokracije i vladavine prava. Kao takva, ona se sudara s ruskim imperijem, što je ruski predsjednik Vladimir Putin davno prepoznao.
Zato, dodaje list, sada nisu vremena za rasprave o tome kako bi točno EU trebao integrirati jednu veliku državu baziranu na agraru.
„Danas je važna poruka Ukrajincima – vi pripadate među nas. I poruka Putinu kako EU ne ostavlja na cjedilu nikoga u Europi tko se želi izvući iz zone toksičnog utjecaja Kremlja“, zaključuje se u tekstu.
„Proširenje kao geopolitički instrument"
Berlinski Tageszeitung navodi kako EU namjerava upotrijebiti proširenje kao geopolitički instrument kako bi suzbio utjecaje toksičnih država poput Rusije, Kine, Irana ili Saudijske Arabije.
„Pozitivno je to što tim pragmatičnim geostrateškim putem EU i balkanske države dobivaju osvježenje protiv umora od proširenja, nakon što su neke i po dvadeset godina u čekaonici EU-a. Proces na Balkanu je tu i tamo ponovo oživio", navodi se u komentaru.
U tekstu se upozorava kako EU može sačuvati svoju vjerodostojnost samo ako, osim na geopolitiku, gleda i na načela, na gospodarske i političke temelje na kojima je utemeljena.
„Inače postoji opasnost kako drugi globalni igrači daju atraktivne ponude državama-kandidatkinjama koje su predugo u limbu. To se već vidi na Zapadnom Balkanu, recimo na primjeru Srbije", dodaje list.
Kyiv neće dobiti besplatnu ulaznicu za EU
U komentaru lista Frankfurter Allgemeine Zeitung se navodi kako „geopolitički signal“ ima simboličnu vrijednost, ali se inzistira na ispunjenju standarda za prijem u EU.
„U pristupnom procesu moraju se stvarno ispuniti konkretni zahtjevi za funkcioniranje demokratskih institucija, uprave i pravosuđa. Inače bi proširenje imalo fatalne političke posljedice – za buduće članice i još više za EU.“
Navodeći kako je put još dug, frankfurtski list piše kako je barem pravac vodstava u Ukrajini i Moldovi ispravan.
„Vlade obiju država ozbiljno rade na političkim reformama. Ali i one su ovim dobile bonus koji u nekom trenutku na putu ka EU-u treba opravdati."
U listu Berliner Morgenpost se navodi kako Ukrajina neće pritiskom na čarobni taster postati članica EU-a, ali kako je svakako zaslužila ovakav signal iz Bruxellesa.
„To je nova motivacija za tamošnji narod koji pati, koji se uz velike žrtve brani od totalnog uništenja. To je tračak nade u teškim vremenima. Ukrajina se ne bori samo protiv agresorske Rusije za svoj opstanak. Ona brani i europske vrijednosti i europsku slobodu na istočnom krilu EU-a", mišljenja je komentator.
Ipak, kako se dodaje, Kyiv nije i neće dobiti besplatnu ulaznicu u EU.
„Ukrajina se mora pokazati. Morat će dokazati reformske korake u borbi protiv korupcije, pranja novca i sasjeći utjecaj oligarha", piše Morgenpost.
„Ukrajina treba postati dio drugačije Europske unije"
Badische Zeitung je skeptičan:
„Planirani pregovori EU-a s Ukrajinom dio su psihološkog rata. Ali tko razmatra samo geostrateške razloge, taj žrtvuje kulturološki temeljni konsenzus koji uopće drži EU na okupu."
Marksistički list junge Welt piše o „lopovskoj političkoj klasi“ Ukrajine, o pranju novca, mutnim poslovima u agraru – što sve, doduše biranim riječima, kritizira i Europska komisija.
„Ovome bismo mogli prići sarkastično i reći – pa nije ovo prvi put. EU je primio notorno korumpiranu Grčku, kod Bugarske, Hrvatske i Rumunjske se zažmirilo iz geopolitičkih razloga, pa zašto se ne bi prigrlila i korumpirana Ukrajina?“, navodi list.
A švicarski Neue Zürcher Zeitung piše kako Ukrajina treba postati dio Europske unije – ali „drugačije Europske unije".
„S ovako ustrojenim EU-om pristupanje Ukrajine je nerealno čak i na dugi rok. Ta država ne može preskočiti birokratske prepreke. Volja u zemlji kako bi se politički bilo dio Europe mogla bi nestati za par godina. Tko hoće znati kako to ide neka samo studira primjer Srbije", piše u komentaru.
„Ukrajini, Moldaviji i balkanskim državama treba drukčiji EU. Njima treba EU kojem se može pristupati korak po korak, i oblik članstva koji uzima u obzir njihovu sposobnost i volju da se integriraju“, zaključuje švicarski list.
Ukrajina najviše odmakla u reformama
Kako za pristupanje EU treba provesti određene reforme tako treba i za dobivanje zelenog svjetla koje otvara mogućnost za otvaranje pristupnih pregovora.
Stockholmski list Svenska dagbladet hvali Ukrajinu i govori kako je najdalje odmakla u reformama što joj je omogućilo da uskoro započne pristupne pregovore. List naglašava kako je put do uspjeha dalek, ali govori kako je datum za okončanje pregovora 2029., a datum primitka u EU 2030.
List analizira kako će Ukrajina, ukoliko na vrijeme bude izvršavala svoje obaveze prema Uniji, najviše problema imati s transparentnošću, vladavinom prava i korupcijom. Ukrajina je uvela sustav javnih nabava, javlja list, već 2019. nakon parlamentarnih izbora u ljeto te godina, ali se isti često zanemaruje zbog ruske agresije.
Unatoč tome, Ukrajina mnogo bolje kotira od, npr. Srbije, zaljučuje list.
Hozzászólások