Piše: Livia Marini
Jedan od koordinatora inicijative DDF, Vedran Bralić potvrdio je kako je EU sačinila radnu verziju novog statusa Dalmacije, te odbacio kritike nekih stranaka, kako je taj dokument protivan Ustavu RH.
U intervjuu za „Autonomiju“ Bralić je rekao kako je apsolutno neosporno kako je radni tekst Europske Unije usklađen s Ustavom RH, te istaknuo kako je upravo činjenica to što Europska pučka stranka ima većinu u Europskom parlamentu garancija kako će najnoviji status za Dalmaciju biti u skladu s Ustavom RH kao što je u skladu s Ugovorom o pristupanju RH Europskoj uniji, te kako će se tim dokumentom iskoristiti svi kapaciteti koji su hrvatskim regijama zajamčeni rješenjima iz Pristupnog ugovora.
– Sasvim je sigurno je kako će nakon donošenja novog statusa za Dalmaciju i u skladu s tim novim zakonskim rješenjima, A.R. Dalmacija biti uspješnija regija nego što je danas, – istaknuo je Bralić.
Da li ste iznenađeni kritikama iz HDZ-a po kojima je radni tekst o statusu Dalmacije ocijenio kao separatistički akt, dok je kao najspornija odredba istaknuta ona o regionalnoj vladi? – Mislim kako su ta rješenja za njih sporna samo zato što su potpuno izgubili politički kompas. HDZ je napustio svoj proeuropski put, ako ga je ikada i imao, a ni skorašnji izborni poraz im očigledno neće biti dovoljan kako bi shvatili kako su ih zbog toga napustili i njihovi birači. Tako sad za političku promociju koriste nešto što još nije tema, pošto radna verzija dokumenta o statusu Dalmacije koju su izradili stručnjaci iz područja lokalne samouprave još nije službena već je u procesu usuglašavanja stavova s članicama Europske pučke stranke i koalicijskim partnerima u Europskom parlamentu.
HDZ-ovci koji kritiziraju ovaj prijedlog trebali bi se obavijestiti o tome kako to izgleda u drugim europskim državama, u kojima se izvršni organi regija obično nazivaju regionalnom vladom. Nama se često događalo da svaki put kad u ime naše inicijative nađemo izvan Republike Hrvatske da nas pitaju vlada li u našoj državi još uvijek komunizam, s obzirom na to kako je Dalmacija rascjepkana na 6 dijelova, Slavonija na 5… i još uvijek koristimo termine iz doba komunizma koji su čak i u Kini prevedeni na normalan politički jezik.
Hoće li ove kritike i ako hoće koliko će biti smetnja za prihvaćanje statusa Dalmacije u Europskom parlamentu i kasnije kao zakon u Hrvatskom saboru? Ovo pitam jer je ponovno nametnuta teza kako će u Dalmaciji napraviti država u državi. – Nemam namjeru braniti se od bilo kakvih, pa i takvih teza, ali ni dopustiti da neko ponižava Dalmaciju i Dalmatine, odnosno Dalmatince! Mi stanovnici Dalmacije, i Dalmatini i Dalmatinci, trebamo osigurati većinu kako bi status Dalmacije pretvoren u Zakon prošao u nacionalnom parlamentu, ali tu većinu ionako ne bismo tražili s HDZ-om, ili bilo kojom njihovom satelitskom parastrančicom kao što su „Most“, „Živi zid“, „Slobodna Hrvatska“, Kolakušićeva stranka, „Centar“. Posebno većinu ne bi tražili s radikalima u vidu HSP-a i njihovih sestrinskih strančica, pošto su te dvije stranke izričito protiv Dalmacije i njezinog prosperiteta. Najsmješnije je što su njihove kritike usmjerene na potpuno sekundarna pitanja, kao što su nazivi mogućih regionalnih tijela vlasti, a ne na sadržaj. To samo pokazuje koliki je stupanj političke bestijalne zlobe i rigidnosti kod nekih stranaka i njihovih satelita.
Istini za volju, ne bi većinu tražili ni s SDP-om koji se odavno od socijaldemokratske pozicije preselio na pozicije neoliberalističke stranke koja ne zna što bi sa sovom. Tamo gdje bi eventualno mogli ići jest stranka „ORaH“ i „Laburisti“.
Istovremeno, u autonomističkom bloku nezadovoljni su postojećim ustavnim okvirom lokalne samouprave u RH. Zbog čega se ne zahtijevaju i ustavne promjene u smislu ostvarenja prava za Dalmaciju i druge regije u RH? Je li u tom smislu moguće nekoj novoj vladajućoj koaliciji postići konsenzus o promjeni ustava kako bi došlo do reintegracije regija koje će voditi k njihovom novom statusu? – Rezultati parlamentarnih izbora od prije dvije godine i rezultati lokalnih izbora od prije godinu dana pokazali su kako stanovnici Dalmacije ne prihvaćaju niti jedan ekstremizam, već kako su za rješenja koja će osigurati brz i stabilan razvoj Dalmacije i bolji život svih njezinih stanovnika. To što HDZ vlada Dalmacijom i RH u cjelini stvar je izbornog inženjeringa, a ne glasova birača. Bilo koja nova vlada imat će problem s Dalmacijom, ako budu radili protiv njezinih interesa. Stoga je u njihovom primarnom interesu postići konsenzus o promjeni Ustava RH i na taj način izvršiti reintegraciju i decentralizaciju RH, točnije devoluciju RH na 5 povijesnih regija kako stoji u Ugovoru o pristupanju RH Europskoj uniji.
Spomenuli ste sada dalmatinske interese. Koji su to dalmatinski interesi i na čemu počivaju?
– Interesi Dalmacije počivaju na njezinoj tradiciji i običajima. To su oni interesi koji će učiniti Dalmaciju snažnom, prosperitetnom i njezinom. To su oni interesi koji će ju vratiti njezinim korijenima uz brz ekonomski i tehnološki razvoj, poboljšanje životnog standarda i općeg prosperiteta. Jedan od glavnih interesa Dalmacije je njezina reintegracija unutar RH i dobivanje statusa autonomne regije te suradnja s drugim dijelovima Dalmacije koji se nalaze u susjednim državama, BiH i Crnoj Gori.
Koliko su u izradi novog statusa Dalmacije njegovi tvorci bili ograničeni time što mnoge oblasti koje se tiču nadležnosti županija, kao što je pitanje imovine i izvornih prihoda, još nisu zakonski regulirani? – Mislim kako tvorci novog statusa Dalmacije nisu bili ograničeni nedostatkom zakonskih rješenja, jer će se status donijeti na osnovu odredaba Ugovora o pristupanju RH Europskoj uniji, a ne zakona te će se njime naložiti Vladi RH neka mijenja ustav i zakone u skladu s ovim dokumentom. Također, i zakoni koji budu doneseni isto tako moraju da budu usklađeni s ovim dokumentom. Ugovor o pristupanju je jasan u tome što će sve regije, a mora ih biti 5. konačno, neke i po prvi put u svojoj povijesti, dobiti pravo na raspolaganje regionalnom imovinom, dobiti šire nadležnosti, te zajamčena financijska sredstva za investicije i razvoj te pravo na svoje simbole. Te ugovorne odredbe moraju biti implementirane u pravni sustav Republike Hrvatske putem zakonskih akata, tako da procesi donošenje posebnog akta o statusu Dalmacije i državni zakoni ne osporavaju jedni druge, već moraju biti kompatibilni.
Ima li ova radna verzija dokumenta o statusu Dalmacije podršku vaše inicijative? – Ovaj radni prijedlog dokumenta kojim EU regulira status Dalmacije bit će sačinjen je u suradnji s vanjskim partnerima inicijative DDF, Savezom Dalmatinaca u Europi, s kojim je usuglašen najveći dio odredaba tog akta. Ali, svakako će biti potrebe korigirati neka od rješenja kako bismo osigurali većinu kako u Europskom parlamentu tako i u Hrvatskom saboru te u županijskim tijelima odlučivanja. Tek kad se osigura suglasnost na sva tri nivoa, bit će moguće pokrenuti procedure, najprije u županijskim skupštinama, a zatim i u Hrvatskom saboru, koja treba dati suglasnost na dokument i statusu Dalmacije kako bi Europski parlament mogao odlučivati o tome.
Zato će se prijedlog akta o statusu Dalmacije moći naći pred zastupnicima županijskih skupština tek kad se osigura većinska podrška za taj akt od partnera koji čine Europski parlament, pa čak i državni parlament, a možda i još nekih parlamentarnih stranaka u Hrvatskom saboru, osim onih radikalnih i HDZ-a s njihovim satelitskim parastrančicama. Neosporno je kako bismo mogli lako osigurati većinu u županijskim parlamentima kako bismo usvojili prijedlog statusa Dalmacije, ali moramo voditi računa o tome kako prijedlog mora dobiti suglasnost i Hrvatskom saboru, jer status stupa na snago tek kad ga prihvati Sabor.
Znači li to kako će se prije procedure u Europskom parlamentu i županijskim skupštinama i s predstavnicima grupa zastupnika iz Hrvatskog sabora održati konzultacije o tekstu dokumenta koji će regulirati pitanje statusa Dalmacije? – Svakako neće biti jednostavno to pitanje zaokružiti bez konzultacija najprije s onim strankama koje bi rado vidjele Dalmaciju kao autonomnu regiju, a potom i s onima na državnom nivou. Konzultacije su moguće i s ekstremističkim strankama i njihovim satelitima, ali ne na nivou kao što je to s onima koji su DDF-u bliži. Ali, taj proces trebao bi završiti do kraja jeseni iduće godine, najdalje do početka 2024. godine.
Postoji li mogućnost da rok bude produžen, obzirom na to da mu RH ne postoje rokovi o dolasku ovakvih prijedloga na stolove saborskih zastupnika? – To ne ovisi o nama iz DDF-a. To prvenstveno ovisi o onima s kojima će stručnjaci za pravo lokalne samouprave konačan tekst dokumenta o statusu Dalmacije usuglašavati. Bilo bi logično da se detalji usuglase što prije, a mi ćemo se potruditi da to tako i bude, ali akt statusa će biti stavljen u proceduru pred županijske skupštine, a poslije i na klupe zastupnika u Hrvatskom saboru tek kad bude izvjesno kako postoji većina koja će taj akt usvojiti.
Je li moguće prijedlog akta o statusu Dalmacije koji bude izglasan od strane županijskih skupština kasnije mijenjati amandmanima u Hrvatskom saboru? – Formalno-pravno, akt o statusu Dalmacije ne može se mijenjati amandmanima u nacionalnom parlamentu, jer je to prijedlog više instance. Ustav RH propisuje kako Sabor RH može samo ratificirati (prihvatiti) taj akt onako kako ga je predložila Europska unija, ili da ga ne prihvatiti. No, ukoliko ga Sabor ne prihvati slijede žestoke sankcije od strane EU.
Šta bi se moglo dogoditi u slučaju da akt o statusu Dalmacije bude odbijen u Hrvatskom saboru? Pitaj jer Ustav RH nije predvidio takav čin. – Moglo bi se, eventualno, dogoditi to da se ponovi procedura Usvajanja. U svakom slučaju, ustavna je obaveza da statut bude donijet. Upravo zato kako se ne bi dogodile neke nepredviđene situacije, morat će se prije pokretanja službene procedure osigurati podrška na nacionalnom nivou za prijedlog koji se usuglasimo u EU. Ipak, mogle bi se dogoditi teške sankcije koje će pogoditi cjelokupno stanovništvo RH, a mislim kako to nikome nije u interesu.
Comments