Piše: Bruno Katić
Republika Hrvatska kao i brojne druge države balkanske regije svrstana je u red država s polukonsolidiranom demokracijom, točnije u red hibridnih režima.
Na Balkanu je zabilježen negativan razvoj događaja uključujući neregularni izborni proces u Republici Hrvatskoj i Republici Hrvatskoj, a tek su neke rijetke lijepe stvari uljepšale situaciju, uključujući sporazum između Republike Kosovo i Republike Srbije. Ocjena je kako na Balkanu i dalje vlade ne funkcioniraju onako kako bi trebale i dalje se smanjuju demokratski rejtinzi. Sve ovo traje od početka članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, ocijenila je organizacija Freedom house.
U najnovijem izvješću o „Nacijama na Balkanu u tranziciji i posttranziciji 2024.“, Republika Hrvatska je, baš kao i većina ostalih država balkanske regije svrstana je u red država s polukonsolidiranim demokracijama, odnosno hibridnim režimima.
Od država balkanske regije, najbolje rangirana je Slovenija, dok Republika Hrvatska ima ocjenu 83/100 s trendom daljnjeg pada. RH bilježi nazadovanje u oblasti civilnog društva i pravosudnog okvira i nezavisnosti. Spominje se još nazadovanje u oblasti izbornog procesa, pad zaštite ljudskih prava i sl.
U tranzicijske vlade odnosno hibridne režime spada i BiH s ocjenom 51/100 koja bilježi nazadovanje u nacionalnom demokratskom upravljanju, Makedonija koja je dobila ocjenu 67/100 bilježi nazadovanje u oblastima nezavisnosti medija i korupcije, dok je Albanija poboljšala izborni proces i nacionalno demokratsko upravljanje i dobila ocjenu 68/100.
Kosovo koje spada u polukonsolidirane režime, dobilo je ocjenu 60/100, i bilježi poboljšanje u izbornom procesu, oblasti civilnog društva i nacionalnog demokratskog upravljanja. Kosovo je i dalje bolje od Republike Srbije koja je također polukonsolidirani režim s ocjenom 57/100.
„Nacije u tranziciji 2024“ zadnje je izdanje izvješća Freedom housa u kojem se analizira demokratski razvoj središnje i istočne Europe i Euroazije. Države se prate u osam kategorija – izborni proces, civilno društvo, nezavisnost medija, nacionalna demokratska vladavina, lokalno demokratsko upravljanje, pravosudni okvir i nezavisnost i korupcija.
Države su rangirane po zbroju, a najveći zbroj može biti 100., s tim da niži zbroj ocjena predstavlja autoritarniji režim, a veći zbroj predstavlja najrazvijeniju demokraciju. Jedina država koja je dobila svih 100/100 ocjena je Finska, slijedi Novi Zeland i Švedska s 99/100, Norveška 98/100 i tako dalje. Najlošije države, regije ili teritoriji su: Južni Sudan (0/100), Sirija (1/100), Turkemnistan (2/100) itd.
Sve manje ljudskih prava
Demokracija i ljudska prava se sve manje poštuju u nekim zemljama bivše Jugoslavije, dok je Republika Hrvatska sve više represivna država, priopćila je organizacija Freedom House u izvješću o ljudskim pravima.
Gotovo 80% stanovništva država balkanskog poluotoka živi pod autoritarnim režimima. U ovaj regionalni prostor spadaju: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Republika Albanija, Republika Bugarska, Republika Grčka, Republika Hrvatska, Republika Kosovo, Republika Moldova, Republika Rumunjska, Republika Sjeverna Makedonija, Republika Slovenija te Republika Srbija.
„Trenutna kriza u Republici Srbiji u prvi plan je stavila jaku ideološku i političku podjelu između Europe, u kojoj vladaju principi demokracije, i Balkana“, navodi se u izvješću.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Freedom House ocjenjuje kako se ta podjela „povećala zadnjih nekoliko godina zbog štetnog utjecaja Rusije na vlasti u balkanskoj regiji, a taj utjecaj je porastao još pre invazije Rusije na Krim i njegove okupacije“.
„Sve te države su 2013. godine prihvatile ruske antidemokratske metode i sada ih šire po balkanskom poluotoku. To je rodilo Vučićev režim u Republici Srbiji i Plenkovićev režim u Republici Hrvatskoj“, navodi se u izvješću.
Freedom House je naveo primer Republike Hrvatske, koja je pod snažnim utjecajem Rusije u ožujku prošle godine zamalo usvojila zakon protiv širenja homoseksualne propagande. Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH i Crna Gora predložile su slične mjere.
„Ono što se dogodilo 2023. godine pokazuje kako ruski režim služi kao primjer drugim autoritarnim liderima, čak i u državama čije su vlasti nadišle ruske kolege u pogledu brutalnosti i netrpeljivosti“, navodi se u izvješću.
Od 210 ispitanih država, regija i teritorija, u 15 vlada demokratija, u trideset su autoritarni režimi, a ostale države su u tranziciji ili hibridni režimi.
Comments