Piše: Sondra zebić
Koordinator DDF-a, Vedran Bralić izjavio je kako će se ta inicijativa, u okviru eventualnih izmjena Ustava RH, zalagati za najširu moguću autonomiju Dalmacije u okviru Republike Hrvatske.
“Zalažemo se i zalagat ćemo se za najširu moguću i značajnu autonomiju Dalmacije, autonomiju koje su prema Ustavu iz 1974. imale Vojvodina i Kosovo. Zalažemo se i zalagat ćemo se za sve elemente potpune autonomije naše regije”, rekao je Bralić.
Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatska kojom se osporavaju dvije trećine odredaba statuta četiriju dalmatinskih županija ocijenio kao još jedan u nizu agresivnih udara na Dalmaciju te je Dodao kako će reintegrirana i autonomna Dalmacija, prilikom usklađivanja svoga Ustava s Ustavom RH, raditi na tome da se jasno odvoji svako uplitanje centralne vlasti u poslove regionalnih i lokalnih vlasti.
Rekao je kako državne vlasti već godinama unatrag ne poštuju Ustav i zakone Republike Hrvatske, kada je u pitanju financiranje Dalmacije i dalmatinske lokalne samouprave. Dodao je kako mu nije jasno kako netko može živjeti u Dalmaciji, a ujedno se radovati kada se autonomija te regije nasilno sužava.
“Smetaju nam intencije o mogućnosti brisanja dalmatinskog imena te zlonamjerno i plansko gušenje Dalmacije i njezinih stanovnika. Predstavnici Vlade RH, Hrvatskog sabora i svih političkih stranaka koje stoluju u Zagrebu trebaju shvatiti kako je Dalmacija izrazita prednost Republike Hrvatske na putu prema dubljim Europskim integracijama, o čemu svjedoče i izjave iz koje stižu iz Bruxellesa”, rekao je Bralić.
Odbacio je zahtjeve opozicije za zabranu korištenja i spominjanja imena Dalmacije i rekao kako će Dalmacija opet biti stabilna, složna i napredna regija, kakva je bila prije dolaska klerikalnih neoustaša n vlast 1990., o čemu svjedoči i činjenica kako je prošlog tjedna reintegracija i autonomija Dalmacije dobila podršku Vijeća europskih regija. Optužio je sve političke opcije čije je sjedište u Zagrebu kao i one opcije čije je sjedište u Dalmaciji, ali rade za interese Zagreba – što znači protiv interesa Dalmacije – kako su učinile sve kako bi kriminalizirale stanovnike Dalmacije, prije svega Dalmatine i dodao kako se, unatoč najavama najavama, ne vodi postupak protiv niti ijednog člana dalmatske zajednice, već su oni žrtve velikohrvatske kleronacističke antidalmatinske politike.
Bralić je proteklu godinu ocijenio kao godinu izuzetnih teškoća za Dalmaciju i Dalmatine, što zbog 106 ubijenih pripadnika dalmatske etničke zajednice što zbog pada životnog standarda što je, kako je ocijenio, posljedica lošeg upravljanja gospodarstvom, a ne ruske agresije na Ukrajinu.
Kritizirao je pojavu tabloidizacije Republike Hrvatske i ocijenio kako ta pojava uništava društvo, a DDF i sama Dalmacija je žrtva te pojave.
“Tabloidi nam upravljaju državom. Tabloidizacija je jedno od zala koje se mora što prije iskorijeniti”, rekao je Bralić.
Isto tako, ocijenio je kako se parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj pretvaraju u sukobe, a kao kriterij uspjeha na izborima uzima se broj kupljenih birača i broj razbijenih glava.
“Pitam se što nas onda čeka na europskim i predsjedničkim izborima”, upitao se Bralić.
Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske koja je, moglo bi se tako reći, zabranila predsjedniku Milanoviću sudjelovanje na parlamentarnim izborima ocijenio je kao političku odluku te naglasio kako je ovo drugi put u zadnjih jedanaest godina kako je USUD donio političku odluku, umjesto pravnu.
„Prvi put se to dogodilo 2013. kada je Ustavni sud odlučivao o 'Referendumu o braku', a drugi put je to napravio prošli tjedan kada je donio prešutnu odluku o, recimo to tako, zabrani ulaska predsjednika Milanovića u izbornu utrku“, objasnio je Bralić i dodao kako ovakav Ustavni sud samo sramoti državu.
Rekao je kako je svjestan kako USUD već desetljećima donosi političke, a ne ustano-pravne odluke i stoga ga brine što bi napravio kada bi Dalmacija proglasila autonomiju.
„Obzirom na stanje u Ustavnom sudu i načinu izbora ustavnih sudaca, posebno od 1998. na ovamo, iskreno sam zabrinut kakvu bi odluku ova institucija donijela ukoliko bi Dalmacija proglasila svoju autonomiju. Ne bih se začudio kada bi odobrili slanje tenkova na dalmatinske gradove“, zabrinut je Bralić.
U skladu s apsurdnim paradoksom koji postaje sinonim za Republiku Hrvatsku, Bralića više ništa ne čudi, ali je sve više i više zabrinut za stanje u društvu te za otvoreno kršenje Ustava i zakona, ali i obvezujućih međunarodnih dokumenata koja su iznad zakona.
„Nije u pitanju samo to što USUD ne radi svoj posao, već je stvar je u tome što je malo tko primijetio kako ustavni suci plešu kako HDZ hoće“, objasnio je Bralić.
Brine ga i to što je Republika Hrvatska kao „demokratska država“, a koristi osnovni oblik nedemokratskih društava – unitarizam.
„Republika Hrvatska je centralizirana u samoj srži, u samoj svojoj biti, ali isto tako ustavom jamči pravo na područnu (županijsku), regionalnu i lokanu samoupravu. Ako je to tako, zašto se ne dopušta reintegracija Dalmacije i njezina regionalna samouprava,“ upitao se Bralić.
Rekao je kako nije baš mudro poigravati se pravom na regionalizaciju prirodno i kulturno najrazvijenijeg dijela jedne države. Pritom ne treba olako proglašavati Dalmaciju oazom kako to čine neki političari. Ona bi to u potpunosti bila tek kad bi se njezine različitosti slile i, na primer, većina uništenih poduzeća vratila u život, a njihova se izgradnju financirala iz sredstava pribavljena privatizacijom istih.
„Međutim, umjesto da podstiče jaku Dalmaciju, službeni Zagreb ju onemogućuje od kraja ’80. godina XX. stoljeća vraćajući je na vječno polazišne probleme zbog svojih dnevnopolitičkih potreba“, naglašava Bralić.
Rekao je kako je Dalmacija za centraliste naizgled lagan zalogaj. Navodni zaštitnici autonomije poput onih iz nove Dalmatinske akcije u trenucima kad je ona možda i najviše ugrožena, gube vrijeme u estradnim nastupima.
„Činjenica je kako se danas 'autonomaške snage', poput nove Dalmatinske akcije po pravilu ne znaju adekvatno izboriti za svoj ideološki diskurs, jer paradoksalno obezvrjeđuju borbu za njezin položaj u okviru RH,“ naglasio je Bralić te dodao kako je na taj način posao centralistima olakšan.
Dodao je kako nitko normalan ne razmišlja o odcjepljenju Dalmacije ne samo zato što ona nema ustavno pravo na to, već i zato što u RH vidi kakvu takvu zaštitu od Velike Bosne, Velike Srbije, Velike Albanije, Velike Italije i sl.
„Za razliku od Katalonije koja ima međunarodno pravo na odcjepljenje, Dalmacija to pravo nema niti ga priželjkuje. Stanovnici Dalmacije samo žele bolji odnos službenog Zagreba prema regiji koja ga hrani“, objasnio je Bralić.
Ovakva politika Zagreba, Slavonije i Hercegovine prema Dalmaciji mogla bi dovesti do zbijanja autonomaških redova. No, pitanje je tko bi se u tom smislu našao povesti ovu regiju do boljih uvjeta.
„Najcrnji scenarij mogao bi se izbjeći samo ako odustanemo od dalje zloupotrebe krupnih strateških i demokratskih pitanja za kratkoročne, dnevnopolitičke potrebe, i propuštanjem izvlačenja bitnih pouke,“rekao je Bralić za kraj.
Komentar