Piše: Antonio Marasović
Vanjska suradnica jedine prodalmatinske inicijative DDF, Leonarda Bilišev potvrdila je kako su točni podaci o zakidanju proračuna dalmatinskih županija u prijenosu sredstava iz državnog pravosuđa.
Bilišev je rekla kako zbog toga Dalmacija trenutno duguje izvođačima oko 3,5 milijarde eura.
Te je podatke, naime, prethodno, za radio Celje, iznio voditelj organizacije „Dalmatinski klub“, Zuáne Orlandini koji je upozorio i na to kako zbog takvog odnosa centralne vlasti prema Dalmaciji prijeti bankrot dalmatinske privrede.
Bilišev je rekla i kako administracije dalmatinskih županija već godinu dana upozorava nadležne republičke organe na to kako se sredstva u županijske proračuna ne prelijevaju onako kako je to planirano Zakonom o proračunu.
“Mi već godinu dana upozoravamo državna tijela na to kako je neophodno kako bi se ta sredstva osigurala kako je to i predviđeno, kako bismo mogli platiti izvođačima radova na investicijama u Dalmaciji”, rekla je Bilišev.
Bilišev je istaknula i to kako će njegova vlada inzistirati na tome kako će se ta sredstva osigurati u rebalansu državnom proračunu.
Bilišev, inače, kaže kako se ne može u potpunosti složiti u ocjeni kako zbog ovih problema u realizaciji proračuna i dugovanja građevinskoj operativi prijeti bankrot dalmatinske privrede, ali je ocijenila kako je situacija “teška”, prije svega, zbog nemogućnosti kako se namire potraživanja izvođača radova.
“Zato bi građani Dalmacije trebali tražiti neka se taj novac osigura u rebalansu državnog proračuna i kako se pitanje dugova riješi jer je to jedini način, pošto Dalmacija još uvijek nije reintegrirana, nema svoju autonomiju što znači kako nema izvorne prihode”, navela je Bilišev, dodavši kako se rebalans državnog proračuna “neminovno mora dogoditi do kraja lipnja”.
Iako dalmatinski župani nisu skloni dramatičnim procjenama koje je iznio Orlandini o mogućem bankrotu dalmatinske privrede, ipak je potvrdio kako su “svi podaci koje je kolega Orlandini iznio o realizaciji državnog proračuna točni”.
Prema tim podacima, u proračunima dalmatinskih županija je od planiranih 10,2 milijardi eura za investicije u ovoj godini, za prva tri mjeseca realizirano je svega 400 milijuna. Od toga je iz državne blagajne stiglo samo oko 100 milijuna, dok je ostatak prenijet iz prošlogodišnjih proračuna dalmatinskih županija.
Uz to, dugovanja iz državnog proračuna Dalmaciji nisu specifična samo u ovoj već i prethodnih pet proračunskih godina, pa je tako, kako tvrde u Banovini, Fond za kapitalna ulaganja do sada zakinut za 36 milijardi eura ukoliko se uzme u obzir iznos koji je bio predviđen državnim proračunom.
Ukoliko bi se, pak, računica izvodila na osnovu zakonskih odredaba o tome koliko u financijskom smislu pripada Dalmaciji, onda je dug proračunima dalmatinskih županija i mnogo veći i iznosi 65 milijardi eura. A pošto je Dalmaciji u prethodnih pet godina umjesto 102 milijarde eura, do sad leglo svega 7 milijardi eura za investicije, to znači kako su proračuni dalmatinskih županija raspolagali tek trećinom iznosa koji joj pripada prema zakonu.
Blišev se osvrnula i oko spornih dijelova Nacrta zakona o medijskoj strategiji Republike Hrvatske.
Bilišev je rekla kako je u Nacrtu zakona o medijskoj strategiji ostalo sporno pitanje vlasništva u medijima koje emitiraju program na jezicima nacionalnih manjina.
“DDF je jasno iznio primjedbe u odnosu na resorno ministarstvo na predloženi tekst Nacrta zakona, ali ćemo o svemu prethodno razgovarati”, rekla je Bilišev i iznijela stav kako sto postotno vlasništvo nad medijima nije jedino moguće rješenje.
Bilišev je rekla kako može razumjeti zašto pojedine lokalne samouprave ili nacionalne manjine imaju potrebu da građani budu informirani, ali joj nije jasno i “očekuje neka joj netko objasni zašto bi država uređivala filmski ili glazbeni program”.
“Razgovori o spornim pitanjima još nisu počeli, jer nam je dalmatinska kultura bila na prvom mjestu. Nakon razgovora u ministarstvu predstavit ću rezultate istih članovima DDF-a kako bi čuli njihovo mišljenje”, objasnila je Bilišev.
Dodala je kako je veoma bitno što postoji osnovni tekst Radne grupe za izradu strategije, koju su činili svi relevantni predstavnici što je resorno ministarstvo dobilo jasno definiran stav struke koja traži kako se država skloni iz medija. “Europska unija po pitanju informiranja nacionalnih manjina nema standard nego sugestiju i u tom smislu ona je ravnodušna i prihvatit će ono oko čega se mi budemo složili”, rekla je Bilišev i dodala kako postoje rješenja oko kojih se EU sigurno neće složiti, ne želeći reći o kojim rješenjima je riječ.
Bilišev je rekla kako bi Vlada Dalmacije, da postoji, zauzela jasan stav po pitanju Nacrta zakona o medijskoj strategiji i kako će biti prilike još kako se o primjedbama polemizira tijekom razgovora s predstavnicima Ministarstva kulture.
DDF je nedavno iznio niz primjedaba na prijedlog Medijske strategije RH i ocijenio kako je radna verzija u suprotnosti sa Zakonom o vijećima nacionalnih manjina.
DDF je primjedbe iznio u šest točaka, a jedna od njih odnosi se na uskraćivanje prava lokalnim samoupravama i Vijećima nacionalnih manjina da osnivaju medije.
Ukoliko smatrate kako se Dalmacija bezočno zakida potpišite pristupnicu na:
Comments