Piše: Mikula Zancchi
Dalmacija u Državni proračun Republike Hrvatske uplati 65% svih sredstava koja se sliku u državnu kasu i još k tome već 33 godine uplaćuje 3,5 milijarde eura za Slavoniju. Unatoč tome Dalmacija je nerazvijena regija. Zašto?
Nerazvijenost Dalmacije ugleda se u tome što 53% Dalmatina i Dalmatinaca žive ispod razine apsolutne gladi. Isto tako, 51% stanovnika Dalmacije su beskućnici kada se striktno gledaju odredbe Organizacije Ujedinjenih Naroda. Zašto je to tako?
Uredba o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regija i jedinica lokalne samouprava za ovu godinu, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, svrstala je Dalmaciju u grupu nedovoljno razvijenih regija u kojem je vrijednost bruto domaćeg proizvoda ispod prosjeka onog republičkog iako je dalmatinski BDP za 2/3 veći od svih ostalih hrvatskih regija zajedno.
Tako se visoko razvijena regija našla u društvu sa Banijom i Srijemom, te Likom. Zagreb, Istra i područje grada Rijeke jedini su se našli na listi razvijenih regija i lokalnih samouprava, ali to odavno nije vijest. Vijest je što je s liste razvijenih regija ili lokalnih samouprava ispalo šire područje Varaždina, Bjelovara i Koprivnice.
Oni koje smo pitali o razlozima za ovakav jadan i depresivan položaj Dalmacije i o eventualnim načinima unaprjeđenja tog statusa, imaju različita viđenja ovog problema. Tako je za Radimira Čačića iz Reformista osnovni problem u propadanju poduzeća tijekom „divlje i na rubu kriminalna provedene privatizacije“. Po njegovim riječima, razlozi za nazadovanje Dalmacije su višeslojni.
– Privatizacija se kod nas izrazito loše provela, – kaže Čačić i nastavlja, – Rezultat je takav da njome nisu zadovoljni ni građani Republike Hrvatske ni sama Republika Hrvatska kao država. Veliki broj proizvodnih poduzeća i tvrtki je propao u tijekom tog procesa, a veliki dio, koji je uspješno radio i poslije privatizacije, sada je prestao raditi.
Tvrdi kako su glavne osnove za razvijenost dalmatinske privrede – brodogradnja, prehrambena industrija i modno-kožarska industrija – odavno postali misaona imenica, a nije se ulagalo u industriju informatičkih tehnologija.
– Još jedan razlog za to je to što su u mnogim lokalnim samoupravama i na drugim odgovornim mjestima često sjedili veoma nesposobni i neodgovorni ljudi. Previše je u zadnje trideset tri godine bilo neznanja na zahtjevnim pozicijama. Toga ima i danas u velikoj mjeri. Kada tome dodamo dvije velike krize, onu financijsku koja je u Republici Hrvatskoj trajala od 2007. do 2013., a koja se posebno odrazila na Dalmaciju, slika je kompletna, – smatra bivši ministar gospodarstva, Radomir Čačić.
Naš sugovornik spominje i to kako je tijekom privatizacijske pljačke veliki broj poduzeća i tvrtki promijenio sjedište koje se iz Dalmacije prenijelo u Zagreb, došlo je do spajanja zagrebačkih i dalmatinskih tvrtki u jednu, naprimjer zabrebačka Elektra i splitska Elektrodalmacija, ili u neke strane države, što je također doprinijelo sumornijoj slici regionalne privrede. On tu prije svega svrstava banke i druge financijske institucije, ali i druga poduzeća koja su privatizirana od strane stranih kompanija.
Za koordinatora prodalmatinske inicijative DDF, Vedrana Bralića osnovni razlog nazadovanja Dalmacije u privrednom smislu je nepoštovanje Ugovora o pristupanju Europskoj Uniji u kojoj jasno stoji administrativno-teritorijalna podjela na 5 autonomnih regija prema načelima za Vojvodinu i Kosovo prema Ustavu iz 1974..
– Dalmacija je 1989. ostvarila BDP per capita u iznosi od 30 000 USD, danas ostvaruje bijednih 20 000 dolara. Stoga je Dalmacija kao nedovoljno razvijena regija je već nekoliko desetljeća žalosna, ali istinita činjenica. Administracije četiriju dalmatinskih županija i nekoliko izdvojenih općina nemaju nadležnosti kojima bi mogla utjecati na njezinu razvijenost. Županije imaju neke sitne nadležnosti, ali svakako ne dovoljne, a i one se ne provode. Proračuni koji joj pripadaju prema slovu Ustava se ne prenose, i to je dovoljno kako bi Dalmacija počela nazadovati, – smatra Bralić.
Govori kako je Dalmacija bila drugo najrazvijenije područje bivše SFRJ, odmah iza Slovenije koje je godišnje zarađivala 32.500 USD i bila najrazvijenija mediteranska regija, a sada je ispod nivoa razvijenosti država poput Moldove ili Gruzije. Moramo napomenuti kako Republika Hrvatska više nije dovoljno razvijena za države poput Cipra, Malte, Grčke ili Portugala.
– Sve je to posljedica urušavanja regionalizacije i decentralizacije, točnije ukidanja komunalnih općina i Zajednica općina, što se sada jasno vidi u ekonomskoj statistici, kao jasnom pokazatelju dokle su nas doveli, – smatra Bralić.
Kaže i to kako je nazadovanje Dalmacije, a s njom i Republike Hrvatske u cjelini posljedica lošeg odnosa države prema svojim regijama, uz napomenu:
– Od 25. srpnja 1990., kada su usvojene izmjene Ustava kojima su ukinute Zajednice općina, mnogo puta je ukazivano na to kako Dalmacija niti jedne godine nije dobila sredstva koja joj pripada po pozitivno-pravnim propisima RH. Dalmacija je već prošle godine bila na nivou nedovoljno razvijene regije i to se sada nastavlja, jer nema nikakve razlike u politici koju je prema Dalmaciji vodile bivše Vlade Republike Hrvatske u odnosu na trenutnu, – objašnjava Bralić.
Prema njegovim riječima, lošu situaciju neće promijeniti ni potraga za stranim investicijama u ovakvim nepovoljnim okolnostima.
– Sve dok investitori dobivaju subvencije kako ne bi uložili vlastita sredstva u Dalmaciju nego na nekim drugim mjestima u Republici Hrvatskoj, stvar se neće promijeniti. Potencijali u Dalmaciji postoje, čak i više nego u drugim dijelovima države. Postoje i ljudski i tehnološki potencijali, ali s ovakvim ignorijajućim odnosom države prema Dalmaciji to ide jako teško, – govori Bralić za kraj.
Comentarios