top of page
Writer's pictureAutonomija Dalmacija

Zašto je Dalmacija shizofrena?

Piše: Sondra Zebić

Zadnje 33 godine Dalmacija ne samo što je postala najsiromašnija regija na sjevernom Mediteranu, ne samo što je postala treća najsiromašnija regija u Europi, već je postala i najviše psihički poremećena regija u Europi.

Kada kažemo kako je Dalmacija najviše psihički poremećena regija u Europi ovdje se ne misli samo na količinu antidepresiva, antipsihotika, antineurotika i drugih lijekova koje pripisuju liječnici svojim pacijentima. Ovdje se prije svega misli na stanje kolektivne misli kod stanovnika Dalmacije, od podvojenog identiteta (istovremeno biti i Dalmatinac i Hrvat) do širenja Putinove neonacističke propagande koja se štanca u ruskim tvornicama laži. Od 660 milijuna € teške ruske propagande koja kola Republikom Hrvatskom, u Dalmaciji prođe više od 500 milijuna €. Dok Rusija dvostruko zarađuju, što u financijskim sredstvima, jer je informacije kupuju, što širenjem neonacističke ideologije, dotle se Dalmacija guši u lažnim informacijama.


Svjetski uvaženi i više puta nagrađivani novinar te urednik TV news kuće NBC-UA, Karlo Morosin upozorio je kako ovakve akcije imaju za cilj stvaranje zarobljenog društva koji će sutra aktivno provoditi rusku agendu. Dok se odvija nezapamćena okupacija mozgova u Dalmaciji treba reći kako Vlada Republike Hrvatske ne reagira te ne kažnjava one koji šire rusku neonacističku propagandu, opravdavajući to slobodom govora.


Morosin se osvrnuo i na „aktualni financijski udar na Dalmaciju“, uz prethodne odluke Ustavnog suda o oduzimanju dijela ingerencija dalmatinskim županijama, što bi mogao biti uvod u ustavne promijene koje bi vodile potpunom zatiranju imena Dalmacije i svega dalmatinskog. U interview je izjavio kako će državna vlast usvajanjem protuustavnog proračuna za 2024. godinu i napadima na Razvojnu banku, koji su doveli do njenog gašenja, izvršila težak dodatan financijski udar na Dalmaciju. Morosin smatra kako je zbog toga neshvatljiv „defanzivan stav županijskih vlasti, koji su dobili mandat od stanovnika Dalmacije kako bi štitili njihove interese, a na kako bi postupali po direktivama centralne vlasti, odnosno Andreja Plenkovića.


Cijeli interview prenosimo ovdje:


Jučer ste na facebooku ispalili paljbu na one koji šire rusku propagandu. Rekli ste kako su shizofreni. Mislite li zbilja kako se radi o ljudima koji boluju od shizofrenije?

- Ja kao Dalmatin, kao netko tko se piše kao Dalmatin, kao netko čiji su se preci pisali kao Dalmatini otkad znamo za nas, kao novinar, kao netko tko poznaje stanje u društvima sličnima hrvatskom s pravom mogu reći kako je Dalmacija shizofreno društvo. Ovdje se ne radi samo o pojedincima, već o cjelokupnoj dalmatinskoj populaciji.

Moramo znati kako je Dalmacija u zadnje 33 godine ne samo postala najsiromašnija regija na sjevernom Mediteranu, ne samo što je postala treća najsiromašnija regija u Europi, već je postala i najviše psihički poremećena regija u Europi. Kada kažem kako je Dalmacija najviše psihički poremećena regija u Europi ovdje se ne misli samo na količinu antidepresiva, antipsihotika, antineurotika i drugih lijekova koje pripisuju liječnici svojim pacijentima.


Što vas je navelo na taj zaključak?

- Navela me povijest Dalmacije, povijest njezinih slobodnih komuna i njezin podvojeni nacionalni identitet. Ovdje se prije svega misli na stanje kolektivne misli kod stanovnika Dalmacije, od podvojenog identiteta (istovremeno biti i Dalmatinac i Hrvat) do širenja Putinove neonacističke propagande koja se štanca u ruskim tvornicama laži.

Navelo me to što su ljudi u Dalmaciji biti jedini ljudi na svijetu koji imaju podvojen, shizofren identitet. Npr. građanin Bavarske će za sebe reći kako je Bavarac. Neki drugi građanin Bavarske reći će kako je Nijemac. Dakle, nema podvojenosti, ili si Bavarac ili Nijemac, ne možeš biti i jedno i drugo. Nadalje, građanin Korzike će za sebe reći da je ili Korzikanac ili Francuz, neće biti i jedno i drugo. To je što se tiče nacionalne opredijeljenosti.

Što se tiče povijesti, jesu li Splićani u svome ludilu ispljucali Bajamontija kada je rekao kako Split može imati pitku vodu, treba samo uzet lopate u ruke i početi raditi na tome da vodovod ponovo poteče do Splita. A što je to nego bolesno kada ne želiš sebi olakšati život?

Dalje, Dubrovčani su zapalili nekoliko Statuta grada jer je u njima pisalo kako je Dubrovačka izdvojeni teritorij Dalmacije. A što je to nego bolesno. Ima takvih primjera još.


U redu, ali vi niste rekli kako su Dalmatinci shizofreni zbog svoje prošlosti i svoga nacionalnog identiteta već zbog neslaganja oko ruske agresije na Ukrajinu i agresije Palestinaca na Izrael.

- Između ostaloga, da. Od 660 milijuna € teške ruske propagande koja kola Republikom Hrvatskom, u Dalmaciji prođe više od 500 milijuna €. Dok Rusija dvostruko zarađuju, što u financijskim sredstvima, jer je informacije kupuju, što širenjem neonacističke ideologije, dotle se Dalmacija guši u lažnim informacijama.

Ovakve akcije ruske države imaju za cilj stvaranje zarobljenog društva koji će sutra aktivno provoditi rusku agendu. Dok se odvija nezapamćena okupacija mozgova u Dalmaciji treba reći kako Vlada Republike Hrvatske ne reagira te ne kažnjava one koji šire rusku neonacističku propagandu, opravdavajući to slobodom govora. Takvi zarobljeni mozgovi sutra će objeručke primiti ruskog okupatora koji se slobodno mogu ušetati tenkovima i nikome ništa.


To je zastrašujući scenarij. Jeste li sigurni kako se u državi članici EU i NATO-a može dogoditi nešto takvo?

- Svakako da se to može dogoditi. To se već dogodilo u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj, ali na drugačiji način. Tamo se to dogodilo namještanjem izbora i postavljanjem Putinu odanih ljudi na važne dužnosti. U Republici Hrvatskoj se to već događa kroz agendu Željke Markić, Vice Batarela, Peternela, Mate Mijića, klečavaca i drugih velikohrvatskih kleronacista. Dalmacija je u opasnosti od raznih antidalmatinskih agendi i planova.


Kada smo već kod opasnosti, recite mi nešto o opasnosti od financijskog uništavanja Dalmacije.

– Očito je kako proces poništavanja nadležnosti četiriju dalmatinskih županija uopće nije sveden samo na odluku Ustavnog suda. Jer, mi danas gledamo i to kako je Vlada Republike Hrvatske Dalmaciju prepustila na milost Andreju Plenkoviću – jednom antidalmatinskom identificiranom političkom objektu koji u sebi nosi razarajuću klicu, što se potvrdilo i u svim dosadašnjim vladama kojima je vladao. Znači, trenutna vlada na odlasku ima jednog takvog razarača koji radi onako kako on misli da treba, pa onda sam kroji i proračun, otvoreno kršeći ustavne odredbe o autonomiji županija, gradova i općina. Ostali članovi Vlade ga puštaju da to radi, iako je to izravan financijski udar, odnosno proračunski udar na lokalna tijela vlasti u Dalmaciji, a time i na samo stanovništvo Dalmacije. Međutim, problem je što je su dalmatinske županijske i lokalne vlasti u tom pogledu prilično pasivne. Tako ovo pitanje do sad nije na pravi način iznijeto pred Županijske skupštine, koje bi morale raspravljati o tom financijskom udaru i zauzeti jasan stav, jer je to predstavničko tijelo stanovnika određenih dalmatinskih područja.


Ali, koji su razlozi pasivnosti i nedostatka strategije županijskih vlasti, koja u ovom mandatu nema problem sa stranačkim vođama u Zagrebu?

– Dalmatinske županijske vlasti su u defanzivi. I to ne samo zbog toga što su sve formirane od strane HDZ-a. One su same sebe ograničile u tom pogledu time što je pri sastavljanju županijskih vlasti pobijedio koncept manje tehnokratske vlade nasuprot konceptu političke vlade. I to je sad ozbiljan hendikep, jer mi nažalost u županijskim vladama ovog trenutka nemamo ni jednog čovjeka koji je stručnjak za politički sustav, što bi bilo jako bitno, posebno zbog odluka Ustavnog suda RH o uskraćivanju značajnog dijela ingerencija isključivo dalmatinskim županijama. To bi bilo bitno i zbog potrebe definiranja strategije šta raditi u okvirima Ustava. I to je politički problem vlasti dalmatinskih županija.

Uz to, pokazalo se kako se u postojećoj situaciji ta Vlada nije baš najbolje snašla. Za mene je neshvatljivo zbog čega dalmatinski župani u prethodna dva mandata s najbližim krugom svojih suradnika poslije ovakvih udara nisu izvadili iz toka. Platforme o položajima četiriju dalmatinskih županija koje su napisale njihove županijske vlasti 2016. godine, ili bar nacrt statuta četiriju dalmatinskih županija iz 2018. godine koje su usvojili Odbori za lokanu samoupravu i Odbor za ustav i politički sustav Hrvatskog sabora. To su akti koji imaju legitimitet. Umjesto toga, došlo se u situaciju da županijske vlasti nema nikakvu strategiju, i nejasno je što su njihove prave namjere. Ako je to očuvanje financijske stabilnosti lokalnih samouprava – onda u tome nisu uspjele, jer će ta stabilnost biti ugrožena usvajanjem Državnog proračuna. A, ako je namjera bila očuvanje nadležnosti – ni u tome nisu uspjeli jer su one razorene odlukom Ustavnog suda. I postavlja se pitanje koji je daljnji pravac političkog djelovanja vlasti dalmatinskih županija. Ako nema odgovora na to pitanje, onda ulazimo u zonu špekulacija. I građani Dalmacije, koji su birali aktualne županijske vlasti s pravom se pitaju „Zašto se šuti?“.


=Postoji sumnja da ima više centara moći u Srbiji koji rade na gušenju Vojvodine


Kako komentirate odnos s Razvojnom bankom?

– Možemo razumjeti kako je Razvojna banka od starta bila kamen oko vrata stanovnicima Dalmacije, još u prethodnom mandatu, ali se onda mora izaći u javnost i objasniti što je problematično s tom bankom. U protivnom, ostat će gorak okus u ustima, posebno zbog toga što je prethodno ministar Filipović teško optužio dalmatinske županijske vlasti tvrdeći kako su u vođenju RB počinjena kaznena djela. I to nije učinio samo on, već i premijer Plenković. S druge strane, čelnici vlada dalmatinskih županija poručili su kako će, ukoliko se pronađu neke nepravilnosti u poslovanju te banke, podnijeti kolektivnu ostavku. Ta totalna promjena stava županijskih vlasti, koja je prije nepunih mjesec dana tvrdila kako je sve u redu u RB, da bi sad pristala na gašenje te banke i na to kako njezine depozite preuzima neka od komercijalnih banaka – apsolutno zahtjeva jedno vrlo precizno objašnjenje.


Mislite li kako je takvom zaokretu doprinio nedavni susret župana splitsko-dalmatinskog Blaženka Bobana s predsjednikom Vlade RH, Andrejem Plenkovićem, koji je bio prilično iznenađujući?

– Na to pitanje mora odgovoriti sam Blaženko Boban ili sam Andrej Plenković. Mora se reći postoji li neka politička pozadina, koji su razlozi i koja je cijena takvog zaokreta u pogledu RB, odnosno je li i koja vrsta dogovora napravljena prilikom susreta predsjednika vlade sa županom splitsko-dalmatinskim. Javnost to mora saznati. Mi, uz to, trenutno imamo dvije velike nepoznanice. Ne znamo što županijska vlada želi i što namjerava učiniti, niti s kojim legitimitetom će eventualno provesti svoje namjere.

Druga nepoznanica je to do koje će mjere županijska vlast biti „konstruktivna“ u prihvaćanju diktata iz centralne vlade, odnosno izravno od Andreja Plenkovića. Također, ne znamo ni kakva je konkretno politika Vlade RH prema Dalmaciji (osim što je zločinačka), posebno kada je riječ o njenim nadležnostima. A to javnost mora znati, jer ćemo se u protivnom baviti špekulacijama koje mogu dovesti do različitih tumačenja.

Je li to tek Plenkovićev gaf koji provocira sukobe i otvara pitanja koja smisleno ne mogu biti riješena, ili je stav centralne vlade krenuti u financijsko gušenje Dalmacije, a preko toga i u dalje kresanje ionako vrlo mizernih nadležnosti dalmatinskih županija. Naime, RB nikako nije samo ekonomsko pitanje, već i političko. Razvojna banka ni u jednoj državi nije isključivo ekonomsko pitanje, jer kada bi to bila, onda bi to bila komercijalna banka koja bi kredite plasirala po tržišnim stopama. Razvojna banka je mehanizam koji služi kako bi se pomoglo određenim granama privrede, ili specifičnim privrednim subjektima koji imaju otežano poslovanje. I zato svaki put kad se plasiraju krediti po povoljnijim uvjetima od tržišnih, to je politička odluka. RB možda s te strane može biti kritizirana i može se otvoriti pitanje jesu li njezini plasmani bili smisleni, ali to mora analizirati isključivo stručna javnost. Međutim, ako mi imamo političke optužbe, prijetnje i pritiske na RB, a potom se događa to da se ovako lako pristaje na to da se ta banka ugasi i prepušta nekom drugom, onda se moramo ozbiljno zapitati o čemu se tu radi i kakvi i čiji interesi se tu štite.


Ako gašenje RB i novi Državni proračun vode ka financijskom urušavanju Dalmacije, što će značiti osporavanje statuta dalmatinskih županija pred Ustavni sudom što se također iščekuje?

– Osobno smatram kako je povjerenje u Ustavni sud poljuljano 2013. godine kada je taj sud dopustio protuustavni referendum o braku. Uz to, taj sud je u nekoliko navrata propustio zaštititi Ustav iako je za to imao više prilika. I vjerojatno se malo zatrčao sa ovom odlukom o poništavanju ingerencija dalmatinskih županija, iako ne sumnjam kako je to bila isključivo politička odluka. Sad se očekuje da taj isti Ustavni sud na isti način postupi i sa statutima tih istih županija, a kada je riječ o njegovim odredbama koje su identične onim već osporenim. Međutim, pitanje je odgovara li ikome u ovom trenutku ta odluka Ustavnog suda. Dužnosnicima četiriju dalmatinskih županija sasvim sigurno ne, jer je Ustavni sud već napravio dosta štete dalmatinskim županijama. Ali, te odluke USUD-a nanijele su i jako veliku štetu centralnim vlastima, jer Vladi RH u ovom trenutku, kad je već otvoreno pet ili šest krupnih političkih pitanja, nikako ne odgovara pojaviti se s pitanjem Dalmacije. To centralnim vlastima ne odgovara zbog pozicije pred međunarodnim čimbenicima. Dakle, ili se ne vodi računa o političkoj realnosti i međunarodnoj poziciji RH, ili odluka Ustavnog suda zapravo treba pripremiti politički preustroj Republike Hrvatske. Ako bi taj politički preustroj, koje zahtijeva ustavne promjene, doprinio procesu regionalizacije i decentralizacije te demokratizaciji političkog sustava – to bi onda bilo korisno. Ali, ako bi se nove izmjene i dopune Ustav RH pravile na tragu odluka Ustavnog suda o nadležnostima četiriju dalmatinskih županija, onda se bojim kako od Dalmacije neće ostati ništa. I zato je veliko pitanje svjedočimo li mi danas pokušaju potpunog zatiranja Dalmacije. Ne bih htio reći kako je u tom procesu Ustavni sud dobrovoljni sudionik, ali postoji sumnja kako ima više centara moći u RH koji rade na gušenju Vojvodine.

24 views

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page