Piše: Anton Strashko
Događaji u Bosni i Hercegovini i jednostrano odustajanje Srbije od Sporazuma iz Bruxellesa našli su se, uz rusku agresiju na Ukrajinu, u centru pažnje svjetskih medija.
Analitičari i stručnjaci za “Zapadni Balkan” smatraju kako je Rusija praktički otvorila treći front nakon Ukrajine i Sirije – protiv cjelovitosti Bosne i Hercegovine i njezine stabilnosti, te protiv neovisnosti Republike Kosovo.
Jednostrano i ničim izazvano povlačenje Republike Srbije, točnije predsjednika Aleksandra Vučića iz Sporazuma iz Bruxellesa možemo pripisati predizbornoj kampanji u Srbiji, ali treba pratiti razvoj događaja. Stoga su u ovom trenutku važniji događaji koji se odvijaju u BiH.
Mediji su već izvještavali o bezobraznoj, da ne kažemo zlobnoj, izjavi ruskog veleposlanika u BiH Igora Kalabukhova. Otvoreno je zaprijetio službenom Sarajevu ponavljanjem "događaja u Ukrajini" ako zemlja nastavi svoj put prema članstvu u NATO-u. Uz to, mahnuo je prstom i zaprijetio i Poljskoj, Mađarskoj i Republici Hrvatskoj.
Srećom, BiH ne graniči s Rusijom i s tri od četiri strane je okružena članicama NATO-a. A to je jedna od mjera zaštite od početka pravog rata i ruske invazije. Umjesto toga, Rusija ima saveznika u BiH. Riječ je o poznatom branitelju “ruske mjere” i, kako smatra, Putinovom prijatelju, članu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Miloradu Dodiku.
A uz njegovu pomoć, zadatak otvaranja "treće fronte" protiv Zapada postaje sasvim realan.
Kladite se na Dodika
Milorad Dodik dugo je tražio Republiku Srpsku (jedan od dva entiteta federalne BiH).
No, ranije je nastavio svoje separatističke apele sa željom pridruživanja Republici Srbiji, čiji je predsjednik Aleksandar Vučić šutke slušao i nije komentirao.
S vremenom je Vučić shvatio opasnosti poziva čelnika RS-a i počeo se tiho, ali postupno udaljavati od njega, shvativši jednostavnu istinu: Dodikova kontinuirana podrška zatvorila bi vrata Beograda prema EU i ostavila ga nasamo s "prijateljem Putinom". Opasnost toga shvaćaju i u Beogradu.
Tako danas jedino Putin i njegovi diplomati podržavaju Dodikovu namjeru da napusti BiH, obećavajući mu zlatne planine i ne žureći se da stvarno pomogne siromašnom dijelu BiH. Istovremeno, vojni instruktori iz Ruske Federacije danonoćno obučavaju policiju RS i njene specijalce da tuku i pucaju na civile, kao što je to bio slučaj u Khersonu prije nekoliko dana.
Međunarodna zajednica u Sarajevu (zapadni veleposlanici i čelnici međunarodnih organizacija) dugo je pokušavala uvjeriti čelnika bosanskih Srba (iako se danas tako ne može nazvati - čak ni u parlamentu RS-a više od 40% zastupnika ne podržava njega. 2021) u neispravnost njegovih postupaka.
Ali Dodikova politika imala je suprotan učinak: on je krenuo u akciju.
Počelo je prošle godine, izborom novog visokog predstavnika, Christiana Schmidta.
Tada se Dodik zajedno s Ruskom Federacijom kategorički usprotivio njegovom imenovanju. I tada su njih dvojica prvi put jasno i nedvojbeno izjavili kako ne priznaju Schmidtove ovlasti i zatražili likvidaciju ove institucije. Međutim, ovo je bio tek početak.
Sukob na cilju
Sljedeći čin bosanske krize - Dodik je prešao na uobičajene pozive da se napusti BiH, povrati ovlasti RS prije 1992. (poznata formulacija - Kremlj-bunkerski sanjar nedavno je tražio da se i NATO vrati u prošlost) i uveo više od 100 zakona u Skupštini, koji bi trebali osigurati izlazak RS iz jedinstvene države.
Učinjeno je to unatoč činjenici kako je takav korak u suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH.
Među podnesenim prijedlozima, najopasniji su bili akti koji bi trebali osigurati povlačenje jedinica RS-a iz jedinstvene Armije BiH, stvaranje vlastite specijalne službe, formiranje pravnog i pravosudnog sustava i carine.
Prema Dodikovim riječima, 1. veljače na izvanrednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske usvojeno je prvih 12 odluka o političkoj i gospodarskoj situaciji u BiH, s ciljem "vraćanja ovlasti" Republici Srpskoj. Uključujući vojsku.
Doduše, politička kriza u BiH i Dodikovo djelovanje idu u prilog nesposobnosti političara u zemlji da razriješe jedno od glavnih pitanja koje otvara izlaz iz krize - promjenu izbornog zakona, uz napuštanje etničkog ustroja države.
Čelnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata - nerado se slažu s prijedlogom kako bi svi narodi u zemlji trebali imati jednaka prava, uključujući i izborni proces.
Zato se već drugu godinu zaredom vode neuspješni pregovori o tom pitanju između predstavnika ustavnih naroda - tri nacionalna kralja. Uz sudjelovanje međunarodne zajednice koja je Dodika bezuspješno pokušavala nagovoriti da prestane.
Dodik je u ovoj situaciji mogao samo čekati pravi trenutak i najaviti izlazak iz BiH. A čini se kako je ruska agresija na Ukrajinu puno približila ovaj trenutak.
(Ne)Moć Zapada
Može li se Zapad suprotstaviti Rusiji i njenom bosanskom savezniku?
Podsjetimo, Milorad Dodik je pod sankcijama EU i SAD od 2018. Godine. Međutim, nedavni događaji u BiH natjerali su Zapad na odlučno djelovanje.
A onda su EU i SAD konačno spomenule kako imaju vojnu silu koja će osigurati integritet i stabilnost BiH – EUFOR, vojnu snagu EU u BiH koja provodi Daytonski mirovni sporazum, promiče mir i obučava Armiju BiH.
Vojna misija u BiH djeluje od 2004. godine pod mandatom UN-a. 3.500 vojnika uključenih u operaciju predstavlja 20 zemalja EU, od kojih je nešto više od 600 stalno stacionirano u BiH sa sjedištem u sarajevskom Butmiru, a nekoliko njih služi u gradovima u zemlji.
Osim toga, EUFOR ima potporu iz sjedišta NATO-a u Sarajevu, te zajedno procjenjuju sigurnosne rizike u zemlji. A njezine posljednje procjene su razočaravajuće - Moskva je pojačala pritisak na Dodika i njegove saveznike, koji su sve aktivniji u pripremama za raskol u BiH.
Dana 21. veljače, samo tri dana prije ruske invazije, ministri vanjskih poslova EU razgovarali su o rizicima koji su nastali nakon što je Dodik predstavio svoje separatističke zakone. Nakon rasprave i na temelju vojnih procjena, Europska unija odobrila je odluku o jačanju kontingenta EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, kao mjeru predostrožnosti, udvostručavajući njegov broj na 1.100 vojnika.
U nekoliko tjedana u BiH je stiglo više od 600 vojnika iz Austrije, Bugarske, Rumunjske i Slovačke. Oni će biti stacionirani ne samo u Sarajevu, već i u još nekoliko gradova, što će ojačati njihove operativne sposobnosti u slučaju krize.
Iz svega ovoga, čini se, možemo izvući tri zaključka.
1. Situacija u BiH prijeti tendencijom pogoršanja, a Dodikovi pokušaji cijepanja BiH postaju sve praktičniji.
2. Kolektivni Zapad počinje izvlačiti zaključke iz svojih pogrešaka u vezi s Ukrajinom uoči ruske invazije, kada nam je sa zakašnjenjem počeo opskrbljivati moderno vojno oružje i opremu.
3. Nova, balkanska fronta i razvoj djelovanja na njoj ovisit će o uspjehu ukrajinske vojske koja štiti ne samo Ukrajinu i njezine civilizacijske izbore, već cijelu Europu.
Pobjeda Ukrajine, između ostalog, značit će gubitak svakog utjecaja Moskve na Balkanu.
Balkanci baš i ne vole gubitnike, pogotovo one koji su im nametnuli svoju viziju svijeta i otvoreno iskazivali svoj prezir, baš kao što ih ne vole ni Ukrajinci.
Comentários