Piše: Antonio Milat
Ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu od utorka, 4. travnja vijori se još jedna zastava. Finska je postala nova, 31. članica ovog vojno-političkog saveza, i to u najbržem procesu prijema do sada.
“Ovo je povijesni trenutak za nas”, naveo je finski predsjednik Sauli Niinistö, a glavni tajnik Alijanse, Jens Stoltenberg poželio je Finskoj dobrodošlicu rekavši kako je to “dobra stvar za sigurnost Europe”
“Era vojne nesvrstanosti u našoj povijesti se završila. Počinje nova era”, rekao je finski predsjednik Sauli Niinistö u svome priopćenju za javnost.
Niinistö je, međutim, dodao kako članstvo Finske u NATO-u nije potpuno bez članstva Švedske, pošto su njihove prijave podnijete istovremeno kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Zahvalnost “saveznicima na povjerenju” uputila je i odlazeća premijerka Finske, Sana Marin.
Iako je njezina stranka, koja je glasno zagovarala članstvo u NATO-u, izgubila na parlamentarnim izborima tijekom prošlog vikenda, podrška pristupanju Alijansi bila je jasna širom finskog političkog spektra.
Saveznici pozdravili pristupanje Finske u NATO
Generalni tajnik NATO-a istaknuo je kako će Finska sada postati sigurnija zemlja, ali kako će i Švedska biti sigurnija kao rezultat ulaska svog susjeda u savez.
“Ruski predsjednik Putin htio je ratom protiv Ukrajine smanjiti broj država članica NATO-a. Dobio je upravo suprotno, broj država članica NATO-a se povećao”, dodao je Stoltenberg.
Ulazak Finske u NATO je potez koji radikalno mijenja sigurnosnu sliku Baltika i Arktika.
“Finskoj je potreban NATO, ali i NATO-u je potrebna Finska koja gleda u lice agresivnoj Rusiji”, rekao je Jamie Shea, bivši visoki dužnosnik NATO-a koji je sada suradnik Chatam housea i dodao: “Sada će kolektivna odbrana NATO protiv Rusije biti lakša zbog pristupa području Finske i zbog mogućnosti koje Finska donosi na stol”.
Britanski državni tajnik za vanjske poslove, Commonwelth i razvoj, James Cleverly rekao je kako će „današnji dan ući u povijesne knjige NATO-a kao obrambene alijanse. Članice NATO-a su danas 31 vojno i politički jake države. Stoga pozdravljamo Finsku“.
„Rusija je mislila kako će nas njezina agresija na Ukrajinu podijeliti. Umjesto toga, mi smo još čvršće povezani, odlučni u našoj odbrani načela slobode i vladavine prava“, dodao je Cleverly.
Estonska premijerka, Kaja Kallas opisala je članstvo Finske u NATO-u kao „monumentalnu sigurnost područja Baltičkog mora i cijele Alijanse“.
„Finska je sada članica NATO-a – ovo je dobra vijest i pobjeda za transatlantsku sigurnost. S Finskom naš obrambeni savez raste prema snažnom prijatelju. Očekujemo i pristupanje Švedske koja ima našu punu podršku!“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u kako je „ponosan što može dočekati Finsku kao 31. saveznika NATO-a”.
„Kada je Putin pokrenuo svoj brutalni čin ratne agresije protiv ukrajinskog naroda, mislio je kako može podijeliti Europu i NATO. Pogriješio je. Danas smo ujedinjeniji nego ikad. I zajedno – ojačani našim najnovijim saveznikom Finskom – ćemo nastaviti s očuvanjem transatlantske sigurnosti, obranu svakog pedlja teritorije NATO-a i odgovorit ćemo na sve izazove s kojima se suočavamo“, dodao je Biden, također ohrabrujući Mađarsku i Tursku neka što prije završe proces ratifikacije za Švedsku „bez odlaganja“.
Značajno je i to što članstvo Finske pomaže NATO-u u dominaciji Baltičkim morem, i siguranju nove rute sa opsrbu. Analitičar Jan Kallberg, viši suradnik u Centru za analizu europskih politika je istakao kako Finska donosi Alijansi u odbrani tankog pojasa norveškog teritorija koji graniči s Rusijom.
“Do ovog trenutka, zračne snage NATO ovisile su od nekoliko norveških aerodroma koji bi mogli biti meta u ranoj fazi sukoba. Sada Finska doprinosi s još baza”, istaknuo je Kallberg.
Zadnji parlament koji je ratificirao ulazak Finske u NATO bio je onaj u Ankari, a nekoliko dana prije toga to je učinjeno i u Budimpešti. Time su uklonjene sve prepreke za finsko članstvo u Alijansi, jer je za prijem nove države neophodan jednoglasni pristanak svih članica. Švedska, stoga, i dalje čeka “pred vratima”, jer Mađarska i Turska odbijaju ratificirati njezin zahtjev za članstvo.
Turska smatra kako Švedska ne čini dovoljno kako bi isporučila pripadnike kurdskih izbjeglica koje Ankara smatra terorističkom skupinom. U Budimpešti kao razlog za odugovlačenje navode kritike iz Švedske upućene vladi Viktora Orbána, mada analitičari misle kako će, kada Turska odobri članstvo, isto učiniti i Mađarska. Alijansa se sada nada kako će Mađarska i Turska ratificirati prijem Švedske do sredine srpnja, kada će se leaderi zemalja NATO-a okupiti na summitu u Vilniusu.
Što finska vojska donosi Alijansi?
Ničim izazvana invazija Rusije na Ukrajinu zabrinula je mnoge europske države, a najviše one koje se nalaze u neposrednoj blizini, i sada moraju razmišljati o svojoj sigurnosti. Upravo zato, Švedska, a posebno Finska, podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u.
Prva i osnovna stvar koja će se se promijeniti finskim članstvom u Alijansi, je dvostruko duža granica između NATO i Rusije, jer Finska i Rusija dijele granicu dugačku 1.200 kilometara.
Druga stvar, naravno, je to što je članstvom Finska dobila mogućnost aktivacije Članka 5. Washingtonskog sporazuma, odnosno zatražiti kolektivnu obranu prema kojoj bi se sve države članice NATO-a mogle uključiti u obranu jedne od članica ukoliko je neko napadne.
Bilo bi neophodno da sve države članice NATO-a jednoglasno potvrde kako je država koja zahtijeva aktivaciju Članka 5. pod agresijom, i onda se obvezale kako će poduzeti sve akcije koje smatraju neophodnim, uključujući i vojnu snagu, kako bi se povratila i održala sigurnost područja Sjevernoatlantskog pakta.
Važno je napomenuti i to kako, dok Finska dobiva mnogo veće sigurnosne garancije nego do sada, NATO dobiva veoma dobro utreniranu vojsku.
Finska je jedna od država koja, za razliku od mnogih članica Alijanse, nije smanjila izdvajanja iz proračuna za vojsku nakon završetka Hladnog rata. Njezina vojska je velika i dobro obučena, i konstantno se održava visok nivo spremnosti.
Mina Ålander iz finskog Instituta za međunarodne odnose rekla je kako je Finska jedna od rijetkih europskih zemalja koja nikada nije prestala pripremati se za potencijalni rat.
“Finska sada ima 280.00 vojnika i ukupnu pričuvu od 870.000 ljudi. S 1.500 sustava, Finska ima jednu od najvećih artiljerija u Europi i konstantno ulaže u PZO”, rekla je Ålander i dodala kako iako Finska nema vojsku već gardu ta je garda bolje obučena od ijedne vojske europskih država njezine veličine i broja stanovnika.
Mnogi vojni službenici ističu iskustvo Finske u zimskim uvjetima ratovanja, kao i planiranu kupovinu novih američkih aviona.
“Na kopnu su veoma sposobni, djeluju u najtežim uvjetima i podržani su snažnom artiljerijom“, rekla je Ålander navodeći kako Finska planira kupiti borbene lovce F-35.
Kada je počeo otklon od neutralnosti?
Kako opreznost Finske nikada nije opala, svjedoči i izjava koju je prošle godine dao finski državni podtajnik za vanjsku politiku i sigurnost Kai Sauer, a u kojoj navodi kako je ta država “već dugo realistična u vezi s rizikom od konflikta s Rusijom”.
“Postoji veoma visoka spremnost u obrani države. Možda zvuči staromodno, ali to je posljedica naše prošlosti i geografske pozicije”, naveo je Sauer.
Unatoč tome što su formalno bile neutralne, i Finska i Švedska su, na neki način, ipak dugo surađivale s NATO-om i zapadnim partnerima u vojnom smislu.
Tijekom Hladnog rata, NATO je surađivao sa Švedskom, koja je dopuštala Alijansi neka koristi njezin zračni prostor. S druge strane, SSSR nikada zapravo nije ostavljao Švedsku na miru, a poznat je i slučaj iz 1981. godine kad se jedna sovjetska podmornica nasukala na obalama Švedske.
U najvećoj mjeri, ipak, stvari su se promijenile nakon raspada SSSR, kada su Finska i Švedska odbacile tvrdnje o neutralnosti i umjesto toga proglasile se vojno nesvrstanim državama, što je mnogo uže određenje koje ne uključuje političku suradnju. Obje države postale su članice Evropske unije 1995. godine.
Daljnji odmak od Rusije dogodio se nakon, protivno međunarodnom pravu, aneksije Krima 2014. godine, kada su obje države odlučile započeti službenu suradnju s NATO-om, a konačna odluka o članstvu u Alijansi nastupila je upravo nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine.
Upozorenja iz Moskve
Rusija se, logično, protivi članstvu Finske i Švedske u NATO-u, i još otkako su te zemlje najavile kako će podnijeti aplikaciju, dužnosnici iz Moskve upozoravaju kako do toga ne bi smjelo doći.
“Kremlj smatra kako je ovo još jedna eskalacija i kako širenje NATO-a na granice Rusije predstavlja prijetnju našoj sigurnosti i interesima Ruske Federacije. Poduzet ćemo sve moguće kontra-mjere kako bismo osigurali svoju taktičku i stratešku sigurnost”, upozorio je u utorak glasnogovornik Kremlja, Dmitry Peskov, istaknuvši kako će Rusija najsnažnije odgovoriti onako kako smatra da treba.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Alexandar Grushko rekao je u utorak, nakon vijesti o tome kako je Finska i službeno postala članica NATO-a, kako će u odgovoru na to Rusija ojačati svoje vojne kapacitete u zapadnim i sjeverozapadnim oblastima.
“Ojačat ćemo naš vojni potencijal u zapadnom i sjeverozapadnom pravcu. Ukoliko se snage NATO-a i resursi rasporede u Finskoj, poduzet ćemo dodatne korake kako bismo osigurali rusku vojnu i teritorijalnu sigurnost”, poručio je Grushko.
Upozorenja protiv članstva Finske i Švedske u NATO-u stigle su prošlog tjedna i iz ruske ambasade u Stockholmu.
“Ako itko vjeruje kako će to nekako poboljšati europsku sigurnost, možete biti uvjereni kako će nove države članice neprijateljskog bloka biti legitimna meta ruskih mjera odmazde, uključujući i vojne”, navela je ruska ambasada na svome Facebook profilu.
Ruski ministar obrane Sergey Shoigu rekao je prošle godine kako će Rusija poduzeti “adekvatne kontra-mjere” u slučaju članstva Finske i Švedske u NATO-u, i kako će formirati 12 jedinica i divizija u zapadnoj vojnoj oblasti.
Od psihički poremećenog ruskog politički i vojnog vodstva, koji podržava diktaturu Vladimira Putina, svašta se može očekivati. No, i NATO ima svog asa u rukavu. To je članak 5. Washingtonskog sporazuma.
Comments