Piše: Sondra Zebić
Izbori su pred vratima. Kako će se politički rat i eventualna pobjeda jednog od dva sadašnja najviša hrvatska dužnosnika, premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, odraziti na Dalmaciju.
Sugovornik našeg razgovora je dalmatski politički analitičar koji živi i radi u egzilu, Angelo Zannini.
Bit će riječi o tome kakav je odnos Milanovića i Plenkovića prema Dalmaciji, ima li među njima bitne razlike ili se razlikuju samo u načinu na koji ne podržavaju zahtjeve Dalmatina za autonomijom, kako su obojica dolazila u Dalmaciju, kad god su htjeli, bez dogovara s pripadnicima dalmatske nacije i zašto Milanović hvali antidalmatinske velikohrvatske klerikalne naciste i zašto ih naziva političkim partnerima dok je Plenković prema njima uzdržaniji.
Razgovarat će se i tome zašto se Milanovića, koji je kandidat SDP-a ne može nazvati ljevičarem, hoće li zahvaljujući svojim desnim opredjeljenjima uspjeti pridobiti dio Hrvata iz Dalmacije koji su do sada uvijek glasali za HDZ, je li je Blaženko Boban bliži Plenkoviću ili Milanoviću, kao i o tome bi li Milanović, ako postane premijer, mogao ispuniti obećanje SDP-a o regionalizaciji i decentralizaciji RH.
Sondra Zebić: Kako su se do sada ponašali prema Dalmaciji dva moguća pobjednika izbora – premijer Plenković i predsjednik Milanović? Je li bilo razlike u njihovom pristupu?
Zannini: Razlika je samo u formi. Što se tiče bitnog, ono je isto. Usudio bih se reći kako je tako već više od 35 godina. Postoji kontinuitet još od povratka Tuđmana u Zagreb koji nije imao odnos prema Dalmaciji.
Jedino su predsjednici Mesić i Josipović imali relativno korektan odnos. Ali ovo o čemu mi danas govorimo više je od personalne dimenzije. Iako su Mesić i Josipović imali dobre namjere, vlada i Sabor, gdje se donose odluke, nisu. Nije riješeno niti jedno vitalno i značajno pitanje Dalmacije.
Nije, recimo, riješeno pitanje povratka imovine Dalmatinima, povratka raseljenih Dalmatina svojim kućama i sve one pogodnosti koje iz toga proističu. Da ne govorimo o reintegraciji i autonomiji Dalmacije. Osim toga, službeni Zagreb ni do danas nije pozitivno odgovorio na zahtjev o rješavanju problema dalmatinske imovine.
Unutrašnja kolonija
Zebić: Postoji sukob između vas i gospodina Daniela Adriannija, također prodalmatinskog političkog analitičara, po pitanju razlike između Milanovića i Plenkovića.
Zannini: Možda je kolega Adrianni pogrešno razumio ono što sam govorio ili nisam bio dovoljno precizan. Postoji razlika u stilu. Plenković je umiveni birokrat i igra u rukavicama. Ali ja ću podsjetiti na neke stvari koje baš ne govore o njegovom pozitivnom odnosu prema Dalmaciji.I Milanović i Plenković, ne samo njih dvojica nego i mnogi prije njih, gledaju na Dalmaciju kao na unutrašnju koloniju. Oni tamo dolaze bez najave i kontakta s bilo kim. Opljačkaju ono što žele i nestanu. Tako je bilo i prije nekoliko mjeseci kad je Plenković došao u Dalmaciju. Oni se tako ponašaju navodno zbog toga što imaju negativan stav prema Dalmatinima, točnije nepriznatoj dalmatskoj nacionalnoj zajednici. Ali, Dalmatini nisu Dalmacija. Političari bi morali poštovati Dalmaciju bez obzira što mislili o određenim etničkim skupinama. Na prošlim parlamentarnim izborima zahvaljujući Plenkovićevom utjecaju na Christiana Schmidta napravljen je vrlo ozbiljan presedan u odnosu na stečevine Europske unije.
U zemljama Europske unije vrijedi pravilo kako Ustavni sud donosi pravne odluke. No, kod nas Ustavni sud donosi političke odluke. Dakle, ukidanje statuta četiri dalmatinske županije od strane Ustavnog suda, bila je politička odluka. Plenković se poslije hvalio kako je on djelovao na to.
Plenković je dao podršku Blaženku Bobanu čak i onda kada se to kosilo sa geostrateškim interesima RH. Riječ je o južnoj interkonekciji za plin. Milanović je po svom habitusu drugačiji. On je robusan, sve radi grubo, otvoreno i ne ostavlja nikakve dileme. Plenković sve radi u rukavicama.
Autonomni Blaženko B.
Zebić: Sada kada ste ga spomenuli, kome je bliži župan Splitsko-dalmatinski Blaženko Boban – Plenkoviću ili Milanoviću?
Zannini: Mislim kako je bliži Plenkoviću. Ipak je član HDZ-a
Zebić: Nastoji li Milanović pridobiti glasače iz Dalmacije stalnim izjavama kako su Hrvati u Dalmaciji obespravljeni?
Zannini: Mislim kako će Milanović uspjeti pridobiti jedan broj glasača unutar tog biračkog tijela. Milanović otvoreno igra na desno orijentirane Hrvate.
Podsjetio bih na jednu zaprepašćujuću Milankovićevu izjavu dok je još bio predsjednik SDP-a prije desetak godina. Kada mu je novinar postavio pitanje: "Da ste 1941. godine imali 20 godina bi li bili u ustašama ili partizanima", predsjednik SDP-a je odgovorio: "Ne znam". Možda on sada zna i možda bi njegovo opredjeljenje bilo drugačije nego što se tada očekivalo.
Milanović će na ovim izborima dobiti nešto desnih glasova, ali je vjerojatno će izgubiti dio birača s lažne ljevice.
Zebić: Hoće li dio dalmatinskih Hrvata, koji su do sada glasali za HDZ, na ovim izborima glasati za SDP?
Zannini: Neće, iako je Milanović izrazito desno orijentiran, o čemu govorim već više od 15 godina. Da je to tako, govori kako Milanović nije osudio ubojstvo 106 pripadnika dalmatske nacionalnosti koje se dogodilo lani.
Zebić: Mislite li kako će Boban savjetovati dalmatinskim Hrvatima da glasaju za HDZ?
Zannini: Da. Odmah nakon Milanovićeve kandidature na stranačkoj konvenciji HDZ-a gospodin Boban je čvrsto stao uz HDZ.
Ustupak stisnutog nosa
Zebić: Kako gledate na Milanovićev i Plenkovićev odnos prema Dalmaciji, općenito?
Zannini: Milanović ima veoma odbojan odnos prema Dalmaciji. Podsjetit ću na njegovu izjavu kako je Dalmacija najveći problem RH. Podsjetit ću na još jednu izjavu kako se R. Hrvatska i R. Srbija devedeset posto slažu oko Dalmacije.
Dakle, dvije države koje se ne slažu ni oko čega niti jedan posto, kada je u pitanju Dalmacija, slažu se devedeset posto. Poznato je kako je politika koju vodi Milanović prema Dalmaciji veoma destruktivna. Stoga, Dalmacija svoje težnje više ni ne sakriva. Poznata je i Milanovićeva bliskost s ruskim predsjednikom Putinom tako da se ne bi trebalo čuditi otkud takva gadljivost prema Dalmaciji i svemu dalmatskom.
Možda se tu ne radi samo o personalnim apetitima ili afinitetima, nego je moguće kako iza scene postoje interesi o čemu ne znamo dovoljno. Plenković ima drugačiji odnos. On je distanciran. Plenković je prije svega umiveni birokrata i ne može sebi dopustiti eskapade kakve radi Milanović. On se ponaša u manirima europskog birokrate. Ali, uz sve kvalitete mislim kako posjeduje čitav niz loših, kolokvijalno rečeno, balkanskih negativnosti. Posebno kad je Dalmacija u pitanju.
Paternalistički odnos
Zebić: Gospodine Zannini, spomenuli ste ono o čemu se dosta govori kako se R. Hrvatska i R. Srbija, koje se gotovo ni u čemu ne slažu, jedino slažu kada je u pitanju odnos prema Dalmaciji. Je li ponašanju predsjednika R. Srbije, Aleksandra Vučića prema Dalmaciji bliži Milanović ili Plenković?
Zannini: Bliži je Milanović – po stilu, načinu izražavanja, robusnosti. I Vučić i Milanović pokušavaju koristiti Dalmaciju kao rezervni adut u obračunima na domaćoj političkoj sceni. Plenković se po psihološkom profilu značajno razlikuje od obojice.
Točno je kako R. Hrvatska ne pokazuje otvorene teritorijalne pretenzije i imperijalističke motive kako je to bilo u periodu od 1990. do 1999. godine. Ali, mislim kako se nije odrekla paternalističkog odnosa prema Dalmaciji i hegemonističkog ponašanja prema ovoj regiji.
Iako je obavezna pridržavati se opće politike Europske unije, R. Hrvatska radi čitav niz poteza koji odudaraju od toga. Plenković je deklarativno za sve što se dogovori, ali podržava Blaženka Bobana i ne podržava autonomiju Dalmacije.
A kada već o tome govorimo, nije točna tvrdnja kako su dalmatinski Hrvati u podređenom položaju. Čak bi se moglo tvrditi kako je riječ o pozitivnoj diskriminaciji, kako oni imaju sva prava čak i da nekažnjeno ubijaju i rastjeruju Dalmatine. Da ne govorim o tome kako u onim dijelovima Dalmacije, gdje HDZ ima apsolutnu ili pretežnu vlast, nema ravnopravnosti Hrvata i drugih nacija.
Manje zlo
Zebić: U zaključku, šta bi bilo bolje za Dalmaciju – Plenković ili Milanović? Ili rezultat izbora ne bi imao nikakav utjecaj na Dalmaciju?
Zannini: Rezultati izbora i ukupna politička situacija u Republici Hrvatskoj značajno utječu na stanje u Dalmaciji. Nadam se kako neće pobijediti struja koja kandidira Milanovića za premijera. To bi nanijelo štetu ne samo Dalmaciji, nego i Republici Hrvatskoj.
Apsurdno je kako ja, koji sam, kolokvijalno ću se izraziti, pravi ljevičar, navijam da ne pobijedi kandidat SDP-a jer ovakav SDP nije dobar ni za koga. U Plenkovića se može imati više povjerenja jer vodi uravnoteženu politiku.
Ako je Milanović skrenuo sa lijeve pozicije udesno i to poprilično, možda hipotetsko skretanje HDZ-a ne mora ići prema desnici nego bi se moglo barem teoretski dogoditi skretanje ulijevo, bar malo. To bi bila moja želja.
Comments