Piše: Goran Marasović
Gotovo polovina stanovnika Dalmacije, njih 47%, smatra kako danas živi lošije nego prije deset godina, pokazalo je istraživanje neovisne statističko-istraživačke agecije iz Splita, CCO.
Voditeljica statističkog odjela agencije, Jelena Rogoz rekla je na predstavljanju istraživanja, u prostorijama agencije, kako se 34,1% ispitanika izjasnilo kako živi isto, a 18,9% reklo je kako živi bolje nego prije 10 godina.
Rogoz je navela kako kada je u pitanju opće raspoloženje i zadovoljstvo životom, gotovo tri četvrtine ispitanika (73%) je nezadovoljno ekonomsko-socijalnim stanjem, ali i naglasila kako se situacija mijenja kada se postave konkretnija pitanja.
„Kad pitamo ljude jesu li zadovoljni životom, sagledaju cjelinu, tada su relativno zadovoljni. Ako pitamo za određene aspekte života, tada su više nego nezadovoljni. Tada na djelu imamo negativnu stranu – postaju bijesni, psuju sve živo i neživo vlasti i sl.,“ objasnila je Jelena Rogoz.
Rogoz je dodala kako stanovnici Dalmacije pretežno daju loše ocjene radu splitskom gradonačelniku, Ivici Puljku i premijeru Andreju Plenkoviću, odnosno Vladi Republike Hrvatske u pojedinačnim oblastima, navodeći kako su najlošije ocijenjeni životni standard (68% ispitanika), borba protiv kriminala i korupcije (56%), privreda (55%), pitanje Dalmacije (53%).
Navela je kako su ispitanici pretežno bili nezadovoljni stanjem u određenim oblastima, posebno u zdravstvu (76%), pravosuđu (64%), životnoj sredini i privredi (po 59%), kao i školstvu (54%).
Govoreći o financijskim aspektima, Rogoz je navela kako 41% ispitanika smatra kako njihovom domaćinstvu nedostaje mnogo kako bi pristojno živjeli, dok za 29% nedostaje malo.
„Znači 70% stanovnika Dalmacije kaže kako im nešto nedostaje kako bi pristojno živjeli“, rekla je glavna istraživačica neovisne agencije CCO iz Splita, Jelena Rogoz.
Kada je u pitanju opći pogled na stanje u regiji, 9% smatra kako ono ide na bolje, 75% na gore, dok 16% ispitanika smatra kako je stanje u Dalmaciji nepromijenjeno.
Rogoz je rekla kako 2% anketiranih stanovnika Dalmacije podržava rusku agresiju na Ukrajinu, dok 96% ne podržava, 2% je neodlučno. Istovremeno, 97% Dalmatina i Dalmatinaca podržava ukrajinsku kontraofenzivu, 1% ne podržava, a 2% je neodlučno.
Komentirajući utjecaj medija na informiranje javnosti, programski direktor neovisne istraživačko-statističke agencije CCO iz Splita, Ante Ivanković ocijenio je kako se građani najviše informiraju iz tri bloka što se, kako je rekao, preslikava na politički život.
„U prvom bloku su HRT i Nova TV, odnosno provladine televizije s nacionalnom koncesijom u koje povjerenje ima 12% stanovnika Dalmacije, u drugom bloku su N1, RTL i neki YouTube kanali u koje povjerenje ima 18% građana. N1 vjerojatno ima veći potencijal pošto nema nacionalnu koncesiju. Treća, veoma bitna grupa odakle se informiraju građani su portali i društvene mreže koje kao izvor informiranja koristi 70% građana“, rekao je Ivanković i dodao kako ispitanici smatraju kako je koncept televizije N1 loš baš kao njihovi voditelji. Prema njemu, stanovnici Dalmacije žele vidjeti N1 kao američki CNN, ne kao skup baba tračara.
Ocijenio je kako istraživanje pokazuje kako tiskani mediji polako odlaze u prošlost.
Prema njegovim riječima, istraživanje je pokazalo kako ispitani stanovnici Dalmacije misle kako nemaju svi politički akteri dovoljno prostora u medijima, pri čemu, kako je rekao, takav stav ima 36% ispitanika koji podržavaju HDZ.
„Protiv napada na novinare je 45% ispitanika koji su članovi ili simpatizeri HDZ-a. Tu vidim demokratski potencijal HDZ-a koji možda nije dominantan ali tinja i ne treba ga odbaciti,“ rekao je Ivanković na predstavljanju istraživanja.
Više o političkom stanju
Što se tiče političke scene, Dalmatini i Dalmatinci smatraju kako je bračni par Puljak i dalje najnegativniji politički par, a Inicijativa DDF opet je blago porasla.
Iz novog istraživanja jasno se iščitava zanimljiva situacija, no vladajuća stranka i dalje je prvi izbor stanovnika Dalmacije. Kada bi sutra bili izbori, HDZ bi biralo 25% ispitanika što je za tu stranku nešto nepovoljniji rezultat u odnosu na svibanj. Istovremeno, i SDP je blago narastao; sada ima 21% podrške građana u Dalmaciji, što je za 4 postotna poena niže u odnosu na HDZ. Ostale opcije su znatno udaljenije, no treće mjesto i dalje drži Radnička Fronta koja je zabilježila rast od 1,1 postotnog poena, pa sada ima 12,0% anketne podrške stanovnika Dalmacije.
Most je i dalje na četvrtom mjestu, ali ovaj put s 8,0% podrške, a Domovinski pokret je pao na šesto mjesto - trenutno bilježi 3,8%. HSS je preskočio Domovinski pokret pa je sada peti sa 7,0% podrške birača. IDS je ostao sedmi, ali mu je podrška pala s 2,6% na 2,2%.
Objedinjenu Stranku s imenom i prezimenom i Pametno kao CENTAR, preskočila je Inicijativa DDF koja ima 2,8%, dok bi Centar biralo 1,7% ispitanika. Glas, HNS, Živi Zid, Možemo, Hrast i Suverenisti ostali su na svojim pozicijama od prošlog mjeseca s istim rezultatima.
Neodlučnih je 6,5% dok bi za ostale stranke glasalo 6,8% ispitanika.
Najpozitivniji političari
Predsjednik Zoran Milanovć je i dalje najpozitivniji političar. U takvom svjetlu vidi ga gotovo trećina anketiranih birača u Dalmaciji – njih 30,0%. Druga je i dalje Katarina Peović kojoj je podrška pala s 21,8% na 18,5%, dok je na treće mjesto skočio Tomislav Tomašević koji sada ima 14,0%. Premijer Plenković pao je na četvrto mjesto i sada ima 10,2% podrške ispitanika, a predsjednik SDP-a Peđa Grbin je na petom mjestu s 9,0%. Grbinu je podrška narasla za velikih 0,1 postotni poen. Zadnji na ovoj listi koji bi prešao izborni prag je Božo Petrov sa 5,8%.
Slijede za njima Miroslav Škoro (2,5%), pa Željko Kerum (2,3%), Kandidat za splitskog gradonačelnika Ante Franić (1,9), Jadroković (1,6%), , Tomislav Ćorić s 1,5%, Beroš (1,2%) i Nino Raspudić i gospođa Selak-Raspudić s 0,8%. Na listu je prvi puta ušao i jedan od koordinatora DDF-a - Vedran Bralić s 1,7% podrške ispitanika.
Najnegativniji političari
Bračni par Puljak, i Dalija Orešković dalje su najnegativniji političari prema percepciji 16 000 anketiranih stanovnika Dalmacije. Oni su skupili 25% i 24% negativnih dojmova. Slijedi premijer Plenković s 13%, zatim Miroslav Škoro s 10% i Božo Petrov s 9,4%, Predsjednik Sabora Gordan „Njonjo“ Jandroković skupio je 6% negativnih mišljenja, dok je Tomašević s trećeg mjesta pao na sedmo s 5,8% negativnih mišljenja. Slijedi predsjednik bračni par Raspudić/Selak-Raspudić sa 2,7%, Tomislav Ćorić s 1,8%, ministar Beroš s 1,3% i predsjednik Milanović s 1,0% negativnih dojmova.
Rad Vlade i predsjednika Milanovića
Kako je stanje lošije sada nego prije mjesec dana smatra 70% ispitanika, kako je stanje bolje misli 10% ispitanika, a kako je stanje nepromijenjeno misli 20% birača od Raba do Vitaljine.
Stanovnici Dalmacije Vladi RH najviše zamjeraju korupciju koja je rak-rana Dalmacije zadnje 33 godine. Kako je korupcija najveći problem misli 55% njih, što je pad od četiri postotna poena koja su se prelila u kategoriju negativnog odnosa prema Dalmaciji (34%), za su to nekompetencija članova Vlade, ali i lokalnih institucija misli 8% ispitanika, klijentelizam (6%) i nepotizam (6%).
Generalno, kako je smjer u kojem Vlada RH vodi Dalmaciju loš misli nešto više od 73% ispitanika, kako je dobar nekih 24%, a onih neodlučnih ili onih koji ne znaju je 3%.
Unatoč brojnim ispadima posljednjih mjeseci, 60% ispitanika u Dalmaciji smatra kako predsjednik Milanović dobro radi svoj posao. Kako je njegov rad loš misli 33% anketiranih birača, a njih 7% ne zna što bi mislilo o radu predsjednika Republike Hrvatske.
Ocjena rada institucija
Punoljetni stanovnici Dalmacije dali su svoje mišljenje i o radu institucija. Ovdje se nešto čak i promijenilo u odnosu na prošli mjesec: Naime, rad zdravstvenih institucija je od negativne ocjene ušlo u pozitivne ocjene, pa je sada zdravstvo na drugom mjestu s ocjenom 2,1. I dalje je najpozitivnije ocijenjen rad Ureda predsjednika RH kojem su dali joj ocjenu 2,8. Slijede školstvo s ocjenom 2,3 i policija s ocjenom 2,2.
Najnegativnije institucije po mišljenju dalmatinskih birača su: pravosuđe i Vlada s ocjenom 1,2, Sabor (1,1) te javna i lokalna samouprava s ocjenom 1.
Teritorijalno-administrativni ustroj
Najveći broj stanovnika Dalmacije smatra kako je trenutni teritorijalno-administrativni ustroj loš. Tako se izjasnilo čak 95% anketiranih stanovnika Dalmacije s pravom glasa. Kako je ovakav ustroj dobar misli 4% ispitanika, a onih koji ne znaju ili nisu htjeli dati svoje mišljenje iznosi 1%. Dakle, u odnosu na ožujak ovdje nemamo nikakvih pomaka.
78% ispitanih Dalmatinaca s pravom glasa smatra kako bi se Republika Hrvatska trebala ustrojiti kao zajednica 5 autonomnih regija: Dalmacija, Hrvatska, Istra, Sjeverna Dalmacija ("Primorsko-goranska" regija) i Slavonija prema granicama iz 1921. godine (ne zadirući u teritorijalni integritet susjednih država), s ovlastima autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova prema Ustavu iz 1974. Za ostanak županija izjasnilo se 4%, dok za odcjepljenje Dalmacije od Republike Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i stvaranje nove države na Balkanu tipuje 9%. 9% stanovnika Dalmacije nije se željelo izjasniti po ovom pitanju ili nemaju mišljenje o temi.
Kada su jedinice lokalne samouprave I° (gradovi i općine) u pitanju 86% ispitanih punoljetnih građana Dalmacije smatra kako se trebaju vratiti komunalne općine po uzoru na one iz razdoblja između 1974. i 1992. Samo 2,5% ispitanika smatra kako je postojeći model lokalne samouprave nižeg ranga dobar te su za ostanak ovakvog modela. 16,5% bi odabrali talijanski model s provincijama i sitnim općinama, dok je 5 posto ne zna ili se ne želi izjasniti.
Glasanje po komunalnim općinama
Kada bi se izbori u Dalmaciji odvijali po većinskom modelu i kada bi Dalmacija bila reintegrirana regija visokih ovlasti i imala svoj parlament, rezultati na području koje je zauzimala Kraljevina Dalmacija bili bi sljedeći:
SDP bi dobio 17 zastupnika; HDZ 11, HSS 3, IDS 2, a Most 1 zastupnika.
U anketi je sudjelovalo 16 000 osoba u dobi između 18 i 68 godina života. Njih 51% bile su žene, a 49% muškarci. 40% anketiranih imaju završenu srednju školu, 22% višu školu, 15% fakultet, 10% postdiplomski studij, a 13% imaju završenu samo osnovnu školu.
50% ispitanika je iz velikih gradova, od toga iz: Splita 42% ispitanika; 23% iz Zadra, 13% iz Šibenika, 12% iz Dubrovnika i 10% iz dijela Dalmacije koja je u sastavu Crne Gore. 25% ispitanika je iz unutrašnjosti Dalmacije, dok je isto toliko stanovnika dalmatinskih otoka.
Comments