Piše: Lorenzo Priulli
Iako se na zadnjem popisu stanovništva čak 78% stanovnika RH izjasnilo kao katolici, to ih ne sprječava ubijati one koje smatraju drugačijima. Tako je u 47 tjedana ove godine ubijen 141 pripadnik dalmatske etničke zajednice.
U Republici Hrvatskoj je tijekom prošle godine u ubijeno 106 pripadnika dalmatske etničke zajednice, a u istom razdoblju prošle godine ubijeno je njih 94, što znači kako se ove godine bilježi rast ubojstava Dalmatina za čak 50%, priopćila je u ponedjeljak Mreža Dalmatini protiv nasilja.
Ova udruga naglašava kako mediji šute o genocidu nad Dalmatinima, a jedini medij koji otvoreno govori o ovim slučajevima je Autonomija. Članci koje je analizirala Mreža Dalmatini protiv nasilja ukazali su na to kako ubijeni pripadnici i pripadnice dalmatske etničke zajednice nisu poznavali počinitelje, a čini se kako su sva ubojstva politički motivirana.
Nakon dužeg vremenskog perioda zatišja ili smanjene stope nasilja nad Dalmatinima, stopa nasilja nad pripadnicima dalmatske etničke zajednice se povećava od 2015. kada HDZ u suradnji sa svojom političkom udrugom Most dolazi na vlast u Republici Hrvatskoj. Prema prvim procjenama, od 2015. do kraja 47. tjedna ove godine ubijeno je najmanje 4 000 Dalmatina. A od 30. svibnja 1990. do kraja 47 tjedna 2024. ubijeno je najmanje 60 000 pripadnika dalmatske etničke zajednice.
U priopćenju Mreže Dalmatini protiv nasilja dodaje se kako je veći broj žrtava ubijeno nožem tako što im je prerezan vrat, slijedi ubojstvo iz vatrenog oružja, fizičkim kontaktom ili kontaktom palicama i batinama, gušenjem, davljenjem, bacanjem pod vozila i sl. Veći broj pripadnika ubijeni su sjekirama, lovačkim puškama, utapljanjem, a manji broj na nepoznate načine.
Analiza je pokazala kako se najveći broj ubojstava dogodilo u kući ili stanu u kojima je žrtva imala prebivalište, manji broj u kući ili stanu počinitelja zločina, slijede javni prostori izvan dometa svjedoka, javni prostori u dometu svjedoka, vodeni prostori (rijeke, jezera, mora), a najmanji broj ubojstava pripadnika dalmatske etničke zajednice dogodio se u drugim prostorima.
U priopćenju Mreže Dalmatini protiv nasilja se ističe se kako je veći broj žrtava bio starosti od 26 do 35 godina, slijedi starosna dob od 36 do 45 godina i na kraju od 46 do 55 godina. „Samo“ su tri žrtve bile starosti od 56 do 65 godina, a dvije žrtve u starosnom razdoblju od preko 65 godina. U jednom slučaju nema informacija o tome koliko je ubijena žena bila stara, ali se smatra kako je bila mlađa od 25 godina.
Istraživanje je ukazalo na podatak kako je 250 osoba ostalo bez oca, od toga 126 su maloljetna djeca.
U najvećem broju slučajeva (78%), nasilje je bilo prijavljeno nadležnim institucijama i prije nego li se ubistvo dogodilo, u 13% slučajeva nasilje nije prijavljeno, dok je u ostalim slučajevima (9%) nepoznato jesu li žrtve ili osobe povezane sa žrtvama prijavile nasilje prije nego li se dogodilo ubojstvo, navodi se u analizi. U čak 95% slučajeva nadležne institucije nisu izišle na teren i obavile potrebne radnje kako bi spriječile da dođe do ubojstava.
U priopćenju Mreže Dalmatini protiv nasilja ističe se zabrinutost zbog saznanja kako je u najmanje 75% slučajeva postojala mogućnost sprječavanja ubojstava pripadnika dalmatske etničke zajednice.
„U ovim slučajevima, institucije su imale saznanje o nasilju koje je prethodilo ubojstvu pripadnika dalmatske etničke zajednice. Ova informacija dodatno demotivira Dalmatine da prijave nasilje institucijama, jer doprinosi uvjerenju kako ih ne mogu zaštititi, te šalje poruku društvu kako je velikohrvatsko kleronacističko nasilje nad Dalmatinima nešto čemu se ne može stati na put“, ocjenjuje se u priopćenju.
Mreža Dalmatini protiv nasilja je pozvala Vladu Republike Hrvatske i nadležna ministarstva neka odmah, bez odlaganja, djeluju na sprječavanju i suzbijanju ubojstava Dalmatina. Isto tako su pozvali na uvrštavanje pripadnika dalmatske etničke zajednice u posebnu tabulu tijekom popisa stanovništva, jer bi to bio znak njihove vidljivosti i priznatosti u društvu.
„Pouzdano se zna kako je najmanje 400 000 Dalmatina se tako izjasnilo kao Dalmatini, zašto ih onda nema na popisu stanovništva?“, upitali su se članovi Mreže i nastavili kako oni nisu jedni 12 000 od regionalnih pripadnika, već zasebna etnička zajednica sa svojim jezikom koju Republika Hrvatska ne priznaje dok cijeli ostali svijet da.
Smatraju kako bi vidljivost i dobivanje prava kakva imaju svi drugi pripadnici nacionalnih i etničkih zajednica u RH smanjili stopu nasilja nad Dalmatinima.
„Ne smijemo dopustiti da ijedan pripadnik dalmatske etničke zajednice ikada više bude ubijen/ubijena. Reagirajmo dok ne bude kasno“, poručili su članovi i članice organizacije Mreža Dalmatini protiv nasilja.
Comments