Piše: Livija Marini
Sve više je djece sa smetnjama u razvoju za što su je kriv spoj neodgovornih roditelja i noveih tehnologija. Istraživanja pokazuju da sve više djece ima problema s kognitivnim mišljenjem, pate od depresije i nemaju empatije. To su samo neke od posljedica prekomjernog utjecaja tehnologije
Američka Pedijatrijska Akademija i Kanadsko Društvo Pedijatra iznijeli su u javnost prije nekoliko godina da djeca do 2 godine starosti ne bi uopće smjela biti izložena utjecajima moderne tehnologije, djeca od 3 do 5 godina starosti bi trebali imati ograničen pristup tehnologiji na jedan sat dnevno, a djeca i adolescenti od 6 do 18 godina ne bi smjeli provoditi više od 2 sata dnevno pred različitim ekranima.
Najnovija istraživanja istih institucija dokazuju kako djeca do 6. godine starosti ne bi smjela uopće imati kontakt s modernim tehnologijama, ona od 6 do 12 ograničeni prostup do sat vremena dnevno, a tinejdžeri i adolescenti na bi smjeli provoditi više od sat i pol vremena pred kompjutorima ili mobilnim telefonima.
No, stvarnost je malo drugačija. Korištenje medija kod djece i adolescenata znatno se povećalo u posljednjih 15 godina, što je dokumentirano u brojnim istraživanjima.
Najnovije izvješće s kraja prošle (2020.) godine o ponašanju 2000 djece i adolescenata od 8 - 18 godina starosti pokazala je da prosječno dijete provede 14 sati dnevno koristeći razne medije. Međutim, zbog multitaskinga, djeca su zapravo pod utjecajem medija 12 sati dnevno.
Pedijatri, logopedi, defektolozi i druge stručne osobe savjetuju roditeljima da djeci ograniče vrijeme provedeno u korištenju mobitela i tableta.
Posljedice nekontroliranog korištenja mobitela, laptopa, tableta, a i sjedenje pred televizijom, su ozbiljne i ponekad i zastrašujuće. U svijetu se proveo veliki broj istraživanja kojima je u centru razvoj djeteta okruženog tehnologijom, a rezultati su dosta zastrašujući.
10 je onovnih razloga zašto djeci treba strogo zabraniti, odnosno ograničiti upotrebu modernih tehnologija:
1. Ubrzani razvoj mozga
Do 2. godine života mozak se poveća za tri puta i nastavlja ubrzani razvoj do 21 godine. Rani razvoj mozga je pod utjecajem raznih podražaja u dječjoj okolini ili nedostatkom istih. Danas čak 1 od 3 djece koje kreće u školu je zaostalo u razvoju upravo zbog korištenja modernih tehnologija.
Znanstvenici su objavili rezultate istraživanja provedenog na 4400 obitelji iz 20 razvijenih država svijeta s djecom između 2 i 5 godina, koji su pokazali da 58% predškolske djece je znalo igrati igrice na kompjuteru, a samo 9% djece je znalo zavezati vezice na tenisicama, a 74% djece kasne s razvojem i upotrebom govora, a čitalačka pismenost također kasni.
Pokazalo se da je pretjerano izlaganje tehnologiji direktno vezano sa svakodnevnim funkcioniranjem djeteta - problemima vezanima za poremećaj manjka pozornosti, kašnjenju u kognitivnom razvoju, otežanim učenjem, povećanom impulzivnošću kod djeteta, disleksijom, disgrafijom i smanjenom sposobnošću kontroliranja osjećaja i ponašanja.
2. Zakašnjeli razvoj
Za korištenje tehnologije potrebno je minimum fizičke aktivnosti (uglavnom se svodi na tipkanje na tipkovnici), a to može rezultirati u zakašnjelom fizičkom i psihičkom razvoju.
Svako treće dijete kreće, koje je prerano bilo izloženo novim ehnologijama, ide u školu sa smanjenim sposobnostima što dugoročno utječe na pismenost i napredak u obrazovanju. Zadaci koje su generacije prije dvadeset godina rješavale koristeći logiku preusmjerenu iz igri na otvorenom, najnovije generacije uopće ne posjeduju.
Pokret aktivira mišiće i zglobove te potiče mozak na rješavanje "problema" u kretanju te na taj način povećava sposobnosti učenja i logičkog zaključivanja.
3. Pretilost
Nedavno objavljeni podaci govore da je Republika Hrvatska, ina 7. mjestu od 27 država članica EU po broju debelih ljudi s indeksom masnoće preko 30. Vlada Zorana Milanovića provela je istraživanje na uzorku od 11.000 djece i zaključilo da je u Republici Hrvatskoj je čak 24% djece prekomjerno teške i 13% debele djece, što je ukupno više od trećine maloljetnika.
U Dalmaciji, regiji koja je tradicionalno vezano za fizičke aktivnosti i sport broj prekomjerno teške i pretile djece je od 2011. do 2020. porastao za čak 27% što je zastrašujući podatak.
Dva su glavna uzroka toga: prvi je prestanak pripreme tradicionalne hrane zasnovane na mediteranskoj prehrani, a drugi je uzrok premalo kretanja, previše vremena provedeno pred televizijom i za modernim tehnologijama. kako premjerena težina vodi prema dijabetesu i povećava rizik od ranog srčanog udara, ozbiljno skraćujući očekivanu duljinu i kvalitetu života, možemo sami zaključiti kakva zdravstvena budućnost čeka ovu djecu.
4. Poremećaji u spavanju
Previše vremena provedeno ispred televizije, mobitela, tableta ili kompjutora pogotovo ako se prate sadržaji s brzim izmjenama kadrova, boja ili zvukova, stvaraju razne poremećaje u spavanju koji su kod djece u dramatičnom porastu.
Izloženost djece nerazumljivim sadržajima te sadržajima sa brzim izmenama kadrova, boja i zvukova potiče noćne more, mjesečarenje, nepravilne obrasce spavanja i mogu se zadržati jako dugo u dječjem nesvjesnom, buduće da ih ne mogu interpretirati, a nerijetki su slučajevi epileptičnih napadaja.
5. Mentalne bolesti
Prekomjerno korištenje tehnologije se smatra uzročnim čimbenikom u porastu stope dječje depresije, anksioznosti, poremećaja pažnje, autizmu, bipolarnom poremećaju, psihozi i problematičnom ponašanju djece i adolescenata.
Andreas Grontved i J. Singhammerproveli su u Danskoj novo longitudinalno istraživanje na oko 1500 adolescenata i opetovano došli do slijedećeg zaključka:
- Svaki dodatni sat proveden pred televizorom, na kompjutoru ili na pametnom telefonu u adolescenciji povezana je s većim izgledima da se kod mladih pojavi depresija, - objasnili su.
6. Agresija
Djeca koja prvenstveno poticaje iz okoline primaju preko internetske multimedije (filmovi, igrice, crtići, videospotovi) nemaju razvijenu empatiju, što rezultira čestim ispadima bijesa, agresijom i sve većim problemom zlostavljanja putem socijalnih mreža. U krajnjem slučaju, ovakvi sadržaji stvaraju psihopate i sociopate sklonima depresiji i samoubojstvima.
Komunikacija putem ovih sadržaja isključuje kontakt baziran na našim osjetilima - vidu i sluhu. Zbog toga djeca i mladi koja maltretiraju drugu djecu ne vide, a s tim ne vide ni posljedice svojeg ponašanja. Nadalje, takvo agresivno ponašanje se nerijetko pretoći u realnu agresiju, gdje će na ovaj ili onaj način maltretirati svoje vršanje, a često i mlađe od sebe.
- Rezultati više od 4400 znanstvenih istraživanja i proučavanja pokazala su da značajna izloženost nasilju u medijima povećava realni rizik od agresivnog ponašanja kod djece i adolescenata, desenzibilizira ih na nasilje, te ih uvjerava da je svijet 'opakije i strašnije' mjesto nego što je - izjavili su danski znanstvenici.
7. Utjecaj radijacije
U svibnju 2011. godine WHO je klasificirao pametne telefone (i ostale uređaje koji se mogu povezati na bežičnu mrežu) kao prijetnju 2B nivoa (moguće kancerogeni mediji) zbog prosječne količine radijacije koju odašiljaju. Lani je WHO ponovio tu klasifikaciju, zbog prekomjrnog korištenja mobilnih tehnologija i bežičnog interneta kao posljedice dugotrajnog lockdowna.
James McNamee je s državnim uredom Health Canada u travnju 2020. godine izdao upozorenje u kojem se navodi:
- Djeca su osjetljivija na razne potencijalno negativne utjecaje nego odrasle osobe jer su njihovi mozgovi i imunološki sustav još uvijek u razvoju, tako se ne može reći da je isti rizik za djecu i odrasle.
8. Digitalna demencija
Internet je omogućio sadržaju da se stvara i dijeli 100 puta brže nego prije. Tehnologija je evoluirala, ali naš mozak nije i tu se stvara niz problema kod djece i mladih što "uživajući" takav sadržaj njihov mozak ne može stvarati uzročno-posljedične veze između između raznih činjenica.
Takav stimulans zapravo uzrokuje smanjenu koncentraciju, otežano pamćenje, budući da mozak ne stigne selektirati bitne od nebitnih informacija te ih putem neurona slati frontalnom korteksu; disleksiju, dizgrafiju, i mnoge već nabrojane probleme.
9. Ovisnost
S vremenom roditelji sve više vremena provode pred raznim "ekranima", a sve manje vremena sa svojoj djecom. Nije rijetka pojava vidjeti mamu i tata kako gledaju u svoje telefone, dok dijete sjedi pored njih u kolicima pokušavajući privući njihovu pažnju.
Budući da se ne mogu povezati s roditeljima, djeca se počinju povezivati s raznim uređajima, što rezultira ovisnošću o novim tehnologijama, a ovisnost zabranom daljnjeg korištenja emotivnom nestabilnošću
10. Neodrživost
- Način na koji se djeca danas odgajaju i obrazovanje koje je temeljeno na upotrebi tehnologije nije održivo bez zabrane ili ograničenja u dogovoru s psiholozima koji liječi djecu i mlade od ovisnosti o novim tehnologijama. Djeca su naša budućnost, ali oni nemaju budućnosti ako se njihovi životi vrte oko tehnologije - objašnjava Chris Rowan, pedijatrijski radni terapeut i stručnjak za razvoj djece.
Rowan je pokrenula Program koji ima za cilj pomoći djeci i roditeljima kroz edukacijske programe, vježbe i treninge prevladati probleme uzrokovane prekomjernim korištenjem digitalnih medija.
Problem modernog roditeljstva
Problem ovisnosti djece o modernim tehnologijama, nije samo njihov problem. radi se prvenstveno o širem sociološkom problem u začetku. Obzirom da je glavni uvjet za jačanje neoliberalne agende urušavanje osnovnih stupova društva - obitelj i obrazovno-odgojnih ustanova (vrtići i škole), može se reći da je ona pobijedila.
Moderne mame i tate danas, kako ne bi izgubili svoj komfor, gurnu uređaje bazirane na modernoj tehnologiji u ruke svojoj djeci, dok ispijaju kafice s prijateljicama ili gledaju utakmnice s prijateljima. Odgojno-obrazovne ustanove već odavno ne rade svoj posao zbog kojih su i osnovane: odgoj i obrazovanje djeteta.
Stoga se na problem, kao i uvjek (pre)kasno reagira, tražeći pomoć od specijaliziranih ustanva. Srećom, u Dalmaciji postoje Poliklinike ili Centri za rehabilitaciju djece sa smetnjama u razvoju u kojima djeluju razne straučne osobe koje mogu pomoći i djeci i roditeljima da se nose s ovisnošću djece i mladih o modernim ehnologijama.
No, prije nego što krenete u takve institucije, zapitajte se zašto se zanemarili djete i doveli ga do granice autizma stavljajući mu ekrane pred ruke, umjestod a ste s njime išli u šetnju, knjižnice za mlade i čitali im priče prije spavanja.
Comments