Piše: Petra Ivanišević
Nevladina organizacija Centar za regionalizam iz Šibenika, prigodno je obilježila ove nedjelje 30 godina postojanja i rada. Tom prigodom je naglašeno kako samo promjena ustava može dovesti do boljeg položaja Dalmacije.

Predsjednik Centra za regionalizam, don Andreo Martinis tom prigodom je rekao kako ima jako mnogo posla na demokratizaciji Republike Hrvatske i uspostavi suradnje glavnog grada Zagreba s regijama, te kako radeći „čovjek se zaboravi osvrnuti na svoje uspjehe i sve što je iza njega ostalo”.
“Zahvaljujući proslavi, uspjeli smo vidjeti što je sve stalo u naših 30 godina rada, a stalo je mnogo. Osnovno bogatstvo Centra su ljudi i ideje koje ih nose”, rekao je don Martinis.
Tijekom proslave podsjetio se i suosnivača Centra za regionalizam, prvog predsjednika organizacije i prvog predsjednika Vijeća regija, Deana Luketina i suradnika Sandrina Kovačevića, koji su preminuli.
Don Martinis je u svome govoru istaknuo kako je Centar za regionalizam postigao zadovoljavajuće rezultate u okviru regionalne inicijative Europske unije, u okviru koje je ova organizacija uradila neke od prvih sastanaka predstavnika Vlade RH s predstavnicima udruga i inicijativa koje se zalažu za regionalizaciju i decentralizaciju RH.
Dodao je kako djelovanje Centra pokazuje kako je moderna Europa “sve više Europa regija i kako politika euroatlantskih integracija mora osnažiti regionalne nivoe organiziranja. Ono što je dobro ide se u tom smjeru”.
Prisutnima su se obratili i ambasador Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, Arne Sannes Bjørnstad, predstavnici Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj, Friedrich Ebert Fondacije, Paneuropske regionalne inicijative za Republiku Hrvatsku i Crnu Goru, kao i gosti iz Prištine.
Tako je podpredsjednik udruge „Iustitia“ i predsjednik „Centra za regionalizaciju“, don Andreo Martinis izrazio nadu kako će u skorijoj budućnosti u Republici Hrvatskoj uslijediti promjena Ustava, jer je on jedan od “glavnih generatora problema u Dalmaciji”.
Don Martinis je, u razgovoru s ambasadorom Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, Arneom Sannesom Bjørnstadom, rekao kako je nelogična rascjepkanost Dalmacije na 4 područja (županije), kako još uvijek nije reintegrirana i kako još uvijek nema svoju skupštinu, vladu, guvernera, fiskalnu autonomiju. Požalio se na činjenicu kako županijska predstavnička tijela imaju iste ingerencije kao samo jedan zastupnik u Hrvatskom saboru.
Don Martinis je naglasio kako što prije treba donijeti izmjene i dopune Ustava RH i Zakon o financiranju Dalmacije, jer je ona trenutno u financijskom smislu samo „protočni bojler”, a za kapitalna ulaganja u pokrajini ne ostaje gotovo ništa.
Podsjetio je na izjavu aktualnog ministra financija, Marka Primorca kako će taj zakon biti donijet sljedeće godine i tako pitanje financiranja Dalmacije biti sustavno riješeno.
„To je bilo prije tri godine, a još se ništa nije dogodilo“, naglasio je don Martinis.
Veleposlanik Sannes Bjørnstad rekao je kako je u narednoj godini norveško veleposlanstvo planiralo donirati deset milijuna eura za projekte nevladinih organizacija i dodao kako 65 posto tih projekata dolazi s područja Dalmacije. Nije mu jasno zašto se ta sredstva ne mogu izravno donirati, već moraju proći kroz Državni proračun.
„Republika Hrvatska je jedina država koja ima ovakvu praksu“; začudio se norveški veleposlanik.
Centar za regionalizam osnovan je 1994. godine grupa dalmatinskih intelektualaca koji su se okupili u Šibeniku, s ciljem afirmiranja i propagiranja ideje regionalizacije i decentralizacije u skladu s europskim i dalmatinskim tekovinama, trendovima i iskustvima.
Centar se tijekom godina zalagao, a i dalje se zalaže za demokratizaciju, regionalizaciju i decentralizaciju Republike Hrvatske, kao i za promociju suradnje i pomirenja na balkanskom poluotoku, član je europske regionalne inicijative i Građanske Dalmacije.
U 30 godina rada napravili su više za Dalmaciju od brojnih drugih organizacija, udruga i inicijativa koje sudjelovale u Dalmaciji od kraja II. sv. rata na ovamo.
Comments