Kao što je već svima poznato, Zoran Milanović novi je predsjednik Republike Hrvatske.
Milanović je, kao kandidat trinaest stanaka, u II. krugu predsjedničkih izbora koji su se održali u nedjelju 5. siječnja pobijedio kandidatkinju HDZ-a i još par strančica Kolindu Grabar-Kitarović i tako postao peta osoba koja je postala Predsjednik RH.
Izbori su prošlost, ali se nameče pitanje: Kakav značaj za Dalmaciju ima pobjeda Zorana Milanovića?
Iako prema Ustavu RH, hrvatski predsjednik nema nikakve izvršne ovlasti; predsjednik je figura koja sukeira vanjsku politiku zajedno s premijerom, koja zajedno s premijerom kontrolira rad tajnih i sigurnosnih službi, koji predstavlja RH u zemlji i u svijetu, te je u ratnim uvjetima vrhovni zapovjednik OSRH; on može svojim utjecajem učiniti značajne stvari na polju demokratizacije društva i buđenja svijesti o određenim pitanjima koje tište društvo, te može predložiti zajedničke sjednicu Vlade i predlagati točke o kojima bi Vlada trebala raspravljati.
Kolinda Grabar-Kitarović je svojim utjecajem dovela do toga da se u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Dalmaciji, rasplamsa plamen mržnje i netrpeljivosti prema svemu onome što nije ekstremno klerofašistički nastrojeno, pojačao se izražaj ekstremnog nacionalnizma, homofobije, rasizma... a RH je potpala pod značajan utjecaj Rusije kako u gospodarskom i političkom tako i u medijskom smislu, a samo iz Dalmacije se iselilo oko 200,000 ljudi.
Za razliku od nje, pobijeda Zorana Milanovića donosi Republici Hrvatskoj dugo potreban viši stupanj tolerancije.
Nadalje, iako prema Ustavu predsjednik države nema mogućnost kreirati smjer u gospodarstvu te vršiti gospodarske reforme, porast hrvatskog burzovnog indexa CROBEX od 0,59% po otvaranju današnjih burzi dobar je vjetar u leđa i hrvatskom, pa tako i dalmatinskom gospodarstvu.
Zoran Milanović nije tipični predstavnik SDP-a. Milanović, koji vuče podrijetlo iz Sinja, previše je (neo)liberalan za stranku koja želi biti socijaldemokratska kao što je to SDP. Milanović je tipični prestavnik neo-neoliberalizma, ne samo u ekonomsko-socijalnom smislu, već i u ideološko-svjetonazorskom. Pitanje je koliko će Milanović imati prostora da progura svoju libertarijansku politiku s pozicije predsjednika države.
Sama podjela glasova u Dalmaciji jasno govori da su urbana središta i otoci željna promjena u RH i da je oštrog nacionalizma, klerofašizma, gušenja prava i sloboda određenim skupinama puna kapa. Split i Zadar, Makarska, Brač, Hvar, Rab, čak i Korčula jasno su rekli ne nastavku takve prakse. To bi se moglo reći i za centre Šibenika, Dubrovnika i Sinja, u kojima je pobijedio Zoran Milanović, ali su glasovi gradskih perifernih naselja odlučili suprotno. Manji gradovi i općine mahom su glasali za Kolindu Grabar-Kitarović.
To jasno govori o tome kako je društvo u Dalmaciji duboko podijeljeno po pitanju ideoloških, svjetonazorskih i političkih pitanja. Velika obalna naselja + Sinj inače imaju veću stopu visokoobrazovanih ljudi, veću stopu tolerancije i inkluzivnosti, od recimo Imotskog, Drniša ili Benkovca. Zanimljiv je i podatak da su najsiromašnije općine i gradovi u Dalmaciju (ujedno i najsiromašnije JLS u RH), a to su upravo one JLS iz kojih se najviše iseljava, mahom glasali za Kolindu Grabar-Kitarović.
Stoga pobjedu Zorana Milanovića treba gledati u svjetlu prozračivanja krajnje desnice, jačanja demokracije i demokratskih instituta, jačanja tolerancije i inkluzivnosti te spriječavanje jačanja konzervativno-populističkih opcija koje spriječavaju normalno funkcioniranje društva. Ovo je znak da stanovnici Dalmacije, pogotovo oni na položajima, moraju konačno ostaviti za sobom ratove i posvetiti se radu i zapošljavanju.
Dalmacija tako može očekivati guranje demokratskih standarda kako među njene stanovnike, tako i među institucije. No, postoji bojazan da će takav odnos državne vlasti prema građanima i instutucijama naići na snažan otpor što može rezultirati još dubljom podjelom među stanovnicima Dalmacije, jer ekstremnoj desnici koja vlada u Zagori, Bukovici, Ravnim Kotarima i okolici Dubrovnika demokratizacija društva smeta.
Comments