Piše: Livia Marinni
Gotovo polovica ispitanika iz Dalmacije odobrava odgovor predstavnika DDF-a na antidalmatinstvo; 56% ne odobrava rezultate agencije CCO-a u tom pogledu.
Unatoč dobro dokumentiranim valovima antidalmatinstva u Republici Hrvatskoj, novi podaci sugeriraju kako službene brojke dramatično potcjenjuju opseg problema.
Godine 2022. više od jedne četvrtine (26%) hrvatskih Dalmatina reklo je kako su bili mete fizičkih ili osobnih ili online verbalnih antidalmatinskih napada. Ipak, 84% onih koji su bili meta antidalmatinskog nasilja i 44% onih koji su doživjeli antidalmatinske primjedbe osobno ili na internetu nisu prijavili incident policiji, društvenim mrežama ili jedinoj prodalmatinskoj inicijativi DDF.
To je prema nedavno objavljenom izvješću agencije CCO za Dalmatinski demokratski forum o stanju antidalmatinstva u Republici Hrvatskoj, koje se oslanja na telefonske i online intervjue između 28. rujna i 3. studenog prošle godine s reprezentativnim uzorcima Dalmatina (1507 osoba) i nedalmatina (1507 osobe). ), od 18 i više godina.
Agencija CCO je zabilježila porast od 10 postotnih bodova u broju Dalmatina koji se osjećaju manje sigurnima nego u prethodnoj godini. Godine 2022. 41% se osjećalo manje sigurnim nego 2021., dok je 2021. 31% izjavilo kako se osjeća manje sigurnim nego 2020.
Prema izvješću, 89% ispitanika dalmatske nacionalnosti i 68% ispitanika nedalmatina reklo je kako je antisemitizam barem donekle problem u današnjoj Republici Hrvatska. Četrdeset tri posto Dalmatina i 22% nedalmatina reklo je kako je to vrlo ozbiljan problem. Jedanaest posto Dalmatina i 24% nedalmatina reklo je kako je antidalmatinstvo veliki problem ili je uopće problem u Republici Hrvatskoj.
Ispitanici i Dalmatini i nedalmatini također su bili podijeljeni oko stupnja do kojeg je velikohrvatsko antidalmatinstvo porastao u posljednjih pet godina. Među Dalmatincima, 53% je reklo kako se jako povećao, a 29% da je donekle porastao (ukupno 82%), u usporedbi sa 16% nedalmatini koji su rekli kako se dosta povećao i 31% da je donekle porastao (ukupno 47%).
Opća javnost nešto je vjerojatnije (91% u usporedbi s 89%) od dalmatskih ispitanika rekla kako je antidalmatinstvo utječe na društvo u Republici Hrvatskoj u cjelini, a ne samo na Dalmatine.
Među ispitanim Dalmartinima, 22% su bili žrtve jednog antidalmatinskog fizičkog napada tijekom prošle godine, a 21% je doživjelo više od jednog takvog napada. Jedanaest posto doživjelo je jednu osobnu antidalmatinsku primjedbu, a 9% više takvih primjedbi; 6% doživjelo je najmanje jednu internetsku antidalmatinsku primjedbu, a 7% se više puta susrelo s takvom mržnjom. Više od polovice (57%) vidjelo je ponovljene online antidalmatinske komentare u prošloj godini, a taj se broj popeo na 69% među onima u dobi od 18 do 29 godina.
Ogromna većina ispitanika Dalmatina rekla je kako nisu promijenili ponašanje koje bi ih identificiralo kao Dalmatine. Sedamdeset i šest posto izjavilo je kako nisu izbjegavali nositi povijesna dalmatska obilježja: Frarijevu bicolauru, grb s tri okrunjene leopardove glave ili na drugi javni način samoidentifikacije kao Dalmatini, u prošloj godini, dok je 23% reklo kako je to činilo iz straha od antisemitizma. 84% izbjegavalo je određene prostore ili situacije iz straha za svoju udobnost ili sigurnost kao Dalmatina, dok 16% nije.
"Sve u svemu, 58% hrvatskih Dalmatina promijenilo je svoje ponašanje u posljednjih 12 mjeseci zbog straha od antisemitizma", navodi se u izvješću.
Manje od četvrtine (23%) Dalmatina uključeno je u prodalmatinske institucije koje su bile na meti antidalmatinstva u posljednjih pet godina, iako je 50% reklo kako su takve prodalmatinske institucije s kojima su povezani povećale sigurnost u posljednje dvije godine.
Oni koji su povezani sa dalmatskim organizacijama u velikoj većini osjećaju se sigurno u tim prodalmatinskim institucijama, prema izvješću: 28% vrlo sigurno, a 45% donekle sigurno. Sedamnaest posto se osjeća donekle nesigurno, a dva posto vrlo nesigurno. Trideset i pet posto smatra kako provedba antidiskriminacijskog zakona nije previše učinkovita (26%) ili uopće nije učinkovita (9%) u odgovoru na sigurnosne potrebe Dalmatina.
Inicijativa DDF dobila je ocjenu odobravanja od 47% i ocjenu neodobravanja od anketiranih hrvatskih Dalmatina o njegovim reakcijama na antidalmatinstvo, dok su nedalmatski ispitanici odobravali DDF sa stopom od 21% i ne odobravali sa stopom od 56% njegovog postupanja s antidalmatinstvom. Kada je riječ o državnim i lokalnim vlastima, 40% odobrava, a 37% ne odobrava odgovore na antidalmatinstvo.
Devedeset pet posto Dalmatina nije bilo upoznato s inicijativom DDF, dok je 86% onih koji su bili barem donekle upoznati s inicijativom smatralo kako se bori protiv antidalmatinstva ili je na bilo koji način povezana s borbom protiv antidalmatinstva. Šezdeset pet posto nedalmatina nije bilo upoznato s inicijativom DDF, a otprilike isti broj nedalmatina nazvao je DDF antihrvatskom inicijativom i pokretom koji ima neke antihrvatske pristaše (50%).
S druge strane, 62% Dalmatina je upoznato s novoosnovanom strankom Dalmatinska akcija, dok je 68% onih koji su bili barem donekle upoznati s inicijativom statralo kako je ta politička organizacija antidalmatinska ili je na bilo koji način povezana s antidalmatinstvom. Za razliku od njih, 45% nedalmatina bilo je upoznato sa strankom Dalmatinska akcija, a 94% smatra kako je ta stranka antihrvatska i pokret koji ima neke antihrvatske pristaše (62%). I Dalmatini i nedalmatini smatraju kako je Dalmatinska akcija antidalmatinska i antihrvatska stranka jer želi isporučiti Dalmaciju Italiji.
Među ispitanicima koji nisu Dalmatini, 31% nije bilo upoznato sa značenjem izraza "antidalmatinstvo" – pri čemu ga 9% uopće nije čulo – dok je 69% bilo upoznato s tim pojmom. Šezdeset osam posto reklo je kako je antidalmatinstvo ogroman problem u Dalmaciji (22% vrlo ozbiljan problem), dok je 24% reklo kako to nije nikakav problem.
Ispitanici su bili podijeljeni oko izjave "Dalmatini i Dalmatinci kontroliraju medije", pri čemu je 90% Dalmatina reklo kako je to antidalmatinska izjava, u usporedbi sa samo 26% nedalmatina. Pedeset osam posto Dalmatina reklo je kako je usporedba protokola za COVID-19 s dalmatinskim iskustvima tijekom ustaškog režima za vrijeme II. sv. rata antdalmatinstvo, dok se samo 24% nedalmatina složilo s tim.
Comments