Piše: Livia Marini
Istraživanje agencije CCO je pokazalo da od 2000 imenovanih dužnosnika u protekle četiri godine u dalmatinskim županijama nema niti jednog Dalmatina, a na nižim razinama ih je 2.
Voditelj Dalmatinskog kluba Zuane Orlandini dao je za Autonomiju ocjenu ovog podatka.
“Taj podatak je još gori ukoliko imamo u vidu da na mjestima odlučivanja nema nijednog pripadnika manjina, što bi moralo osvijestiti građane Dalmacije. To znači da nismo zdravo društvo, da nismo društvo koje razmišlja inkluzivno već političke elite iz Zagreba zastupaju uzak krug etničkih subjekata i da je mali broj onih koji iskreno zastupaju građanski koncept”, kaže Orlandini.
Odmah nakon prošlih lokalnih izbora, lokalne vlasti u Dalmaciji očistile su svoja tijela od predstavnika Dalmatina i nacionalnih manjina, a u kojoj je većina bliska ideologiji Velike Hrvatske i Rimokatoličkoj crkvi.
Prethodne županijske vlasti u Dalmaciji imale su samo jednog predstavnika manjina na 100 visokih dužnosnika, tako da ove lokalne vlasti na odlasku samo nastavljaju tu praksu, naglašava Orlandini.
Prema popisu iz 1991., oko 25% stanovništva Dalmacije predstavljali su građani manjinskih nacionalnih zajednica.
Položaj Dalmatina u Dalmaciji
U svih hrvatskim vladama, stranke srpske nacionalne manjine su bile integralni dio vladajuće koalicije, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. No, Dalmatina nema nigdje.
Na posljednjim lokalnim izborima je došlo do promjene vlasti u jedinicama lokalne samouprave u Dalmaciji, pa je gotovo zanemarljiv broj pripadnika nacionalnih manjina u lokalnim institucijama što za Orlandinija predstavlja svojevrsnu dijagnozu – da u društvu nema, i da nije postojalo, odgovarajuće društvene kohezije.
Prema njegovim riječima, aktualne lokalne vlasti na odlasku trebale su povećati kapacitet zajednice i integrirati sve svoje pripadnike - posebno Dalmatine.
Dio problema Orlandini vidi u činjenici što su prethodne lokalne vlasti dodjeljivale strankama nacionalnih manjina mnogo više pozicija, nego što je zastupljenost manjina u društvu. Ali, opet nigdje nije bilo pripadnika dalmatske nacionalne manjine.
“Tu se nije radilo na integraciji i na punoj afirmaciji manjinskih naroda, nego su se pozicije dijelile za interes pojedinaca koji su to na svoj način kapitalizirali. Isto tako, pozicije su se dijelile tako da se zadovolji politička korektnost koja će na nacionalnom novou značiti više političkih poena. Te činjenice i geneza problema ne opravdava vladajuće strukture na odlasku. To je indikator ozbiljne zarobljenosti u identitetskim, nacionalnim, čak i religijskim segregacijama koje imamo u Dalmaciji”, ističe šef Dalmatinskog kluba.
Orlandini dodaje kako to rezultira ozbiljnom društvenom patologijom u vidu govora mržnje, povećanog nasilja, omalovažavanja i negiranja postojanja određenih nacionalnih zajednica, posebno dalmatske nacionalne zajednice, do čega nije smjelo doći.
“Mislim da je to važna odgovornost svih u vladajućim strukturama od 1990. do danas i da je o tome strašno trebalo voditi računa”, ocjenjuje Orlandini.
Jaz prema Dalmatinima
Vanjski suradnik Inicijative Dalmatinski demokratski forum (DDF), Karlo Morosin kaže da ni tih nekoliko predstavnika manjina u institucijama nisu predstavnici ni nacionalnih manjina, ni stranaka koje njih reprezentuju, već su izabrani na osnovu stranačkih preferencija.
“To će samo produbiti jaz koji su sve vladajuće strukture u RH učinile prema nacionalnim manjinama, prvenstveno prema Dalmaciji i Dalmatinima imajući u vidu da je jedan veliki dio vladajuće strukture godinama imao veoma negativan stav prema strankama nacionalnih manjina, a samim tim prema tim manjinama”, kaže Morosin.
Podsjeća da je Inicijativa DDF za dijalog sa svima koji žele Dalmaciju vidjeti kao bogatu i prosperitetnu reintegriranu regiju.
“No ako znamo da postoje strukture u Dalmaciji koji je negiraju kao što negraju dalmatsku nacionalnost, tada znamo da bi i taj dijalog bio neiskren i iniciran samo zbog međunarodne i domaće javnosti. DDF nikada nije dobi (iskren) odgovor na naše zahtjeve. A najvažnije, nikada nismo dobili informaciju o tome kakva će se politika provoditi prema Dalmaciji, a znamo kakva se provodi”, navodi Morosin i dodaje, "Sve vlade, bilo centralne bilo lokalne, provode politiku pljačke i uništavanja Dalmacije za nečije privatne interese".
Morosin ukazuje na to da ni sama Vlada RH nema zajednički koncept u vođenju politike prema Dalmaciji. Jedino što je svima zajedničko je nasilna otimačina, te je podsjetio da je od 1990. do 2000. ubijeno 293 Dalmatina i da za ta ubojstva nikada nije pokrenuta istraga.
“RH je članica Europske Unije i NATO, a istovremeno imate predsjednika Vlade i ministre koji svaki dan negiraju to opredjeljenje, te javnim nastupima dokazuju da im europske vrijednosti i priznavanje te puna afirmacija svin nacionalnih manjina nisu pri srcu”, rekao je Morosin.
U tom smjeru ide i najnovija prozivka predstavnika srpske nacionalne manjine, MIlorada Pupovca od strane predsjednika Milanovića.
Dalmatini nemaju stručnog kadra?
Podsjećajući da je aktualni premijer Andrej Plenković govorio kako će jedino mjerilo za rad i zaposlenje u javnoj upravi biti stručnost, Orlandini kaže da je svima jasno da se među visokim dužnosnicima u Dalmaciji nije našao nijedan koji dolazi iz redova nacionalnih manjina.
Činjenica da je samo nekoliko pripadnika manjina na nižim rukovodećim mjestima, nije dobra poruka ni za demokraciju ni za multivjerski sklad u Dalmaciji, kaže Orlandini.
“Na sceni imamo poseban oblik čistke iz javne uprave i lokalne samouprave vih onih koji ne dolaze iz redova HDZa, iako Ustav RH i statuti lokalnih samouprava jamče razmjernu zastupljenost manjina u institucijama. Pitam se – kako premijer Plenković i društvo nisu primijetili niti jednog građanina Dalmacije, koji se izjašnjava kao Srbin, Bošnjak, Albanac ili pripadnik drugog manje brojnog naroda, a koji ima kompetencije biti na nekom od rukovodećih pozicija?”, pita se Orlandini.
Za dalmatsku nacionalnost mu je jasno - ona je nepriznata još od ulaska Dalmacije u kraljevinu SHS, ali za ostale mu nikako nije jasno.
Orlandini konstatira da nova izvršna vlast nije pokazala želju “da gradi mostove prema manjinskim narodima” i dodaje da su Dalmatini spremni doprinijeti demokratizaciji Dalmacije ali i RH u cjelini.
Odgovarajući na pitanje je li opredjeljenje Vlade izostaviti participaciju predstavnika 25% stanovništva u lokalnim tijelima znači da među njima nema stručnih ljudi, Karlo Morosin smatra da to ne može i ne smije biti slučaj.
“Naravno da ne. Među četvrtinom stanovništva ima ogroman broj itekako sposobnih i stručnih ljudi koji pripadaju svim političkim opcijama. Neshvatljivo je kako ova struktura vlasti, kao i sve prethodne, nemaju tu širinu pokazati kako smo mi društvo jednakih šansi i da je etnička ili neka druga pripadnost najmanje bitna u takvom društvu. Posljedice su takve, da će manjinski narodi, ali i dio većinskog, imati odioznost prema vlastima, a to će praviti politički problem”, objašnjava Morosin.
O tome hoće li nadolazeći lokalni izbori biti prilika za uvođenje pripadnika manjina u lokalna tijela, Zuane Orlandini kaže da tek treba vidjeti u kom pravcu će ići izbori.
“Što se tiče lokalnih izbora, oni moraju biti pošteni i otvoreni prema Dalmaciji, Dalmatinima i zastupljenosti manjina, tada se može dogoditi rekonstrukcija političkih stajališta koja bi morala ići u pravcu povećanja društvene kohezije, a ne u pravcu snaženja društvenih podjela”, kaže Orlandini.
Odgovarajući, sredinom prosinca 2019. na pitanje postoji li opasnost od stranačkog etnocentrizma u Dalmaciji, budući da su dužnosti, ali i po vertikali i po horizontali, u najvećem dijelu dodijeljene ljudima iz jedne stranke (HDZ) i nema kadrova iz drugih stranaka kao ni iz redova manjinskih naroda, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban je odgovorio da se manjinski narodi “politički nisu uključili u sastav lokalnih vlasti”, na taj način potvrđujući mišljenja drugih župana iz Dalmacije.
“U drugom koraku kadriranja u lokalnoj samoupravi uključit ćemo pripadnike manjinskih naroda”, kazao je Boban.
Lokalni izbori u Dalmaciji, prema dosadašnjim izjavama lidera političkih stranaka, i onih vladajućih i onih oporbenih i samih župana, mogla bi se odnositi isključivo na podjelu mjesta većinskog, hrvatskog naroda.
DDF je od samih početaka nezadovoljan što se u Dalmaciji ignorira postojanje dalmatskog naroda i što u participaciji vlasti ne postiji nitko iz manjinskih nacionalnih zajednica.
Comentários