Zbog loših mjera koje VladaRH donosi a vezano za coronakrizu razina onih koji nemaju za se prehraniti u Dalmaciji je porasla s $40% na 55%.
Ovo je još jedan dokaz kako se ova nesposobna vlast treba pod hitno srušiti.
Mnogi dalmatinski gradovi su dotakli samo dno zbog koronavirusa i nesposobne Vlade. No, i prije ograničenja, gradonačelnici, načelnici općina i župani testirali su se na jednostavan način: proračunskim aktivnostima.
Već se zna da je broj onih koji žive ispod razine siromaštva u Dalmaciji dosegao vrtoglavih 55% od ukupnog broja stanovništva te regije, a i nezaposlenost je veća nego što je bila u vrijeme velike recesije 2007-2013. Prihodi od prodaje i poreza na imovinu su pali. I dok će samo nešto novca ići izravno u gradove Dalmaciji je cifra koju će dobiti Split, Zadar, Šibenik i Dubrovnik nedovoljni.
U dalmatinskim gradovima raste težnja za spašavanjem. Bez obzira na rezervu koju su sakupili tijekom oporavka od velike recesije zbog manjka ekonomekse aktivnosti svi su oni upali u crveno. Unatoč tome, čelnici gradskih uprava još e ne žele suočiti s neugodnim izborom smanjenja usluga, prekrajanja i smanjenja osoblja. Obveze isplate mirovina i zdravstvenih usluga srećom nisu u nadležnosti lokalne samouprave.
Kako najveći dalmatinski gradovi reagiraju na coronakrizu:
SPLIT - Velika obećanja najvećeg dalmatinskog grada
S nešto manje od petine potvrđenih slučajeva coronavirusa od ukupnog broja zaraženih u Dalmaciji, gradonačelnik Andro Krstulović-Opara uopće nije bio javno vidljiv, već je pristajao na sve što se iz središnjice njegove stranke (HDZ) naložilo.
Opara, desničar, nije zaustavio deložacije, iako ima za to ovlasti, pa je došlo do povećanja broja beskućnika. Grad isto tako nije postavio niti jedan kiosk za testiranje na kojima bi se svatko sa simptomima može testirati. Prošlog je tjedna Opara propustio narediti stanovnicima da se prijave za testiranje, jer ta inicijativa nije došla od vrha njegove stranke.
Gradonačelnik nije najavio ni fond za novčanu pomoć najugroženijim građanima Prema procjenama statističara, da je Opara to učinio 56.000 građana Splita bi se odmah prijavilo.
Unatoč tome, postoji nešto gore. Svi planovi gradske vlasti grada Splita su propali. U početku je obećao postaviti 6000 kreveta za beskućnike, ali sada je vjerovatnije da ih neće biti.
Jasno je da sve ove inicijative koje su mogle spasiti Split od gladi koštaju velikog novca, čak i ako se prihodi od poreza na promet presušavaju. U nedavnom obraćanju javnosti Opara je rekao kako očekuje pad 30-40% u gradskom proračunu zbog manjka opunjenost hotela i značajna smanjenja prihoda od poreza na promet. Nezaposlenost bi mogla porasti na 35%.
Opara je isto tako propustio prebaciti 20 milijuna Kn iz gradskih rezervi u hitni fond za reakciju SARS-CoV-2, a nije ni zatražio omoć.
MAKARSKA - Ljepotica koja se suočava s proračunskim deficitom
Makarska je poduzela smjele akcije za smještaj 800 beskućnika s područja bivše općine, kao i smještaj nekih zaraženih u hotele kao mjeru izolacije za hitne slučajeve.
Te izvanredne mjere dolaze s izvanrednim izdacima. prenamjena hotelskih kapaciteta u sigurne kuće za beskućnike i izolacijske centre za oboljele od SARS-CoV-2 2,8 milijuna Kn mjesečno.
Dok će državni i županijski novac nadoknaditi neke od tih troškova, gradska blagajna bit će napregnuta u vrijeme kada primanja od poreza lokalne samouprave i prireza u gradu usredotočenom na turizam - opadaju. Grad se suočava s deficitom od 250 milijuna kuna, a gradonačelnik je pozvao na smanjenje knjižnica, rekreacijskih centara i umjetnosti kako bi nadoknadio nedostatak.
"Nemojte pogriješiti, ovo će biti neke od najznačajnijih prekida u povijesti Makarske", rekao je gradonačelnik makarske krajem ožujka.
ŠIBENIK - Neki beskućnici još nemaju smještaj
Do sada je više od 10 štićenika i 5 zaposlenika najvećeg skloništa u Šibeniku testirano pozitivno na coronavirus, najveći pojedinačni niz slučajeva u gradu. To se potiče kritike da grad nije uspio zaštititi svoje najugroženije.
Ranije ovog tjedna, nadzorni odbor Šibenika donio Odluku kojom je zahtijevao da gradska administracija iznajmi nekoliko hotelskih soba, kako bi se u njih do 26. travnja uselilo oko 1800 ljudi koji žive na ulici.
"Nema šanse da ćemo biti u mogućnosti ostvariti ciljeve iz ove odluke", rekao je gradonačelnik Šibenika. Supervizori se nadaju da će se odluka ipak u potpunosti izvršiti.
Šibenik pokušava povećati razinu usluga tako što će ih građani sufinancirati. Gradski revizor nedavno je procijenio da će pandemija tijekom sljedeće dvije godine izbaciti grad između 1,1 i 1,7 milijardi Kn - izbrisati gradske rezerve u iznosu od 800 milijuna Kn.
Ali te su procjene preliminarne i ovise o tome koliko će ova kriza pogoditi gospodarstvo - s obiljem tehničkih radnika koji su spremni raditi kod kuće, ali i s nerazmjernim brojem djelatnika u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini.
"Nalazimo se usred neviđenog gospodarskog šoka i nalazimo se usred maloga vakuuma podataka", rekao je glavni ekonomski strateg za grad Šibenik. "Ne postoji mnogo toga što u ovom trenutku znamo."
ZADAR - Povijesni glavni grad Dalmacije treba pomoć
Priljev sredstava iz inozemstva pomoći će zadru da se izbori s dijelom nedaća koje su pogodile Dalmaciju, ali će također trebati pomoć državnog fonda.
Gradonačelnik Zadra nada se da proračunske rezerve i ono što su građani grada dobili iz inozemstva može neutrlizirati dugotrajni pad. Proračun za ostatak ove fiskalne godine, koja završava 31. prosinca, bi se zaržati - ali smanjuje se.
"Morat ćemo smisliti kako nadoknaditi gubitke", rekao je zadarski poteštat. "Nadamo se da će biti još pomoći."
Zadar je također propustio nasovno testirati gradsko stanovništvo, a nije još adekvatno smjestio graadske beskućnike. Gradonačelnik Zadra i predsjedavajući ureda za socijalu gradske vlasti, uputili su nadležnim službama uputu da smisle dugoročne stambene strategije za ljude smještene u privremene smještaje.
DUBROVNIK - Može li opstati ekonomija izgrađena na turizmu
Dubrovnik je bio na naslovnicama svjetnik novina kada se Grad početkom ožujka po treći put u povijesti zatvorio, zaustavivši tako lokalno gospodarstvo.
Pandemija SARS-CoV-2 je teško pogodila gradsku radnu snagu i proračun - oboje jako ovise o velikim skupinama ljudi koji se kreću Stradunom, u razgledanju Zidina, i odmoru pored Česme, te fotografiranju s Orlandom. Grad vjeruje da je najmanje 10.000 radnika u turističkoj industriji izgubilo posao i predviđa gubitak minimalnog prihoda od najmanje 10 milijuna €, uglavnom od poreza na promet, ugostiteljskih djelatosti i hoteljerstva, rekao je gradski glasnogovornik.
Dok se Grad snašao u novonastaloj situaciji, upotrijebio je 1,4 milijuna € državnih sredstava za otvaranje trećeg skloništa za beskućnike te kako bi osigurao distribuciju hrane ljudima u samo/izolaciji.
Gradonačelnik Dubrovnika, koji je i sam vlasnik nekoliko turističkih objekata, kaže da ima plan u iznosu od 15 milijuna € za ponovno pokretanje gospodarstva. To uključuje 8 milijuna € za podršku starijim osobama, radnicima koji su izgubili posao i ljudima koji se bore sa režijama. Glavni gradski pokretač turizma otpustio je polovicu svog osoblja. Gradski čelnici s oprezom su optimistični kako bi se neki restorani mogli otvoriti u svibnju ili lipnju.
"Izazov za financije jest ponovno pokrenuti naše gospodarstvo čim je to sigurno moguće", rekao je gradonačelnik. "Ali znamo da će gospodarski oporavak biti postupan."
I u Dubrovniku su kao i u drugim dalmatskim gradovima propustili riješiti situaciju tako da se pomogne najugroženijima, jer i dubrovački gradonačelnik radi samo ono što mu se naloži iz vrha stranke.
Comments