Oko 180.000 radnika u Dalmaciji ostalo je bez posla od polovine ožujka 2020. godine, kada je u RH intenzivirano provođenje izvanrednih mjera za sprječavanje širenja zaraze coronavirusa. Najugroženija je uslužna djelatnost. Posebno su stradali ugostiteljstvo, hotoljerstvo, trgovina, ali i prerađivačka djelatnost. Na udaru su se uglavnom našli radnici malih i srednjih preduzeća.
Razlog velikom broju otpuštenih u Dalmaciji koordinator DDFa za Split Vedran Bralić vidi u povijesnoj netrpeljivosti Hrvatske prema Dalmaciji: „Imperijalističko odnos Zagreba prema Dalmaciji se nije promijenio od druge četvrtine XIX. st. i vlast koja stoluje u Zagrebu želi da Dalmacija pati, ne shvaćajući kao na taj način čini gore cijeloj Republici Hrvatskoj. S druge strani nisu prihvaćeni mnogi prijedlozi za ublažavanje ove krize koje je DDF u više navrata slao Vladi. Vlada RH ne uplaćuje poreze i doprinose radnicima onih poduzeća koja su uredbom Vlade prestala raditi u vrijeme pandemije, dakle od polovine ožuka, a poslodavci su dužni isplatiti minimalnu plaću. Neki će isplatiti i više od toga. Za travanj Vlada neće isplatiti poreze i doprinose te plaće za radnike poduzeća koja su prestala raditi na osnovu vladine uredbe.“, rekao je Bralić.
Vlada je ipak uspostavila mjere kojima pomaže nekim od radnika, ali tu se radi o politički motiviranoj odluci. Naime, onim radnicima čiji su poslodavci članovi HDZa, Vlada će isplatiti naknade umjesto plaći kako bi na idućim parlamentarnim izborima ti radnici dali glas za HDZ.
.
Vedran Bralić: „Bilo je i zloporaba“
No ni tu nije sve teklo optimalno. „Bilo je i zloporaba, tako da imamo "sporazumne" raskide ugovora o radu gdje su poslodavci vršili pritisak na radnike da potpišu 'bianco' papire o raskidu radnog odnosa, čime su ti radnici izgubili sva prava, pa čak i ona koja bi im jamčio Zavod za zapošljavanje.
"Mislim da je brzina donošenja mjera uvjerila poslodavce u drugim državama članicama EU da ne otpuštaju radnike i žao mi je što u RH nisu na vrijeme poduzete slične mjere", kaže Vedran Bralić. Vlasti u drugim državama članicama EU odlučile su i jednokratnom podrškom medicinarima, policiji, pripadnicima Civilne zaštite, komunalnim policajcima i inspektorima dodatno stimulirati „borce u prvim redovima“ protiv koronavirusa. U RH prilike su nešto drugačije.
Republika Hrvatska kasni sa mjerama?
„Prema mojim saznanjima, u Dalmaciji je bez posla ostalo oko 180.000 radnika. Zbog pandemije coronavirusa, zatvorene su mnoge zanatske radnje, mala i srednja preduzeća. Među radnicima koji su ostali bez posla veliki broj je onih koji su imali ugovor na određeno vrijeme ili ugovor od djelu kojima poslodavci u vrijeme pandemije nisu produžili ugovore o radu. Mi sada pokušavamo ustanoviti na koji način možemo zaustaviti ovaj trend otpuštanja radnika“, kaže nam Vedran Bralić.
"U međuvremenu je usvojen rebalans proračuna kako bi se stvorili uvjeti za aktiviranje stabilizacijskog fonda za očuvanje radnih mjesta. Cilj je da se u RH uplaćuju doprinosi i isplaćuju minimalne plaće. To, međutim, mora proći i saborsku proceduru.“, kaže Bralić.
Umjesto rješenja, dodatna opterećenja za radnike?
U Dalmaciji, a ni u ostatku RH još nema relevatnih procjena o tome kada bi kriza mogla biti okončana. „To je kompleksno pitanje i još se ne zna kada će županijski krizni stožeri ublažiti mjere i kojim će se intenzitetom privreda ponovo staviti u funkciju.", kaže Bralić.
No, umjesto rješavanja problema radnika, posebno onih koji su ostali bez posla, ta sjednica bi mogla biti iskorištena za pritisak na sindikate kako bi se, na inicijativu poslodavaca, usvojile za radnike nepovoljne izmjene Zakona o radu, ističe Bralić. „HDZova većina u Saboru sada u vrijeme pandemije coronavirusa žele promijeniti Zakon o radu i udovoljiti poslodavcima kako bi se uveo institut čekanja i kako bi poslodavci jednostrano mogli upućivati radnike na godišnji odmor ili donositi odluke o skraćivanju radnog vremena. To bi praktično značilo uvođenje robovlasničkog odnosa“, kaže Bralić.
Dugoročne posljedice
Međunarodno priznati novinar Karlo Morosin ističe da je sada teško predvidjeti perspektive poslovnih prilika u RH. „Vidimo da se brojne zemlje u Europi polako otvaraju, čak i Italija, dok se u RH mjere još više zaoštravaju. Pojedinci čak zagovaraju potpunu karantenu narednih dvadeset do trideset dana. No, s velikom dozom sigurnosti se može reći da ćemo imati brojne negativne posljedice. Velike firme će se lakše i brže oporaviti, ali one male i obrti neće. Strah od bolesti će biti i dalje prisutan, a to će se odraziti na ugostitelje, turističke radnike, taksiste i tako dalje. A veliki broj ljudi u Dalmaciji radi upravo na tim poslovima“, rekao nam je Karlo Morosin.
Dalmacija živi od turizma, cijela Republika Hrvatska živi od turizma iako 95% turističkih kapaciteta nije u rukama Dalmatina. Pooštravanje kriterija za otvaranje ugostiteljskih objekata koje je jučer predtavio glavni državni inspektor, inače član HDZ-a, neće samo štetiti Dalmaciji, štetiti će cijeloj Republici Hrvatskoj, jer Dalmacija najviše upaćuje u državni proračun. Čak 63% svih sredstava u proračun uplati upravo Dalmacija, rekao je Morosin i dodao: "Koliko je hrvatska Vlada nesposobna govori i podatak da je Plenković najavio dolazak turista iz Češke, da bi češke vlasti zabranile odlazak stanovnika Češke u Hrvatsku na ljetovanje. A sve će to štetiti punjenju budžeta ove godine."
Karlo Morosin: Loša vladavina i bez korone
"Hrvatska Vlada i sa stajališta dubine krize, uopće ne brinu o društvenim interesima nego isključivo o sebi. Na sceni su interesne krimi grupe koje se svjetskoj i domaćoj javnosti lažno predstavljaju kao političke stranke. Prema tome, coronavirus može biti samo dobro opravdanje za nešto što bi ovakvom voluntarističkom vladavinom ionako bilo proizvedeno. Problem je što se ništa ne čini da se nezaposlenost, bijeda, lažna demokracija ne događaju, a kada se dogode pa još imaju formalno pokriće kakvo je coronavirus, onda to vlastima sasvim dobro dođe“, kaže Morosin.
Negativne posljedice su neminovne. Ima naznaka da već ima povećanja stope obiteljskog nasilja, pogotovo nad ženama i članovima obitelji koji su dio LGBTIQ zajednice jer je najjednostavnije skrenuti agresiju, preusmjeriti je na one koji su nedužni, a uz to su i nemoćni. A to su najčešće članovi obitelji koji vam ili ne mogu ili ne žele uzvratiti, kaže Morosin.
Republika Hrvatska ima još jedan veliki problem. To je nesposobnost i stranačka poslušnost lokalnih malih bogova, ali i preveliki broj jedinica lokalne samouprave i uprave.
Problem masovne javne uprave
"Mi iz DDFa već više od jednog desetljeća upozoravamo na problem velikog proba jedinica lokalne samouprava kako I., tako i II° kao i na male ovlasti koje te jedinice imaju. To je jedan od razloga loše organiziranosti kada je u pitanju prevencija i zaustavljanje širenja coronavirusa u RH.", rekla nam je Marita Vastić.
"Koncept lokalne samouprave koji se bazira na komunalnim općinama i regijama puno je brže i efikasnije reagirao na širenje ovog opakog virusa, nego li države koje imaju puno sitnih općina.", nastavila je Vastić i kazala kako koncept za koji se DDF zalaže bi u ovoj krizi bio mnogo efikasniji od modela kojeg je novogodišnjim zakonom iz 1992. stvorila RH zakidajući Dalmaciju za njen teritorij.
"Veliki ekonomski problem kojeg RH ima je i glomazna državna uprava sa 230.000 zaposlenih u istoj što se u ovoj coronakrizi posebno ističe. Privatnici mogu radnike i prevariti, dati im otkaz, dok država radniku kojeg namjerava otpustiti mora isplatiti otpreminu. A sve to košta. Javna uprava u RH bi mnogo efikasnije djelovala i s 1/4 zaposlenih, 5 autonomnih regija i između 120 do 150 komunalnih općina. Tada bi se manje izdvajalo za nesposobne uhljebe, a više za bitne stvari koje hrvatsko, a prvenstveno dalmatinsko društvo zbilja tišti." zaključila je Vastić.
Comments