Piše:
Iako među političkim akterima prodalmatinske orijentacije postoje brojne razlike potrebno je njihovo trenutačno ujedinjenje kako bi Dalmacija mogla vratiti svoj stari sjaj.
Međusobne razlike među pojedincima prodalmatinske orijentacije prethodnih su godina rezultirale raspadom, najpre Inicijative “Dalmacija”, a potom i Dalmatinskog bloka, moglo bi se reći kako je trenutno većinski stav među tim snagama kako je potrebno menjati taktiku političkog djelovanja u pravcu promjene ustavnog položaja Dalmacije. Još uvijek, međutim, nije izgledno bi li taj pravac mogao biti na tragu koncepta federalizacije, koji zagovara jedan od dalmatinskih leadera Lucijan Ivanišević ili na tragu koncepta umjerene devolucije po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo, koji zagovara DDF. Taj odgovor dalmatinske inicijative najvjerojatnije će pokušati pronaći na prvoj „svedalmatinskoj konvenciji”, na kojoj će ključna tema, izgleda, biti zalaganje za regionalizaciju i decentralizaciju Republike Hrvatske, reintegraciju i autonomiju Dalmacije.
Za trenutno najutjecajniju prodalmatinsku inicijativu, Dalmatinski demokratski forum (u daljnjem tekstu: DDF), ideje o stvaranju federalističkog pokreta u Dalmaciji nisu strane. Naprotiv, u DDF-u u takvim najavama prepoznaju obnavljanje njihovog programa od prije desetak godina koji se temeljio na ideji Republike Dalmacije. Tako je jedan od koordinatora DDF-a Vedran Bralić u izjavi za naš portal podsjetio na to kako je još pre deset-dvanaest godina DDF ukazivao na to kako je jedino rješenje za probleme Republike Hrvatske u svojevrsnoj federalizaciji države, navodeći kako je u tadašnjim okolnostima taj koncept podrazumijevao formiranje federalne države između Dalmacije, Hrvatske, Istre, Primorsko-goranske regije i Slavonije.
– Međutim, to nije prihvaćeno, a vidjeli smo kakvi su u međuvremenu bili rezultati najesktremnije centralističke politike Zagreba. A trenutno ponovno pozivanje na model federalizacije Republike Hrvatske zapravo je na neki način obnavljanje te naše ideje. To jeste jedno od mogućih rješenja, ali ipak u dosta drugačijim okolnostima u odnosu na period kad smo mi to predlagali, – ocijenio je Bralić.
Govoreći o mogućnosti novog okupljanja prodalmatinskih stranaka na toj ideji, rekao je kako DDF takve aktivnosti pozdravlja, ali kako nije izvjesno kako će i sam u njima aktivno sudjelovati, zbog toga što, kako je naveo, slični projekti do sada nisu bili uspješni. Bralić je podsjetio i na to kako je DDF više puta bila jedan od inicijatora okupljanja prodalmatinskih inicijativa, ali kako se pokazalo kako su različita viđenja načina provedbe određenih ideja postala prepreka koja do kraja nije uspela biti premoštena.
Miroslav Lalić iz Centra za liberalne studije Dalmacije smatra, pak, kako je okupljanje prodalmatinskih snaga neophodno pošto je nametnutim Ustavom Republike Hrvatske, Dalmacija ponovo stavljena u podređeni položaj.
– Sve promjene Ustava od 1990 na ovamo očito nemaju kapaciteta kako bi riješili probleme Republike Hrvatske, među kojima su pitanje protuzakonitog bogaćenja pojedinaca bliskim vlastima, urušavanje socijalne slike ali i položaj Dalmacije. Zato Dalmacija mora reći kako vidi rješavanje tih problema u narednom periodu, – istaknuo je Lalić za „Autonomiju”, dodajući kako u tom kontekstu i koncept federalizacije Republike Hrvatske može biti jedan od modela o kojem bi se raspravljalo.
– Mora se shvatiti kako Dalmacija, kao i Hrvatska, Istra te Slavonija ima pravo na dio suvereniteta novonastale Republike Hrvatske, a to njezino pravo je apsolutno poništeno važećim ustavnim rješenjima kojima je naša pokrajina stavljena u kolonijalni položaj u odnosu na centralnu vlast u Zagrebu. A dokle god se ne uspostavi taj novi odnos između Hrvatske i Dalmacije, dotle će trajati i ustavna kriza!
I predsjednik Dalmatinskog kluba Zuáne Orlandini kaže kako dalmatinsko ustavno pitanje nije riješeno. Orlandini je podsjetio na to kako je još na Londonskoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji iz 1992. godine utvrđeno kako se građanima Vojvodine i Kosova u Republici Srbiji i građanima Dalmacije u Republici Hrvatskoj treba vratiti sva ustavna i građanska prava. Orlandini, međutim, smatra kako promjenama Ustava Republike Hrvatske građanima Dalmacije ta prava nisu vraćena.
– Kako se može iščitati iz anketa, Dalmatini/Dalmatinci bi na ustavnom referendumu eksplicitno rekli „NE” ovakvom Ustavu. I očigledno je kako nešto treba mijenjati u taktici u borbi za bolji ustavni položaj Dalmacije. Dosadašnja bitka s autonomističkim konceptom nije dala željene rezultate. Znači kako nam je potrebna jedinstvena dalmatinska ustavna akcija na poboljšanju tog položaja – ocijenio je Orlandini, napominjući kako bi poslije ustavnog referenduma i promjenama Ustava Republike Hrvatske nastupili „novi povijesni uvjeti” u kojima, kako je rekao, treba utvrditi i “novi i sadržajniji koncept položaja Dalmacije unutar Republike Hrvatske, koji bi regiji osigurao ravnopravan položaj s ostatkom Republike Hrvatske”.
Miroslav Lalić smatra kako autonomistički koncept ne mora nužno prerasti u federalistički. Međutim, dodao je, taj bi slijed ipak bio “najlogičniji”. Po njemu, jedno od mogućih rješenja je ono po kojem bi se u Republici Hrvatskoj formirale federalne jedinice s granicama koje su bile zacrtane prije 1918. godine, a to znači kako bi se Republika Hrvatska sastojala od 5 Republika: Dalmacije, Istre, Hrvatske, Mađarske Dalmacije (koju danas nazivamo Primorsko-goranska regija) i Slavonije.
Zuáne Orlandini je naveo kako je bilo koji stupanj regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske dobar, ako to znači reintegraciju regija i njihove apsolutne ovlasti. Ono što ga muči je nebriga stanovnika Dalmacija za probleme regije i njihovo odbijanje u sudjelovanju u radu inicijativa koje se zalažu za bolji život svih građana regije. Takvu vrstu nebrige naziva sramotnom.
Comments