Piše: Mikula Zancchi
Poslije trotjednog usuglašavanja stavova s Dalmatinskim klubom, radna verzija Prijedloga statusa Dalmacije koju je sačinila EU nije pretrpela mnogo izmijena.
I u novom tekstu zadržana su nova rješenja o promijeni naziva u vladu A.R: Dalmacije, kao i odredbe o regionalnoj i međunarodnoj suradnji Regije, te pravu regionalnog parlamenta i vlade o donošenju zakona, odnosno regionalnih uredbi u okviru svojih nadležnosti.
Nova, još uvijek neslužbena verzija radnog dokumenta o status Dalmacije koju potpisuju najveći e uropski stručnjaci iz područja lokalne samouprave i regionalne uprave, koja okuplja više od 120 stručnjaka iz cijele Europe, u većem se dijelu poklapa s radnom verzijom Predloga kojeg je sačinila administracija Europske unije, a čije je dijelove naš portal već objavio. U novom tekstu, koji je “Autonomija” nedavno dobila, određene izmijene ipak postoje, i to u dijelu kojem se definiraju nadležnosti buduće reintegrirane regije Dalmacije.
Dalmacija bi, prema ovom nacrtu prijedloga, može uređivati pitanja od ergionalnog značaja u oblastima prostornog planiranja, regionalnog razvoja, poljoprivrede i marikulture, vodoprivrede i šumarstva, turizma i ugostiteljstva, zaštite životne sredine, industrije, zanatstva i obrta, prometa, prijevoza i tranzita, prosvjete, sporta, kulture, znanosti, zdravstva i socijalne zaštite, javnog informiranja, razvoja infrastrukture i kapitalnih ulaganja i drugim oblastima. Značajne su novine što bi regija Dalmacija mogla dobiti ministarstvo vanjskih poslova i ministarstvu unutarnjih poslova, ali ne i ravnateljstvo policije. Dalmacija bi prema ovome dokumentu mogla dobiti i svoju poreznu upravu. Ono što bi ostalo zajedničko je: vojska, policija i monetarni sustav.
U okviru ovih nadležnosti predviđeno je, između ostalog, osnivanje Dalmatinske razvojne banke radi poticanja privrednog i društvenog razvoja Regije. Ustanovljeno je i pravo Regije na to donošenje, provedbu i nadzor mjera agrarne i marikulturne politike i ruralnog razvoja u skladu sa strategijom razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske. Regionalna tijela moći će sudjelovati u odlučivanju o korištenju prirodnih bogatstava i mineralnih sirovina na svom području.
U oblasti koje se odnose na promet, prijevoz i tranzit, predviđeno je pravo A. R. Dalmacije na osnivanje javnog preduzeća za upravljanje javnim cestama na području Regije, kao i javno poduzeće za upravljanje plovnim putevima u Regiji. Regionalna tijela moći će osnivati i institucije primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i ustanove socijale zaštite. Među ingerencijama Dalmacije trebalo bi se naći i pravo na osnivanje javne radiodifuzne institucije.
I u novoj, također neslužbenoj verziji akta kojeg je izradila EU u suradnji s eminentnim stučnjacima iz područja lokalne samouprave, koja je jučer dostavljena strankama iz vladajuće koalicije te svim strankama opozicije, Dalmacija je definirana kao “autonomna regija svih njezinih građana, u sastavu Republike Hrvatske, nastala na osnovu posebnih povijesnih, geografskih, kulturnih i ekonomskih, socijalnih, jezičnih i drugih svojstava ovoga područja, kao višenacionalna, višekulturna i višekonfesionalna demokratska europska regija, integrirana u europski poredak regija”.
Dalmatinski sabor najviše je predstavničko tijelo i nosilac zakonodavne vlasti u A. R: Dalmaciji. On će imati onoliko zastupnika koliko Dalmacija bude imala jedinica lokalne samouprave, jer će se zastupnici birati prema većinskom modelu. Ovakava odredba nije bila predviđena u prvoj verziji, a njezino vraćanje u radni teskt znači kako će se u Dalmaciji biti implementiran većinski izborni sustav, o čemu je, inače, bilo dosta polemike tijekom prethodnih nekoliko mjeseci dok se izrađivao ovaj tekst.
Dalmatinski sabor će, uz postojeće nadležnosti koje imaju županijske skupštine, prema ovoj verziji prvi put moći donositi regionalne zakone i regionalne odluke u okviru nadležnosti A. R. Dalmacije. Sabor će imati pravo uređivati nadležnosti u oblastima utvrđenim ovim podebnim dokumentom, ali i svojim privremenim odlukama uređivati pitanja od značaja za cijelu Republiku Hrvatsku o kojima nije donet zakon.
Nacrtom Prijedloga statusa Dalamcije predviđeno je i formiranje vijeća nacionalnih zajednica, kao posebnog tijela Dalmatinskog sabora. U drugoj radnoj verziji precizirano je kako će to tijelo imati 12 članova, od kojih će polovinu činiti zastupnici većinske manjinske zajednice, dok će se broj predstavnika ostalih manjinskih zajednica odrediti srazmerno njihovoj zastupljenosti u parlamentu. Mišljenje ovog vijeća bit će obvezatno i morat će se pribavljati prilikom rješavanja pitanja koja se tiču ostvarivanja manjinskih prava.
Vladu A. R. Dalmacija, kao nositelja izvršne vlasti, činit će regionalni ministri. Jedna od novina u njezinoj nadležnosti, kako je to predviđeno i u prvom rukopisu ovog dokumenta, bit će pravo na donošenje regionalnih uredbi. U nadležnostima regionalne vlade je i zaključivanje međunarodnih sporazuma iz oblasti koje su u nadležnosti A. R. Dalmacija. Dalmatinska Vlada moći će, ukoliko se ovaj dokument izglasa, upravljati i raspolagati i imovinom A. R. Dalmacije i njezinim financijama i prihodima, u skladu sa zakonom kojeg donese Dalmatinski sabor.
Regija će moći i predlagati mrežu sudova na svome području, te suce za Visoko sudbeno vijeće, javnog odvjetnika (tužitelja) te njegovo prisustvo u Državnom vijeću, javnog pravobranitelja te njegovo prisustvo u Državnom vijeću, i na kraju kandidata za suca Ustavnog suda.
U okviru međunarodne suradnje, uz pravo uključivanja u europske i svjetske urganizacije regija, predviđeno je i pravo Regije na osnivanje predstavništva u inozemstvu radi promocije i unapređenja svojih privrednih, znanstvenih, obrazovnih, kulturnih, turističkih i drugih kapaciteta i međunarodne razmjene iskustava.
Novim Prijedlogom statusa Dalmacije prvi put su regulirane institucije regionalnog ombudsmana i Dalmatinske akademije znanosti i umjetnosti. Ove institucije će se konstituirati nakon što se donesu zakoni koji će regulirati njihov sadržaj i nadležnosti.
I u drugoj radnoj verziji Prijedloga statusa Dalmacije zadržano je rješenje o formiranju 29 regionalnih komunalnih općina: To su: Benkovac, Biograd, Brač, Cres, Drniš, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Kaštili, Knin, Korčula, Krk, Lastovo, Lošinj, Makarska, Metković, Obrovac, Omiš, Pag, Ploče, Rab, Sinj, Solin, Split, Šibenik, Trogir, Vis, Vrgorac, Zadar. Svaka komunalna općina ima nadležnosti koje su prema Ustavu iz 1974. imale Zajednice općina i same općine.
U radnoj verziji Prijedloga statusa Dalmacije preuzeta je ustavna odredba prema kojoj će proračun A. R. Dalmacije određivati samostalno Vlada i Dalmatinski sabor, a mora iznositi najmanje 66% proračuna Republike Hrvatske, od čega će se tri sedmine koristiti za finansiranje kapitalnih rashoda.
Pitanje imovine definirano je samo načelnom odredbom prema kojoj su u javnom vlasništvu A. R. Dalmacije sve pokretne i nepokretne stvari utvrđene zakonom i Statutom A. P. Dalmacije, a koje se nalaze na području A. P. Dalmacije, prije svega one stvari u javnom vlasništvu koje koriste tijela A. R. Dalmacije i javne službe, odnosno javna poduzeća čiji je ona osnivač.
U službenoj upotrebi u regionalnim tijelima su hrvatski i dalmatski jezik i latinično pismo. Uz ova dva jezika u poluslužbenoj uporabi su: srpski, talijanski, mađarski, njenački, slovački, rumunjski i drugi jezici i njihova pisma. Ovo znači kako će službeni dokumenti koje izdaju tijela javne vlasti biti natpisi na hravatskom i dalmatskom jeziku i latiničnom pismu, a u svrhu nekih poslovnih napomena može se uz ova dva jezika koristiti i neki od navedenih.
Inače, iako je bilo više kritika na račun jedine prodalmatinske inicijative - inicijative DDF kako ovim Prijedlogom stausa Dalmacije, između ostalog, pokušavaju formirati posebnu dalmatinsku državu i posebnu dalmatinsku policiju, takve odredbe ne postoje ni u prvom ni u drugom radnom nacrtu Prijedloga o statusu Dalmacije. Tako možemo zaključiti kako se tu radi o čistom trkeljanju velikohrvatskih kleronacističkih parazita.
Comments