Piše: Goran Marasović
Prvi čovjek Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini rekao je u nedjelju kako je Dalmacija najbolji primjer spremnosti i otvorenosti za stjecanje novih iskustava od zapadne i sjeverne Europe koji su pokretači razvoja svojih država.
Orlandini je, na neformalnom sastanku delegacije europskog parlamenta na kojem se razgovaralo o regionalizaciji i decentralizaciji Republike Hrvatske i o iskustvima suradnje s nizozemskom autonomnim regijama Sjeverni Brabant i Lombardija, rekao kako su usporedbe Dalmacije s tim autonomnim regijama neminovna, te kako bi Vlada RH trebala težiti tome kako bi standard ljudi koji žive u Dalmaciji bio što sličniji onom koji postoji u Lombardiji i Sjevernom Brabantu.
„Visoko cijenimo naše goste koji su izrazito spremni lobirati za reintegraciju i autonomiju Dalmacije u narednim godinama kada je u pitanju autonomno sudjelovanje naše regije u EU fondovima i programima, kao i u podršci nizozemske i talijanske regije u procesu ukidanja unitarizacije, metropolizacije Zagreba i županizacije, a uspostavi regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske”, rekao je Orlandini.
Naglasio je kako je jedan od glavnih aduta Dalmacije visoka želja za vračanjem standarda očuvanja identiteta manjina, te kako bi one trebale uživati najviši korpus prava koji nadilazi europske standarde.
„To odgovorno tvrdimo ne samo mi, nego i naši europski partneri. Mi to ne doživljavamo kao normu koju bi Dalmacija trebala ispuniti, već kao način vraćanje na tradicionalni način života u Dalmaciji”, rekao je Orlandini.
Objasnio je kako bi Dalmaciji bilo mnogo lakše kada bi bila reintegrirana autonomna regija sa zakonodavnim, izvršnim i sudskim nadležnostima, imovinom, izvornim prihodima te pravom na ubiranje poreza i prireza na vlastitom teritoriju.
„Dalmacija je od 1990. na ovamo u zajedničku blagajnu uplatila 351,5 milijardu eura, a iz iste te kase joj se vratilo svega 7 milijadri eura. Uz to, Dalmacija je od 1990. do danas za Slavoniju izvanproračunskim transferima uplatila 119 milijardi eura. Zamislite koliko bi Dalmacija bila razvijena kada bi sva ta sredstva ostala njoj“, upitao se Orlandini.
Mišljenje DDF-a
Koordinator prodalmatinske inicijative DDF, Vedran Bralić izjavio je kako se na primjeru talijanske autonomne regije Lombardije može vidjeti kako financijska autonomija i decentralizacija ne znače “rastakanje” države, kako to velikohrvatski klerikalni nacisti vole reći, a ne znače ni njezino razbijanje i slabljenje njezinog poreznog sustava. Upravo suprotno.
Bralić je rekao kako teritorijalna, politička i fiskalna decentralizacija donosi boljitak i napredak te dodao kako iskustva Lombardije i Sjevernog Brabanta mogu doprinijeti rješavanju problema, ali i to kako bi se rješavanje tog pitanja u Republici Hrvatskoj trebaju dogoditi – odmah sutra.
“Iskustvo dviju europskih regija, Sjevernog Brabanta i Lombardije može doprinijeti tome kako bi se naša zalaganja za regionalizaciju i decentralizaciju Republike Hrvatske te konstituiranje autonomne regije Dalmacije u javnosti drugačije dožive i kako bi se u političkom diskursu dobio drugačiji doživljaj”, zaključio je Bralić.
Ocijenio kako se Dalmacija suočava s velikim izazovima vezanim za ispunjavanje ustavno-pravno zajamčenih okvira koji su zapisani u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, kao i u vezi s donošenjem Zakona o financiranju lokalnih samouprava i dijela Državnog proračuna koji se odnosi na lokalnu samoupravu.
Bralić je objasnio kako Dalmacija ne bi imala tolikih problema kada nositelji vlasti ne bi bili oni koji guraju izrazitu antidalmatinsku, kleronacističku agendu.
„Kada bi nositelji vlasti u Republici Hrvatskoj bili oni koji su prodalmatinski i demokratski orijentirani, Dalmacija bi mogla pomoći i sebi i drugim hrvatskim regijama kako bi stali na noge i ostvarili snažan privredni rast. No, ovako kada klerikalno-nacističko-kleptomanska vlast u obliku HDZ-a, koji je dva puta osuđen kao kriminalna organizacija, pljačka Dalmaciju ona ne može pomoći nikome“, objasnio je Bralić.
Najavio je kako će u srijedu biti održana sjednica europskog parlamenta na kojoj će biti razmatrani amandmani na Deklaraciju o statusu Dalmacije, na kojem će govoriti neki prijatelji ove regije.
“Mislim kako je to legitiman institucionalni način izražavanja regionalne ambicije i želimo zastupati te stavove i u Državnom parlamentu, odnosno u Hrvatskom saboru, na njihovoj plenarnoj sjednici, kako bismo stvorili pretpostavke da nas čuje širi auditorij u Republici Hrvatskoj i kako bismo imali državu koja odgovara ustavnom jamstvu, odnosno Ugovoru o pristupanju”, dodao je Bralić.
Stavovi predstavnika Sj. Brabanta i Lombardije
Predsjednik Parlamenta autonomne regije Lombardija, Alessandro Fermi rekao je kako se Europa ne gradi samo u Bruxellesu i preko Europskog parlamenta, već kako je najveći doprinos onaj koji europskim vrijednostima daju partnerstva i prijateljski odnosi regija koje joj pripadaju.
“Nacionalne države i Europa moraju napraviti sve kako bi došlo do pažljivom spajanja, jer je snaga tih veza i suradnje ono što ju čini jedinstvenom. Ono što mi danas radimo u Dalmaciji upravo je doprinos tome”, rekao je Fermi.
Njegova nizozemska kolegica, Ina Adema vjeruje kako regije prvo trebaju „uvesti” svoje građane, zatim poduzetnike i na kraju institucije u sustav europskih regija, odnosno Europu regija, pa će nakon toga doći i državna vlada.
„Nizozemska nije postala jaka zato što je kralj ili kraljevska obitelj željela ljudima dati pravi, već prvenstveno stoga jer su se građani Nizozemske izborili za svoja prava. Ukoliko se stanovnici Dalmacije ne izbore za to da postanu građani Dalmacije, tada će Dalmacija i dalje biti zarobljena u nepravednom, hibridnom režimu hrvatskih vlasti“, naglasila je Adema.
Suradnja između tri regije, dvije autonomne (Sjeverni Brabant i Lombardija) i jedne rascjepkane na šest dijelova i uništena privatizacijskom pljačkom i klerikalnim nacizmom (Dalmacija) do sada se nije razvijala. No, ako stanovnici Dalmacije budu dovoljno svjesni, suradnja bi se mogla razviti na polju ekologije, kulture i medicine, a planira se i saradnja u IT sektor, obnovljivim izvorima energije i poljoprivredi.
Dalmaciji su potrebne ovakvi susreti jer uči iz stranih iskustava i sklapa veze koje bi joj sutra mogle pomoći u njezinom ekonomsko-socijalnom razvoju, ali i u razvoju demokracije i ljudskih prava koja za sada zaostaju.
Comments