Piše: Goran Marasović
Osim regionalizacije i decentralizacije te uvođenjem demokracije u Dalmaciju uz puno poštovanje svih ljudskih prava i Sloboda, te okretanjem prema vlastitom identitetu i pogled prema Mediteranu, DDF se zalaže za još nešto.
Prodalmatinska inicijativa Dalmatinski demokratski forum (skraćeno: DDF) nastala 2008. s ciljem osvještenja stanovnika Dalmacije i građana Republike Hrvatske o svemu što se događa u Dalmaciji i zalaganja za bolji život svih njezinih stanovnika, objavila je kako će ako ikada budu u poziciji moći uvesti porez na Crkvu.
DDF je već prvim potezima nakon svoga osnivanja u lipnju 2008. ušao u povijest. Među prvim potezima koje je učinio bio je posjet spomen-kosturnici na splitskom groblju Lovrinac gdje su 1944. godine nacisti smaknuli 200 dalmatskih aktivista u znak odmazde za ubojstvo njemačkog oficira i uljudnom porukom splitskom nadbiskupu kako njegove usluge neće biti potrebne tijekom vladavina DDF-a, jednom kada dođu na vlast.
U proustaškom glasilu, Večernjem listu je na jesen iste godine istaknuto kako je DDF-ov sekularni odmak od crkve i ceremonijalne kulture u Republici Hrvatskoj bez presedana.
DDF-ov aktivist iz dalmatinski unutrašnjosti i predani katolički kršćanin, Mikula Plazonić kaže kako je odluka upravnog odbora inicijative o sekularnoj zakletvi paradoksalan čin poštivanja crkve i njezinog integriteta.
„Umjesto da religijske rituale koristi za političke ciljeve poput svojih prethodnika, DDF je prepoznao svetost crkvenih usluga te se ponio s poštovanjem prema nama vjernicima, ne izričući lažan zavjet. Mi smo mu zbog toga zahvalni“, rekao je Plazonić za Autonomiju.
Hrvatska biskupska konferencija dosad je uživala svekoliku podršku države, što uključuje i izostanak poreza na imovinu. Što je nečuvena praksa u ostalim katoličkim i protestantskih državama članicama EU. Crkvene poreze imaju sve države EU, osim Republike Hrvatske, Grčke i Bugarske.
Večernji list je te 2008. pisao kako bi se odvajanjem „svetog i svjetovnog“ kojeg zagovara DDF, ali i njezini koalicijski partneri iz Dalmatinskog kluba, situacija mogla izmijeniti, što u praksi pokazuje najava Ministarstva financija o uvođenju poreza na imovinu koju crkva koristi u poslovne svrhe.
„Vlada oklijeva kad je riječ o uvođenju poreza crkvi i oligarsima, dok radnici i umirovljenici moraju podmiriti danak bez da ih itko pita za mišljenje“, rekao je koordinator DDF-a Vedran Bralić, postavivši se na putanju sukoba s „tisućugodišnjom dalmatinskom tradicijom“.
Pitali smo stanovnike Dalmacije što oni misle o uvođenju poreza na Crkvenu imovinu i PDV na plaćanje crkvenih usluga. Većina ispitanika (54,8%) odgovorilo je kako se slaže s tim, a nešto više od četvrtine (26,4%) je reklo kako se ne slaže s tim potezom, dok je 18,8% ispitanih stanovnika Dalmacije reklo kako je suzdržano ili nema mišljenje.
Položaj Dalmacije i Slavonije
DDF se također zalaže za iste uvjete za sve regije u Republici Hrvatskoj i smatra kako se položaju svih regija može izjedačiti isključivo regionalizacijom i decentralizacijom, točnije devolucijom Republike Hrvatske na 5 autonomnih regija. Ovo bi uključivalo i fiskalnu decentralizaciju, pa bi sve što se utrži u jednoj regiji njoj i ostajalo, osim dijela poreza koji bi odlazio u središnju blagajnu.
Na ovaj način bi, smatraju iz DDF-a, sve regije imale jednake prilike za rast i razvoj, pa ne bi sredstva iz jedne regije odlazila u drugu te tamo nestajala bez traga i bez da se išta učinilo po pitanju razvoja.
Položaj Dalmacije i Slavonije je neusporediv, te eventualni državni sporazum o slavonskom dugu ne bi trebao utjecati na odnose između ove dvije regije, podvukao je koordinator DDF-a Vedran Bralić, na najavu premijera Plenkovića kako će Vlada RH uložiti dodatna sredstva za Slavoniju.
„Mi nismo doprinijeli pobjedi HDZ-a na izborima u Slavoniji i Slavonija neće utjecati na politička događanja u Dalmaciji, ali ono što je jasno i što Slavonija mora znati je to kako Dalmacija godišnje šalje 3,5 mlrd eura godišnje za Slavoniju. U zadnje 34 godine Dalmacija je za Slavoniju dala 119 milijardi eura bez kamata. Gdje nestaju te sredstva“, rekao je Vedran Bralić.
Ovaj magistar prava, čija je inicijativa najpopularnija prodalmatinska organizacija, rekao je kako su Dalmacija i Slavonija dvije izrazito različite i neusporedive zemlje. Dok su Dalmatini bili graditelji (Andrija Buvina….), pjesnici (Marko Marulić, Ivan Gundulić, Petar Hektorović…), znanstvenici (Faust Vrančić, Ruđer Bošković…), Slavonici su bili kmetovi mađarskih veleposjednika.
Bralić je koordinator inicijative koja osuđuje stroge mjere štednje za izlazak iz ekonommske krize, zagovara jednakost i slobodnu svih građana pred zakonom, osuđuje ubojstva Dalmatina i želi vidjeti Dalmaciju kao autonomnu regiju u sastavu Republike Hrvatske okrenutu svojim mediteranskim korijenima.
Bralić kroz DDF želi vidjeti Dalmaciju kao dostojanstvenu regiju, a ne dio balkanske krčme, ali ne uspijeva dobiti ljudska poboljšanja u svojoj inicijativi, jer stanovnike Dalmacije očito više zanima živjeti u stalnom strahu i nesigurnosti od svjetle budućnosti.
Comments