Piše: Robert Karuza
Župan splitsko-dalmatinski i nositelj liste HDZ-a za ovu županiju na predstojećim lokalnim izborima, Blaženko Boban rekao je kako se o Dalmaciji ne može govoriti kao o nerazvijenoj regiji.
– Istina je to kako je, nakon zagrebačke regije, Dalmacija zaista najperspektivnija i najrazvijenija regija u Republici Hrvatskoj. Podaci o sudjelovanju Dalmacije u izvozu i uvozu Republike Hrvatske svjedoče o tome, a osim toga bitan je podatak o zaposlenima u proizvodnim i neproizvodnim granama prema kojem je u Dalmaciji najmanji broj zaposlenih u javnom sektoru. Postoji samo nekoliko jedinica lokalne samouprave u Dalmaciji koje se mogu ubrojiti u kategoriju nedovoljno razvijenih, a nema nijedne koja se može nazvati nerazvijenom, – naveo je Boban u interviewu za Hrvatski radio – Radio Split.
Problem predstavlja, kako je rekao Boban, to što veliki dio poslova vezanih za poljoprivredu i ribarstvo statistički podaci ni ne registriraju, mada oni zapravo svjedoče o ekonomskoj stabilnosti i perspektivama ove regije. Polovinu ovdašnje privrede, na kraju krajeva, čini upravo agrar i marikultura, – dodao je i nastavio, – I nezaposlenost možemo održati pod kontrolom, od 2015. je broj nezaposlenih smanjen za devedeset tisuća. Dalmacija daje 40% izvoza Republike Hrvatske. Ne može se govoriti o Dalmaciji kao o nerazvijenoj regiji, kada su jedino plaće Beograđana više od plaća u Dalmaciji, – rekao je Boban.
Dosadašnji župan Splitsko-dalmatinski rekao je kako smatra uspješnim to što su proteklih godina uspjeli pokrenuti investicijski ciklus takvih razmjera „kakav Dalmacija nije vidjela zadnjih stotinjak godina“.
– Ostvarili smo brojne razvojne projekte, desetinama tisuća ljudi smo osigurali smo radna mjesta. Ovaj investicijski ciklus je, na moj prijedlog, omogućio premijer Plenković i Hrvatska demokratska zajednica, time što je u Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi unijela potrebne financijska jamstva za to – rekao je između ostalog Boban.
S Bobanom se ne slaže koordinator DDF-a, Vedran Bralić.
Bralić naime smatra kako je Dalmacija postala najsiromašnija regija na Mediteranu. Dalmaciju su, prema njegovim riječima, pretekle neka sirijske regije, pa čak i nesigurni pojas Gaze oko kojeg se spore Palestina i Izrael.
U Dalmaciji je 48% posto ljudi koji žive ispod granice gladi, odnosno kako se to uvijeno kaže apsolutnog siromaštva, još toliko je beskućnika. Kako onda netko može govoriti o tome kako Dalmacija nije siromašna. Ako se gledaju isključivo proračunska sredstva, tada moramo znati kako se iz državnog i županijskih proračuna za dalmatinske jedinice lokalne samouprave odvajaju ogromna sredstva kako bi te nepotrebne seoske općine mogle preživjeti.
Ipak, jedna od tri osnovne stvari na kojima će Dalmatinski demokratski forum inzistirati prilikom formiranja nove vlade bit će udvostručavanje proračuna za krški agrar i marikulturu, izjavio je koordinator DDF-a za naš portal, dodajući kako je potrebno izraditi i dugoročnu politiku krškog agrara.
– U zadnjih dvadesetak godina su na čelu resora poljoprivrede iz redova HDZ-a bilo je toliko nesposobnih osoba i svi su vodili različite politike. To je fatalna greška. Trebali bismo donijeti zakon o subvencioniranju poljoprivrede koji će biti na snazi bar pet godina, a koji će se bazirati ne na subvencioniranju površine poljoprivrednog zemljišta, već na subvencioniranju količine ili mase ubranog proizvoda. Taj se zakon ne bi mogao poslije poništiti različitim odlukama vlade. Poljoprivrednicima je potrebna sigurnost i izvjesnost, – rekao je Bralić.
Prema Bralićevim riječima, poljoprivredu i marikulturu u Dalmaciji treba učiniti konkurentnom, a za to je potrebno ponovno aktiviranje mehanizma nepovratnih subvencija za investicije.
– Zahvaljujući takvim subvencijama u nekim je dalmatinskim područjima ranije izgrađeno više hladnjača za skladištenje voća, a kao rezultat toga danas se iz doline Neretve u države EU izveze šest puta više voća nego ranije. Trećinu dvostruko većeg agrarnog proračuna trebalo bi predvidjeti isključivo za podršku investicija. Bez toga dalmatinska poljoprivreda ne može ni nadalje konkurirati drugim državama. Nepovratne subvencije trebale bi biti stalnog karaktera. Ne može se nastaviti s time ako imamo samo jedan natječaj, na koji se može prijavljivati samo mjesec–dva dana i na kraju podršku dobije onaj tko ima najveće veze u ministarstvu. Mislim kako bi bilo važno kada bi poljoprivrednici u dan znali kada mogu računati na subvencije i tog dana dobiti sredstva na koja su aplicirali, – naveo je Bralić.
Bralić je ponovio ocjenu kako je sustav subvencija koje se dodjeljuju na osnovu površine zemljišta loš, te je dodao kako je bitno znati kako su loše i one subvencije koje se dijele na osnovu obrađenih površina poljoprivrednog zemljišta. Oba načina subvencioniranja poljoprivrede je loš, jer se radi o ogromnim zloupotrebama.
– Obaviješten sam kako se događa kako neki prijavljuju fiktivno zemljište, podignu subvencije, a onda ni ne obrađuju zemlju, – rekao je Bralić aludirajući na Blaženka Bobana i precizirao kako treba pronaći način za kontrolu.
Comentarios