Piše: Goran Marasović
Globalna ekonomska kriza izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu nije promašila nikoga ili, bolje reći, rijetki su se uspjeli izvući, ali će svakako neko morati naplatiti nastalu ekonomsku štetu.
Kako sada u RH stvari stoje, sve se više čini kako će ceh za krizu platiti Dalmacija. Kako to već u svijetu biva, gdje najviše ima najviše uzima kako bi se barem malo ublažile posljedice ekonomskog sunovrata. No, budimo realni, nije sve izazvano ruskom agresijom na Ukrajinu. Najveći dio ove ekonomske krize nastala je zbog nesposobnosti, zlobe i bahatosti Vlade RH koja nikako ne želi shvatiti zbog čega ona postoji.
Od početka ekonomske krize u cijeloj državi konstantno padaju zarade, raste nezaposlenost, sve više je prezaduženih i blokiranih tvrtki… “Kako svima tako i nama“, izgleda za Dalmaciju nije bitno, jer su ovu regiju, koja najviše uplaćuje u državni proračun te dodatno izdvaja 3,5 mlrd € godišnje za Slavoniju, negativni trendovi zahvatili u najvećoj mjeri. Uz to, otkako nam je kriza došla, bez posla su najbrže ostajali Dalmatinci i najviše je katanaca stavljeno na ovdašnje tvrtke i obrte. Broj zaposlenih je od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače 2022., u Republici Hrvatskoj opao za oko 60.000 i dostigao drugi povijesni minimum. A samo u Dalmaciji posao je izgubilo 45.000 ljudi. Na moru je, kako to Purgeri vole reći samo kako ne bi izgovorili riječ Dalmacija, ugašeno gotovo 75% radnih mjesta u Republici Hrvatskoj! Za 11 kriznih mjeseci broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj opao je s 1.620.000 na 1.560.000, a u Vojvodini sa 430.000 na 385.000.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku 2022. godine u Republici Hrvatskoj bilo je zaposleno 1.640.000 ljudi, od toga 1.357.000 u javnim poduzećima, ustanovama, školama, bolnicama, vojsci, MUP-u, zadrugama i organizacijama, a 485.000 u privatnom sektoru. U istom periodu 430.000 Vojvođana imalo je posao – njih 154.000 u javnim poduzećima, ustanovama, školama, bolnicama, vojsci, MUP-u, zadrugama i organizacijama, a ostalih 276.000 u privatnom sektoru. Krivulja zaposlenosti u Dalmaciji pokazuje kako se i dalje trend smanjenja broja zaposlenih u privatnom sektoru nastavlja.
U rujnu je došlo do blagog povećanja broja zaposlenih, što prepisujemo utjecaju post sezone jer ako promatramo rujan 2021. godine uočavamo kako se broj zaposlenih smanjio za 15.000 osoba, dok je u odnosu na prosjek iz predpandemijske 2019. godine zaposlenost smanjena za 8,4%, odnosno za 45.000 lica – navodi se u analizi Saveza samostalnih sindikata Hrvatske na Dalmaciju uz ocjenu kako tržište rada u Dalmaciji karakterizira visoka nezaposlenost, velika prikrivena nezaposlenost, nisko sudjelovanje zaposlenosti u privatnom sektoru i nedovoljna mobilnost radne snage.
Prema posljednjoj statističkoj izmjeri stopa nezaposlenosti od 20,9% najviša je u Dalmaciji. U Slavoniji iznosi 10,6, a najmanja je u Istri – 7%. Posljednji mjesečni statistički bilten Hrvatski zavod za zapošljavanje, kaže kako je u Hrvatskoj za godinu dana, od prošle do ove veljače, nezaposlenost povećana za 2,36%. U Dalmaciji je rasla brže – veća je 2,7%. Najviše nezaposlenih na području Dalmacije bilo je u travnu 2022. godine – 104.345 osoba.
Nije tu kraj. U SSSH/D upozoravaju kako će se armiji službeno nezaposlenih, nakon primjene novog Zakona o stečajnom postupku, pridružiti i radnici tvrtki i poduzeća čiji su računi u blokadi duže od tri godine. Jer, u skladu sa novim Zakonom o stečajnom postupnu u Republici Hrvatskoj se od 31.03.2023. primjenjuje automatski stečaj poduzeća, udruga, zadruga i sportskih društava te sličnih organizacija čiji su računi u blokadi tri godine ili duže.
I opet će Dalmatinci najgore proći jer je više od trećine ukupno raskinutih privatizacija puklo baš ovdje. Da budemo precizniji – u Akcijski fond je do 10. lipnja 2020. godine nakon raskida privatizacijskih ugovora prenijet kapital 507 poduzeća, od čega je ugovor o prodaji raskinut kod 168 poduzeća s područja Dalmacije. Većina ovih poduzeća je nakon raskida ostala prezadužena, sa blokiranim računom i negativnim kapitalom.
Ni sa zaradama nismo jednako stali. Dalmatinci koji imaju posao u bušti ne nose državni prosjek. Ne nose čak ni medijalnu plaću, već od toga manje. Prije dvije godine stvari su drugačije stajale. Recimo, u travnju 2021. ukupna prosječna neto zarada u RH je iznosila 7.129 kn. Dalmatinci su tog mjeseca u prosjeku zarađivali 2.569 kuna za punu satnicu. Prošle godine, također u travnju, zarada u RH je iznosila 7.914 kuna, a Dalmacija je pala ispod toga, na 2.680 kuna i više nije uspijevala preskočiti državni prosjek. U siječnju 2023. godine prosječna plata u Srbiji je 7.522 kune, a u Dalmaciji je 3.151 kunu.
Recimo i da među prvih pet jedinica lokalne samouprave s najvišim plaćama nema dalmatinskih. Jedinice lokalne samouprave s najvišim plaćama, pored Zagreba (1.000 €), su: Sveta Nedjelja (1.000 €), Varaždin (980 €), Čakovec (968 €), Bjelovar (950 €), dakle sve one koje su do 1990. po zaradi gledali za leđa dalmatinskima. U većini djelatnosti, onako kako ih je statistika podijelila, Dalmatinci su ispod prosjeka. Recimo, u poslovima s nekretninama republička prosječna plata je 1.100 €, a Dalmatinska je 580 €, u dalmatinskom zdravstvu i socijalnom radu je 650 €, a prosjek RH je 1.500 €…
Iznadprosječne zarade je zabilježena samo u sedam dalmatinskih jedinica lokalne samouprave i to za vrijeme ljetne sezone, i to u: Dubrovniku prosjek iznosi 1.010 €, u Lumbardi 1.007 €, u Korčuli 950 €, u Starigradu 940 €, Visu 930 €, Makarskoj 920 € i Vodicama 910 €. U svim ostalim dalmatinskim jedinicama lokalne samouprave, prosječna zarada je, čak i u ljetnim mjesecima, manja od državnog prosjeka.
Comments