piše: Jelena Rogoz (agencija CCO - Split)
Prije samo tri mjeseca imali smo lokalne izbore na kojima su izabrani predstavnici tijela lokalnih samouprava. 90 dana poslije 55% građana negativno ocjenjuje njihov rad.
Negativno iskustvo s radom lokalnih samouprava u Dalmaciji ima 55% građana, a ostali suzdržano i nešto manje pozitivno, navodi se u rezultatima ankete koju je nad 9.000 građana Dalmacije provela neovisna agencija CCO iz Splita.
Uvjerljiva većina od 80% anketiranih tijekom posljednjeg tjedna u okviru projekta “JA Pratim JU” nema osjećaj otvorenosti i dostupnosti novoizabranih dužnosnika lokalnih samouprava prema građanima, ali vlada i neupućenost i apatija građana kada je riječ o mogućnostima i pravima koji im stoje na raspolaganju.
Kako je navedeno u rezultatima istraživanja, postoji i strah građana za iskaivanjem svojeg mišljenja i kritike onih koje plaćaju – lokalnih dužnosnika.
U okviru inicijative JA Pratim JU (JA Pratim Javnu Upravu), tijekom zadnja dva tjedna realizirano je nekoliko javnih akcija i anketirano je preko 9.000 građana diljem Dalmacije, od Raba do Dubrovnika i od otoka do Dinare o njihovim stavovima i iskustvima s novoizabranim dužnosnicima lokalne uprave.
Gradovi u kojima je provedena anketa bili su: Benkovac, Biograd, Cavtat, Drniš, Dubrovnik, Imotski, Kaštela, Knin, Makarska, Metković, Ploče, Sinj, Solin, Split, Šibenik, Trogir, Vodice, Vrgorac, Zadar, a otoci: Brač, Čiovo, Hvar, Korčula, Lastovo, Pag, Rab i Vis.
Prvi od predviđenih 5 krugova anketiranja pokazuje kako su iskustva građana podijeljena:
55% građana izjavilo je kako je njihovo iskustvo s lokalnom samoupravom pretežito negativno
30% građana imalo je suzdražno mišljenje
15% građana imalo je pretežno pozitivno iskustvo.
Prebacivanje nadležnosti i odgovornosti, davanje različitih informacija i upustava, „šetanje“ od ureda do ureda, zahtjevi za pribavljanje još papira i zatvorena vrata, samo su neke od asocijacija nezadovoljnih ispitanika na rad lokalne samouprave, navodi se u rezultatima istraživanja.
Čak 80% građana, među kojima ima i onih koji su zadovoljni samim uslugama lokalne samouprave, smatra kako nema dovoljno mogućnosti iskazati svoje mišljenje ili iskustvo u vezi s uslugama koje im pruža lokalna samouprava. Isti postotak vjeruje i kako se službenici zapošljavaju “preko političkih ili osobnih veza” zbog čega najviše stradavaju krajnji korisnici usluga.
„Zanimljivo je kako su građani koji su svoje iskustvo ocijenili kao pretežno pozitivno ipak nisu zazirali od toga da, odgovarajući na konkretnija pitanja iz upitnika, podijele i niz negativnih iskustava s lokalnom samoupravom, i obrnuto – pokazalo je istraživanje“, ističe se u rezultatima ankete.
Analize pokazuju kako tek svaki peti građanin Dalmacije smatra kako je lokalna uprava otvorena i dostupna građanima.
Konkretno, rezultati pokazuju kako je polovina građana pretežno nezadovoljna uslugama koje pruža njihova općinska ili gradska uprava.
S druge strane, 40% građana izražava nezadovoljstvo pružanjem istih usluga – rezultati pokazuju.
U razgovoru s aktivistima, građani se često i opširno osvrću na komunalne probleme, na primjer, uzurpacija javnog pomorskog dobra, vodoopskrba, kanalizacija, nedostatak parkirnih mjesta, probleme s prijevozom, čistoća gradskih ulica i okoliša.
Međutim, na pitanje jesu li se obraćali lokalnim institucijama povodom navedenih problema, odgovor građana uglavnom je bio – ne. Razlog zašto ne bio je, nemamo se kome žaliti kad znamo da neće ništa riješiti.
Dojmovi s terena odgovaraju rezultatima ankete koji pokazuju kako 84.5% građana nikada nije sudjelovalo u oblikovanju odluka lokalne samouprave, jer smatraju ili osjećaju da šta god radili – nema boljitka. “Oni koji su se dograbili vlasti gledaju samo svoje guzice”, najčešći je komentar.
Također, značajan udio ispitanika, točnije 42%, ne zna postoji li mogućnost uključiti se u donošenje proračuna jedinice lokalne samouprave, a tek svaki drugi građanin zna za mogućnost pristupa informacijama od javnog značaja koje nastaju u radu tijela lokalne uprave.
„Stoga ne iznenađuje opći dojam kako među građanima uglavnom vlada neupućenost i apatija, čak i frustracija“, stoji u rezultatima ankete.
Pored toga, zabrinjava podatak kako samo 5% građana smatra kako se zapošljavanje službenika u lokalnoj samoupravi vrši potpuno na zakonskim osnovama putem kvalifikacija, znanja, vještina i sposobnosti, dok čak 82% građana smatra kako se službenici zapošljavaju potpuno (54%) ili donekle (28%) putem političkih i osobnih veza. Većina građana za to ima usmene indicije, ali ne i materijalne dokaze.
„Važno je spomenuti kako su građani često rezervirani i bojažljivi kod podjele svojih iskustava. Dosta građana ne želi pričati o tome u strahu su i grču, pod pretpostavkom kako je u pitanju neka akcija opozicije, pa čak i akcija vladajućih, što pokazuje kako doživljavaju anketu kao neku vrstu osobnog rizika“, ističe se u rezultatima ankete.
“Ovakvo ponašanje građana je nasljedno”, objašnjava jedan od koordinatora DDF-a za Split, Vedran Bralić, “Prvo smo imali mletačku vlast koja je, bez obzira na autonomiju dalmatinskih gradova, dovodila gradonačelnike - kneževe iz Italije, pa smo imali Napoleonovu vladavinu koja je, bez obzira na relativno široku autonomiju Dalmacije, oktroirala svoju vlast s Vickom Dandolom na čelu, pa je došla Austrijska vlast koja je bila malo popustljivija prema Dalmaciji i djelom uvažavala mišljenje određenog dijela građanstva, no ipak to nije bilo to. Zatim je došla kraljevina SHS, odnosno Jugoslavija koja je nametala svoje iz Beograda. Pa, okupatorska vlast između 1941. i 1945. No, to nije toliko bitno koliko to da smo imali 45 godina komunističke vlasti koja je paternalizirala građane: građani su glupi, mi ćemo kao vlast činiti stvari umjesto vas, što je dovelo do pasivizacije građanskih misli i pokreta. Zatim je došlo razdoblje Tuđmanove diktature koja je dodatno paralizirala stanje u Dalmaciji. Nakon ubačene bombe u prostorije Dalmatinske Akcije svaki aktivizam je stao. Dolaskom demokratskih promjena 2000. građani se više nisu snalazili i trebalo je vremena da se pokrene scena u Dalmaciji, a građani su i dalje pasivni i ne mogu se suočiti s činjenicom da samo o njima ovisi kakvu će lokalnu samoupravu imati.”
Za kraj recimo kako je više od 63% građana izjavilo kako žele vidjeti Dalmaciju kao autonomnu regiju s komunalnim općinama, nego kao regiju rascjepkanu na šest dijelova.
Comments