Piše: Loredana Simone
Nevladina organizacija Centar za regionalizam objavila je kako će podnieti amandmane na Nacrt Deklaracije o statusu Dalmacije kojima se predviđa pravo Regije za kreiranje regionalnu politike u skladu s Ustavom i zakonima RH.
Prema prijedlogu, iza kojeg stoji grupa eksperata, ARD može sudjelovati u utvrđivanju regionalne politike Republike Hrvatske, donositi strateške dokumente vezane uz regionalni razvoj, osnivati fondove za poticanje ravnomernog razvoja u Regiji, te, uz razvojnu banku, formirati agencije za razvoj Dalmacije, kao i razvijati administrativne kapacitete regionalne uprave i lokalne samouprave „s ciljem uspješnijeg korištenja strukturnih i kohezijskih fondova EU“.
U amandmanu koji je prezentiran jučer na konfrenciji za novinare u Centru za regionalizam, predviđena je dopuna 1. članka Deklaracije o status Dalmacije rečenicom kako je ARD „autonomna teritorijalno-politička zajedica u Republici Hrvatskoj, koja u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, u dobroj vjeri prihvaća i primjenjuje europske vrijednosti i standarde“.
Analitičar gore spomenute nevladine organizacije, dr. Ivan Popović ocijenio je kako dugoročnija strategija institucionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj podrazumijeva promenu Ustava, koji mora biti kompatibilan s europskim standardima, ali kako je „u kontekstu relano mogućeg u ovom trenutku, definiranje Deklaracije o statusu Dalmacije u suglasnosti s Ustavom kakav postoji“.
– Naši prijedlozi su odgovor na zahtjeve građana Dalmacije koji traže ravnomjeran razvoj svi regija u RH, te prestanak nasilne otimačine iz ove regije, ali i to da donošenje ovog dokumenta nije, kako to neprijatelji decentralizacije i autonomije često žele falsificirati, korak kojim će se zagrebačka metropolizacija zamijeniti novom centralizacijom i splitskom metroplozacijom u Dalmaciji. Ako želi biti autonomna, demokratska i europska, Dalmacija mora voditi računa i o razvoju svojih subregija, kojih nije malo, – istaknuo je Popović.
Popović je rekao kako je bitno u Dalmaciji osnovati institucije koje će imati kapacitete da budu nositelji projekata kojima će se konkurirati kod europskih fondova. Pri tom je ocenio kako je nacrt Deklaracije o statusu Dalmacije „optimalno iskoristio minimalne ustavne mogućnosti“, te kako su sve kritike kako se radi o separatističkom aktu – „u funkciji proizvodnje strahova, obmana i predrasuda“.
Profesor kolegija Upravne znanosti i Lokalne samouprave s Pravnog fakulteta u Splitu, dr. Duško Lozina smatra kako ima prostora kako bi se određeni standardi iz Europske Povelje o europskim regijama, koji, unatoč ratifikaciji nisu implementirani u hrvatski ustavno-pravni poredak, ipak nađu u Deklaraciji o statusu Dalmacije. Dr. Lozina je ukazao na to kako Ustav Republike Hrvatske ne poznaje mogućnost kojom bi se na nivou RH osigurao ravnomjeran regionalni razvoj, ali je dodao kako postoje neke poticajne mjere ili fondovi kojima se može osigurati izvršenje načela solidarnosti ravnomjerenog razvoja, prije svega privrednog.
– To bi načelo trebalo biti realizirano i na nivou buduće A. R. Dalmacije, jer je Regija odgovorna za ravnomjeran razvoj svih općina na njezinom području, – rekao je Duško Lozina.
Naveo je kako veći dio nadležnosti jedinica lokalne samuprave II.° (županije) prema Ustavu RH i zakonu koji regulira ovlasti i nadležnosti JLS čine povjereni poslovi, a ne njezine izvorne nadležnosti. Dodao je kako se ustavne odredbe koje se tiču teritorijalnog uređenja RH i ovlasti novih JLS II.° ipak mogu promijeniti po nešto lakšoj proceduri od nekih drugih dijelova Ustava, pošto je za promijenu tog dijela Ustava potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, dok referendum nije obavezan, već je samo fakultativna mogućnost.
Jedan od koordinatora jedine prodalmatinske inicijative - DDF, Vedran Bralić već je ranije ocijenio kako je Dalmacija vrlo zainteresirana za pitanje regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske te ravnomijernog regionalnog razvoja, te kako je veoma bitno kako će se to pitanje definirati europskom Deklaracijom o statusu Dalmacije.
– Zbog objektivnih razloga DDF se još nije ključio u javnu raspravu, ali smo iznijeli sugestije, te smatramo kako su primedbe pojedinih organizacija, točnije političkih stranaka kako da je nacrt Deklaracije o statusu Dalmacije separatistički akt nemaju argumente. Ovaj teskt, koji Dalmaciji daje krnje ovlasti, je u skladu s Ustavom RH i na njemu radi veliki broj eksperata iz oblasti lokalne samouprave, – rekao je Bralić.
Dodao je kako bi ipak trebalo preispitati odredbe nacrta o formiranju zajedničkog tijela između predstavnika regionalne i državne vlasti, jer bi se ta odredba mogla protumačiti tumačiti kako se time Republici Hrvatskoj nameće neka obveza.
Bralić je napomenuo i to kako je analiza grupe ekperata koja radi na regionalizaciji i decentralizaciji RH te na ovoj deklaraciji pokazala kako Ustavom Republike Hrvatske te zakonima koji su direktnoj vezi s pitanjem lokalne samouprave nije provedena regionalizacija i decentralizacija RH, već je bilo kakav pokušaj regionalizacije i decentralizacije ukinut, te je jedina izvorna ovlast županija u sastavu RH – utvrđivati svoje simbole. Zbog toga je, prema njegovim riječima, opći zaključak europskih stručnjaka koji se bave pitanjem lokalne samouprave kako je neophodno pristupiti promjenama Ustava RH u dijelu teksta koji je vezan za teritorijalnu organizaciju države, te kako bi polazište za promjenu trebala biti rješenja koja je u toj obalsti ponudio ustavni koncept tima europskih eksperata.
- Ovaj koncept govori teritorijalno-administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na 5 autonomnih regija u povijesnim granicama s ovlastima i nadležnostima kakve su prema Ustavu iz 1974. imale A. P. Vojvodina i A.P. Kosovo, te od 100 do 150 komunalnih s ovlastima i nadležnostima kakve su prema Ustavu iz 1974. imale Zajednice općina i komunalne općine, - naglasio je Bralić.
Sumnjiva podela na upravne okruge
Bralić je kritizirao članak teksta Zakona o lokalnoj samoupravi koji je trenutno na snazi, a u kojem se govori o formiranju županijskih upravnih okruga, ocjenjujući kako to pitanje izaziva nedoumice.
– Ovakvo rješenje Andreja Plenovića i njegove HDZ-ovske zločinačke organizacije nema nikave veze s decentralizacijom, već je riječ o dekoncentraciji vlasti, – rekao je Bralić.
Bralić je ocijenio kako se to rješenje može tumačiti kao „politička nagodba“ o uvođenju prinudne uprave u Dalmaciji, čime mi ova regija i formalno-pravno postala kolonija Zagreba, Hercegovine i Slavonije.
– Iza toga može stajati sumnja kako se ovdje radi o nagodbi zakonodavca o zaokruživanju dalmatinskih općina i gradova. Ovdje se ne radi o decentralizaciji vlasti, nego izaziziva sumnju kako bi se neki od tih okruga kasnije mogli razviti u nešto drugo, npr. U kolonijalne zone, što zapravo i ovako uništenoj i do kosti oglodanoj Dalmaciji ne treba, – rekao je za kraj Bralić.
Comments