Piše: Antonio Ivanišević
Predsjednički izbori pokazali su kako Dalmacija nije neka kromanjonska zabit kakvom je ekstremni centralisti smatraju. Dalmacija je prodemokratska regija koja želi biti autonomna i ništa više.
Prvi čovjek Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini izjavio je u nedjelju kako se dalmatski i politički legitimitet temelji na odlukama donijetim poslije Drugog svjetskog rata na sjednici Narodne Federativne Republike Hrvatske u Splitu od 14. travnja 1945., dok se njezin povijesni legitimitet temelji na dalmatskoj povijesti staroj 2300 godina.
“Tada su stvorene pretpostavke za konstituiranje dalmatinske autonomije, koja je doživjela neponovljivi civilizacijski iskorak za vrijeme SFR Jugoslavije, iako nije bila konstitutivna jedinica. Čini se kako mnogi to olako zaboravljaju, a antifašistički spomenici se uništavaju”, rekao je Orlandini na svečanoj sjednici Skupštine Dalmatinskog kluba, koja je održana uoči desete godišnjice konstituiranja ove inicijative.
Dodao je kako je antifašizam humanistička ideja koja zahtjeva beskompromisan otpor zlu i nepravdi i istakao kako se nikada ne smije zaboraviti što se može dogoditi ako se zlo otrgne kontroli.
“Život je nemoguć bez jamstva kako netko zbog imena, prezimena, vjeroispovijesti, pisma, jezika, boje kože… neće biti probuđen usred noći i odveden u nepoznato”, rekao je Orlandini.
Upozorio je kako je nestankom jednog ideološkog poretka na scenu stupila druga interpretacija, odnosno jednu mitomaniju je zamijenila druga; fašizam i nacizam je zamijenio komunizam, pa opet fašzam, odnosno nacizam.
“Hoće li se ikada klatno istine umiriti, a ne letjeti iz krajnosti u krajnost?”, upitao se Orlandini.
Ocijenio je kako je Dalmacija u dubokoj krizi koja nije samo materijalno-financijska, već prije svega moralna.
“Ovo je odlučujući trenutak za definiranje Dalmacije, suočavanje s vlastitim problemima, istinsko pokretanje teških i važnih političkih tema promjena i reformi. Zato je obilježavanje 26. veljače, Dana Dalmacije važan dan kako bi se podsjetili vrijednosti na kojima je izgrađena dalmatska zajednica. Pobjeda nad fašizmom je otvorila novo civilizacijsko poglavlje Europe, koja je proživjela upad u najcrnje barbarstvo. Zlo se mora prepoznati na vrijeme”, rekao je Orlandini.
Rekao je kako se Dalmacija i Dalmatini te Dalmatinci ponose svojim antifašizmom i svojom mediteranskom, odnosno europskom orijentacijom.
“Dalmacija nije svojom voljom stigla u zajednicu balkanskih država – Jugoslaviju, ali ih je povela na put prema europski vrijednostima. Dalmatini u Dalmaciji, od svih građana RH, bilježi najdulje europsko iskustvo”, ukazao je Orlandini.
Prema njegovim riječima, fašizam je 1945. izgubio rat, ali nije nestao, već je i danas u mainstreamu, gdje zaluđuje salonske demagoge i kvazi intelektualce.
“Borba proti fašizma mora biti stalna i opće mjesto svih nas. Samo će na takav način Dalmacija biti dostojna svog antifašitičkog i europskog opredjeljenja”, poručio je Orlandini.
Rekao je kako je hrabrost dalmatskog naroda uvijek bila temelj njegove slobode, iako je taj narod pretrpio najsurovija stradanja, zločine i razaranja.
“Imena dalmatskih ratnika i onih koji su se borili protiv fašizma i danas izaziva poštovanje. Svi osjećamo ponos. Kao potomak nekoga tko je oslobodio ovu zemlju, dobro znam što znače ove riječi”, naveo je Orlandini.
Dodao je kako je mediteranska i europska opredijeljenost Dalmacije nedvosmislena, ali je istaknuo kako ni Republika Hrvatska ne smije zaboraviti svoju antifašističku prošlost ni druge saveznike koji su joj pomogli u njezino oslobođenju od “nacističkog plašta”.
Rekao je kako se Dalmacija danas suočava s neoustaškim terorom, za koje je rekao kako je jedno od najvećih zala u povijesti Dalmacije.
“Sigurnost ne samo naše zemlje Dalmacije nego svih slobodnih zemalja i država je ugrožena buđenje neofašizma i neonacizma. Dalmacija mora biti spremna osujetiti svaki pokušaj ugrožavanja sigurnosti njezinih stanovnika”, poručio je za kraj Orlandini.
Comments