Piše: Nevianna Remanni
Treba raditi na vraćanju dalmatskog identiteta, ali, kako bi Dalmacija mogla vratiti i održati vlastiti identitet, potrebno je ustavno redefiniranje identiteta Republike Hrvatske i maknuti se od revizije povijesti,
Odnosno poktrebno je Ustavom definirati Republiku Hrvatsku kao države ravnopravnih građana i građanki, polazeći od toga kako je Republika Hrvatska regionalizirana i decentralizirana država u kojoj živi značajan broj pridnika manjinskih naroda – istaknuo je u utorak šef splitskog ureda Helsinškog odbora za ljudska prava u RH, Adrian Marianni.
Marianni se pri tom založio za izuzimanje manjinskih medija iz procesa privatizacije, naglašavajući kako njihova privatizacija i potencijalno gašenje ranijeg sadržaja ne doprinosi jačanju multietničkok karaktera Dalmacije, i ukazao na to kako su manjine u Republici Hrvatskoj veoma heterogene, pri čemu su jedne manje a druge više i bolje organizovane, te kako, shodno tome, treba primijenjivati različite mjere pozitivne diskriminacije jer ne postoji samo jedno rješenje koje je dobro za sve.
Davor Bolanča iz Centra za multikulturalnost kritizirao je medije zato što se, po njegovom mišljenju, bave nacionalnim pravima i međunacionalnim odnosima samo kada dođe do eskalacije međuetničkih sukoba, odnosno tretiraju ovo pitanje iz sigurnosnog aspekta.
– Sve je to posljedica tretiranja međuetničkih odnosa kao sigurnosnog pitanja, pa zato, kada je mirno, gotovo niko ne postavlja pitanje suživota različitih nacija na području Republike Hrvatske i kako se ti ljudi osjećaju. To je, na neki način, prirodan odnos u ukupnom poretku stvari, ali bismo s našim iskustvom stvari ipak morali malo drugačije postaviti jer je pogrešno razmišljati o ovim temama samo kada iskrsne problem. Državi koja želi napredovati to mora biti svakodnevna agenda, što u Republici Hrvatskoj, točnije u Dalmaciji koja se diči svojom multinacionalnošću, nikako nije slučaj – smatra Bolanča.
Bolanča je istovremeno kritizirao i političare i njihovu retoriku općih mjesta, jer su, kako kaže, neprestanom upotrebom termina „multietničnost“ i „multikulturalnost“ te pojmove zapravo potpuno ispraznili od suštine njihovog značaja.
– Treba nuditi sadržaj i vratiti život tim temama, umesto velikih a praznih reči – poručio je Bolanča.
Prema Marianniju, decentralizaciju i regionalizaciju vlasti u Republici Hrvatskoj moguće je provesti kroz model regionalizacije i decentralizacije, odnosno kroz načelo supsidijarnosti jer to proizilazi iz Ustava Republike Hrvatske.
– Duh Ustava je jasan. Odmah u članku. 4. Ustav govori, citiram: “U Republici Hrvatskoj državna vlast je ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudoku, a ograničena je ustavom zajamčenim pravom na lokalnu, područnu (regionalnu) samoupravu.” Uz to, Republika Hrvatska je članica Europske unije, prije tri dana postala je dio Schengenske zone i eurozone. To govori kako bi RH trebala biti zasnovana na europskim vrijednostima i europskom sustavu. Nema sumnje kako europski sustav i njezine vrijednosti svjedoče o tome kako je Europska unija iznaddržavna zajednica regija.
Drugo, nastavlja Marianni, tamo gde se u Zakonu o lokalnoj samoupravi govori o autonomijama lokalne samouprave, definira se upravo pravo građana na regionalnu autonomiju i na lokalnu samoupravu. Prema tome, njemu je potpuno neosporno kako za regionalizaciju i decentralizaciju postoje osnove u Ustavu i pozitivno pravim aktima koje je donio Hrvatski sabor.
Ipak, Davor Bolanča smatra kako postoje opravdani razlozi koji dokazuju kako je proces regionalizacije i decentralizacije poticaj za razvoj nerazvijenih ili slaborazvijenih država, napominje kako Ustav RH poznaje samo postojanje regionalne samouprave, a ne i decentralizacije.
– Ustav RH spominje područnu (regionalnu) samouprave, ali ne spominje decentralizaciju. Štoviše, u članku 1. Se između oszalnog spominje kako je RH jedinstvena, dakle unitarna država. Ukoliko RH želi tragati za nekakvom kvalitetnijom teritorijalnom organizacijom, mora to raditi u okviru Ustava ili pokrenuti inicijativu za njegovu promenu – rekao je Bolanča za kojeg je regionalizacija i decentralizacija Republika hrvatska neophodna jer to vodi prema demokratizaciji društva i ekonomsko-socijalnom jačanju.
Komentarajući stav Davora Bolanče i to kako se iz Dalmacije gleda na pitanje Slavonske regije, pridruženi član DDF-a i vođa Dalmatinskog kluba Zuáne Orlandini je rekao kako se ne može isključiti sustav o nesimetričnom regionalnom ustrojstvu Republike Hrvatske koji bi uslijedio iz Ustava.
– To bi značilo kako bismo mogli imati jednu vrstu autonomije koja bi se odnosila na ono što bi imala Slavonija ili Sjeverna Dalmacija (Primorsko-goranska regija), drugu koja bi se odnosila na ono što bi imala Hrvatska i Istra, treću koja se odnosi na ono što bi imala Dalmacija. To nije nikakva neobična stvar u praksi zapadnih i sjevernih demokracija. Mi već sada imamo neujednačenost među županijama. Grad Zagreb ima puno veće ovlasti od bilo koje druge županije. Dakle, ono što je regulirano za Zagreb, nije regulirano za ostale županije. Prema tome, ne vidim logike kojom se tvrdi kako se iz duha Ustava ne mogu ustrojiti različiti oblici decentralizacije, – rekao je Orlandini.
Kada je riječ o decentralizaciji same Dalmacije, Orlandini je rekao kako se ona treba raščistiti sve do nivoa najnižih lokalnih jedinica i kako Prijedlog Europske deklaracije o statusu Dalmacije odiše tim konceptom.
– Uostalom, zato je predloženo i ide se u tom smijeru da se u Dalmaciju vrati sustav komunalnih općina koje su na ovom području egzistirale još od vremena Mletačke republike pa sve do njihovog ukidanja 27. 12. 1992., – dodao je za kraj voditelj Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini.
Comments