top of page
Writer's pictureAutonomija Dalmacija

Dalmatinski simboli: Povratak mornara

Premda mu je karijera najviše vezana uz zlatno doba bečke operete, Franz von Suppé cijeloga je života ostao vezan uz Dalmaciju, o čemu svjedoči i dalmatinska himna koju je napisao upravu Suppé, a koja nosi naslov “Povratak mornara”.

Suppe je sjevernjačkim urbanim centrima moći ovom himnom, kasnije pretočena u operu, pokušao približiti slojevitost i kompleksnost života na jugu, u rodnoj Dalmaciji. Da bi se operom uopće približio širokoj publici pribjegavao je popularnim formama, laganijoj i pjevnijoj glazbi. Ali, iza takvog glazbenog pristupa stajao je sloj zamršenih međuljudskih relacija, briljantnih analiza karaktera i naslućivanja početka novog velikog doba, industrijalizacije i masovnosti. Kao tipičan Dalmatinac, Suppé je naizgled komunicirao duhovitošću, popularnošću, kratkim formama, ironijom i ruganjem, ali time je zapravo prikrivao duboku mediteransku tugu, posve osoban odnos s bogovima i ljudima, nesvakidašnja pitanja o smislu ljudske zlobe i nostalgična traženja sreće svih.


Romantično-komična himna Dalmacije Povratak mornara Franza von Suppèa djelo je koje je ovaj znameniti bečki skladatelj u potpunosti posvetio svojoj rodnoj Dalmaciji. Himna je praizvedena 1861. Na svećanom konstituiranju Dalmatinskog sabora sa sjedištem u Zadru, dok je opera, proširena verzija himne, praizvedena 1885. u Stadt Theater u Hamburgu na njemačkom jeziku i, sudeći po tada objavljenim novinskim kritikama, doživjela je velik uspjeh. No, danas nemamo saznanja da je opera izvođena nakon te hamburške praizvedbe. Partitura za himnu, kao I za operu dugo se smatrala nepovratno izgubljenom nakon što je jedini poznati primjerak nestao u velikom požaru 1943. u kojem je izgorjela zgrada Državne opere u Hamburgu. Talijanski dirigent Adriano Martinolli D'Arcy uspio je, nakon dugih potraga, 2007. godine pronaći primjerak partiture u jednoj specijaliziranoj biblioteci u Californiji. Izvorna je partitura napisana na njemačkom, dalmatskom i talijanskom jeziku, a libretist je Anton Langer.


Rođen u Splitu 1819. kao Francesco Ezechiele Ermenegildo Cavaliere Suppé-Demelli po preseljenju u Beč 1835. germanizira i pojednostavljuje ime u Franz von Suppè. Ostvario je značajan opus od preko 200 glazbeno-scenskih naslova, od čega 31 opereta. Štoviše, Suppèa se s pravom smatra rodonačelnikom žanra operete. Najpopularnija njegova djela su operete Lijepa Galatea, Boccaccio, a uvertire operetama Laka konjica i Pjesnik i seljak izuzetno su popularne i često koncertno izvođene. Osim dalmatinske himne napisao je I onu austrijsku.

93 views

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page