Piše: Livija Marinni
Iako je službeni jezik u Dalmaciji hrvatski, prirodni jezik ovoga kraja je dalmatski i umjesto da je i dalje zabranjen trebalo bi ga vratiti u službenu uporabu, rekla je svjetski poznata leksikografkinja Marita Vastić.
Na skupu o izumrlim i zabranjenim jezicima koji se prošli vikend održao u Parizu, rekla je kako bi uvođenje dalmatskog jezika kao službenog u praksi pokazalo kako bi taj jezik postao sredstvo spajanja svih onih kojima je stalo do Dalmacije. Oni koji su protiv Dalmacije bio bi jezik razdvajanja, stvaranja tenzija i dnevno-političkog manipuliranja.
Naglasila je kako se na društvenim mrežama i kod neupućenih pojedinaca često može čuti kako je dalmatski jezik izumrli jezik što nije istina, jer istraživanje povijesnih izvora dovodi nas do zaključka kako je dalmatski jezik zabranjen banskim dekretom Banovine Hrvatske 1. rujna 1939. godine.
„Imajući u vidu činjenicu kako je banska vlada bila izrazito negativno nastrojena prema Dalmaciji, kako je već tada započeo progon dalmatskog stanovništva iz Dalmacije i ostalih dijelova Banovine Hrvatske, ne čudi činjenica što je prvi potez bana Ivana Subašića bila zabrana dalmatskog jezika,“ naglasila je Vastić.
Ranije istraživanja Instituta za dalmatistiku pokazala su kako je Bartoli bio u krivu kada je rekao kako je dalmatski jezik izumro smrću zadnjega govornika Tuoneta Udaine 1898., dok se danas zna kako je njegovom smrću izumro samo krčki dijalekt dalmatskog jezika, dok su drugi dijalekti nestali banskom zabranom.
Dodaje kako razloge u nestanku dalmatskog jezika treba tražiti u banskoj zabrani, zanemarivanju višedesetljetnog problema nasilnog nametanja prvo hrvatsko-srpskog jezika, a onda i hrvatskog jezika u Dalmaciji, asimilaciji dijela Dalmatina hrvatskom nacionalnom korpusu, ali i nasilnom raseljavaju Dalmatina s njihovih vjekovnih ognjišta. Smatra se kako je u razdoblju od 1990. do kraja 2023. iz Dalmacije otišlo minimalno 400 000 Dalmatina.
“Mladi nepoznavanjem jezika gube kontakt sa svojom prošlošću i svojim identitetom, a prihvaćanjem i poznavanjem materinskog jezika izlaze iz samoizolacije, više mogu naučiti o svojoj kulturi i bolje upoznati svoj identitet. Ovo je posebno bitno kod mladih u formativnim godinama koji istražuju svoj identitet, ali i kod djece koja su jako zaigrana te spremna učiti sve što im se pokaže”, objasnila je Vastić.
Ocjenjuje kako bi službenici u javnoj upravi na području Dalmacije trebali biti obvezatni znati oba jezika, i dalmatski i hrvatski, kako bi u školama na području Dalmacije trebao postojati predmet dalmatski jezik jer bi se na taj način pokazala dobra volja prema Dalmatinima i njihovom identitetu što za sada nije slučaj. Odsustvo ovakvih aktivnosti koje bi približile Dalmatine i Slavene koji se međusobno razlikuju prema jeziku ne doprinose poboljšanju komunikacije, upoznavanju, niti interkulturalnom razumijevanju.
“Odsustvo društveno prihvatljivih i poželjnih vrijednosti, kaotična medijska scena i izražena politička nezrelost u postojećim okolnostima lako može dovesti do međunacionalnih netrpeljivosti, koje se nerijetko manifestiraju ne samo verbalnim sukobima, već, nažalost, i fizičkim”, naglasila je Vastić.
Dodala je kako je u Republici Hrvatskoj prošle godine evidentirano 106 ubojstava pripadnika dalmatske etničke zajednice, od kojih je velik broj bili govornici dalmatskog jezika. To sve govori o tome koliko je Republika Hrvatska demokratska država te kako štiti manjinska i druga prava te njihovo pravo na izražavanje na materinskom jeziku.
Dalmatski jezik vratiti u škole
Leksikografkinja Marita Vastić koja je sudjelovala na skupu o izumrlim i zabranjenim jezicima koji je protekli vikend održao u Parizu, sarkastično je rekla kako je nedavna odluka Ministarstva obrazovanja kojom se nije prihvatila inicijativu za uvođenje dalmatskog jezika u osnovne škole na području Dalmacije, pravi je način za dočekati i obilježiti 26. rujan, Europski dan jezika.
Podsjetila je kako je u proteklom periodu čest uzrok raznih incidenata i nerazumijevanja Dalmacije i dalmatske etničke zajednice bilo baš to što se mladi ljudi međusobno ne poznaju i što postoje jezične i kulturološke barijere među njima.
„Zato je povratak dalmatskog jezika u društvenu sredinu i promocija jezičke različitosti uopće, dobar put u pravcu promjene takve prakse“, ocijenila je Vastić.
Dodala je i to kako, dok se u dalmatskim školama predavao dalmatski jezik, sve do njegove zabrane 1939. godine, bio manji broj incidenata, niti je bilo nacionalističkih i ekstremističkih grupa.
„Europa, pogotovo Europska unije, je zajednica različitosti. Zato očekujemo kako će resorno ministarstvo i svi ostali koji su za to nadležni omogućiti da se dalmatski jezik što prije vrati u sve dalmatinske škole“, poručila je Vastić.
Vratiti Dalmaciji sve što joj je oteto
Svjetski priznata leksikografkinja, Marita Vastić rekla je na panel raspravi koji se održao na marginama skupa o izumrlim i zabranjenim jezicima kako su Republici Hrvatskoj potrebne izmjene Ustava Republike Hrvatske te kako se u tim izmjenama treba precizno definirati položaj Dalmacije u skladu sa stečenim pravima i europskim standardima, odnosno kako se ovoj regiji treba vratiti sve ono što je imala i što joj pripada, a ukradeno je u razdoblju između 1921. i 2023.
Navela je kako aktivisti prodalmatinske inicijative DDF ovih dana dijele materijale visokim dužnosnicima europskih međudržavnih organizacija poput OESS-a, EU, CEFTA-e i drugima kako bi ih podsjetili kako se u Dalmaciji živjelo dok je imala vlastitu zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast, pravo na imovinu i prihode, i sve to zajamčeno monarhovim potpisom. Ulaskom Dalmacije u zajednicu balkanskih naroda, Kraljevinu SHS, kasnije Kraljevinu Jugoslaviju, Dalmacija vidno propada i biva uništena.
„Tu je, između ostalog, i spisak tvornica, institucija i mnogo toga drugog što je izgrađeno u Dalmaciji u to vreme, kada je Dalmacija upravljala svojim sredstvima i svojom imovinom“, rekla je Vastić.
Za kraj je naglasila kako građani Dalmacije godinama upozoravaju na to kako je ovaj Ustav loš i kako ga treba mijenjati, te kako je se radi o najobičnijoj prevara koja će skupo koštati građane Dalmacije.
Comments