Piše: Sondra Zebić
Koordinator inicijative Dalmatinski demokratski forum (DDF), Vedran Bralić založio se dodatnu internacionalizaciju dalmatinskog pitanja i rekao kako u tome nema ništa čudnog ni lošeg.
„Dalmatinsko pitanje mora se dodatno internacionalizirati kao jasno demokratsko pitanje. Za Republiku Hrvatsku danas se ne može reći kako je demokratska država, stoga međunarodne institucije mogu pomoći pri demokratizaciji ove balkanske banana republike. Jedan od glavnih procesa demokratizacije je pitanje devolucije, odnosno pitanje regionalizacije i decentralizacije“, rekao je Bralić u interviewu za francuski radio Atlantis.
Ocijenio kako je dalmatinsko pitanje „veoma osjetljivo“, jer je ova regija jedina od regija bivše SFRJ čiji status još nije riješen.
„Dalmacija je bila autonomna zemlja prije nego li su Slaveni došli na ove prostore i bila je potpuno autonomna cijelu svoju povijest – sve dok Hrvati nisu 1939. zavladali njome, a sada nije ništa, odnosno ona je regija samo po sjećanju, regija rascjepkana na šest dijelova bez ikakve zakonodavne, sudske i izvršne vlasti, bez prava na imovinu i izvorne prihode u punom smislu te riječi. A i ono malo što ima, pošto nije zajamčeno Ustavom, može promijeniti bilo koji saziv Hrvatskog sabora“, naveo je Bralić.
Odbacio je optužbe kako u Dalmaciji jača separatistički pokret i rekao kako su takve optužbe zapravo „lijek za shizofrene klerikalne-neonaciste“, kako bi se spriječila bilo kakva rasprava o reintegraciji i autonomiji Dalmacije.
„Takvim pristupom ne rješava se problem već se gura pod tepih, pa će vrijeme pokazati kako je takva politika bila potpuno pogrešna. A već sada osjećamo negativne posljedice početka procesa županizacije i metropolizacije“, ocijenio je Bralić.
Prema njegovim riječima, protuustavni puč, koji u srpnju 1990. je nad Dalmacijom izveo fašistički diktator Franjo Tuđman, nije bio ništa drugo do li okupacija Dalmacije, koja je bila uvod u oružani pokušaj okupacije najvećeg dijela Bosne i Hercegovine te nametanja zagrebačkog centralizma.
„Dalmacija ne traži nezavisnost, već autonomiju. A boriti se za autonomiju znači boriti se za izmjenu kompletnog političkog i pravnog sustava Republike Hrvatske, što je mnogo teže od borbe za neovisnost. Lakše bi bilo odcijepiti se od Republike Hrvatske, nego li ju promijeniti“, rekao je Bralić.
Dodao je kako njegova inicijativa ne ide lakšim putem, nego ide za svojim uvjerenjima, a oni su na tragu zadaća koje je europska unija u svom pristupnom ugovoru stavila pred službeni Zagreb. A to je kako Republika Hrvatska treba biti demokratska decentralizirana država, s pet autonomnih regija (Dalmacija, Hrvatska, Istra, Sjeverna Dalmacija (Primorsko-goranska) i Slavonija), koje trebaju dati svoju konstruktivnu ulogu u razvoju države i društva.
„Niko u Dalmaciji nije spreman proliti niti jednu kap krvi u borbi za njezinu autonomiju. Nažalost, u Beogradu, zbog iskustava iz protekle 33 godine, kao da se ne razumije išta drugo osim izravnog napada na pripadnike dalmatske zajednice. Samo lani je ubijeno 106 ljudi koji su se pisali kao Dalmatini“, rekao je Bralić.
Plastično je situaciju opisao ovako: Predstavnici HDZ-a, nemaju nikakav problem kada pregovaraju s Aleksandrom Vučićem, iako vrlo dobro zna tko sjedi preko puta njih. Ali isti ti predstavnici HDZ-a ima problem kada trebaju razgovarati s ljudima iz Dalmacije o njihovom nezadovoljstvu položajem Dalmacije u Republici Hrvatskoj.
Ocijenio je kako je trenutno na djelu pokušaj „gušenja“ svih neovisnih medija sa sjedištem u jednom od dalmatinskih gradova koji se kritički odnose prema HDZ-u i njegovim strankama kćeri.
„Sasvim je sigurno kako postoji želja za uništenjem svega što nosi prefiks dalmatinski ili dalmatski. Dakle, ako se neki dalmatinski ili dalmatski medij ne želi pretvoriti u rasadnik klerikalnih, klerofašističkih, ekstremnonacionalističkih i šovinističkih ideja, tada se njegov utjecaj treba što više smanjiti pa čak i ugušiti. Često nasilno, kao što je to bio slučaj s Radio Gradska mreža i Feralom“, naveo je Bralić.
Rekao je kako se pitanje dalmatinske autonomije mora rješavati kroz promjene Ustava Republike Hrvatske što će neminovno uslijediti ukoliko se Republika Hrvatska zaista želi demokratizirati, ali je dodao kako u Zagrebu ne vidi saveznike za razgovor o dalmatinskoj autonomiji.
„Već pune 33 godine i sedam mjeseci, od hrvatske jogurt revolucije do danas, uporno se radilo na deinstitucionalizaciji Dalmacije i na njezinom političkom marginaliziranju, u čemu se u ogromnoj mjeri i uspjelo“, ocijenio je Bralić te naglasio kako je vrhunac uništavanja Dalmacije bio Zakon o područjima županija, gradova i općina te Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi koji su doneseni 27. prosinca 1992. godine.
Kritizirao je i EU te se upitao, zašto i Europska unija šuti pred protuzakonitim promjenama dalmatinskih granica i granica drugih hrvatskih regija?
„Nemojte zaboraviti kako se granice Dalmacije stalno mijenjaju, pogotovo od Drugog svjetskog rata pa do danas. Tako je 1946. odlučeno da se dijelovi Dalmacije predaju Crnoj Gori, pa se 1963. otok Rab predao na upravljanje Rijeci, zatim se 1967. Pag predao na upravljanje Rijeci, onda je 1992., odnosno 1993. izvršen postupak županizacije Dalmacije, putem koje je ostatak ostataka ove regije podijeljeno na 4 područja. Sjetimo se kako je bilo prijedloga da se Dubrovnik i Konavle predaju Bosni i Hercegovini“, ukazao je na problem Bralić.
Prema njegovim riječima, EU sa svojim regijama veoma je značajna prilika za Dalmaciju, ali ta prilika neće biti iskorištena ukoliko Vojvodina ne bude imala svoj subjektivitet. A za subjektivitet se treba boriti.
Ono što Bralića najviše muči je neaktivnost stanovnika Dalmacije i pristajanje na reviziju dalmatinske povijesti, kampanelizam i klerikalno-nacistički režim koji radi protiv interesa Dalmacije.
„Kada bi stanovnici Dalmacije bili malo ažurniji, kada bi shvatili kako vlast u Zagrebu radi protiv njihovih interesa tada bi situacija u Dalmaciji bila drugačija. Mislim kako se Dalmacija treba ugledati na Kataloniju, Korziku, Baskiju, Škotsku. Put tih regija treba biti i put Dalmacije u ostvarenju njezinih ciljeva“, naglasio je Bralić.
Isto tako je rekao kako pojedinačne akcije pojedinačnih malih grupa ne vode pravom cilju. Smatra kako bi se sve prodalmatinske organizacije od onih ljevičarskih do desničarskih trebali stati pod zajednički kišobran i raditi na stvaranju Dalmacije kao reintegrirane autonomne regije u sastavu RH.
Ostajemo u odnosima s Dalmatinskim klubom
Koordinator inicijative DDF-a, Vedran Bralić izjavio je kako DDF i Dalmatinski klub tijesno surađuju i kako nema govora kako će napustiti tu suradnju, iako postoje određeni problemi u komunikaciji.
„S voditeljem inicijative Dalmatinski klub, Zuáneom Orlandinijem se čujem nekoliko puta godišnje, od toga četiri puta u zadnja dva mjeseca, što govori o pokušaju poboljšanja odnosa“, rekao je Bralić u interviewu za pariški radio Atlantis.
Prema njegovim riječima, problem u komunikaciji između dviju prodalmatinskih inicijativa nastao je nakon što se bivša pod-voditeljica Dalmatinskog kluba, Majda Iris Stefanelli zatekla u incidentu u Kaštelima koji se dogodio u rujnu prošle godine.
„S druge strane, nikada neću moći razumjeti zašto se od nekih stranaka očekuje podrška administraciji, a istovremeno elementarna pravila političkog bontona nisu ispoštovana pa o potezima Vlade predstavnici te stranke saznaju iz medija. To je za mene nepoštivanje partnera. Mi s DK ne bismo imali taj problem“, rekao je Bralić.
Objasnio je kako je Vladi RH uputio pozivnicu za sastankom, jer je bio užasnut stanjem sigurnosti u Dalmaciji i podsjetio kako je lani ubijeno 106 pripadnika dalmatske etničke skupine, a MUP i DORH još nisu reagirali na to..
Prema njegovim riječima, ne može se ništa dogoditi kako bi HDZ ili neka druga antidalmatinska klerikalno-nacistička kleptomanska stranka bila prihvatljiva za DDF. Čak ni u slučaju kada bi se pojavio netko tko će riješiti pitanje autonomije Dalmacije i za građane ponuditi nekakav pomak naprijed i boljitak, što je malo vjerojatno.
„Svako tko dođe s tim prijedlogom, duboko ćemo razmotriti hoćemo li dati podršku ili ne. Pokazalo se kako podrške opisanim političkim opcijama ne dolaze u obzir“, objasnio je Bralić.
Upitan bi li Plenković mogao ponuditi takva jamstva Dalmaciji, Bralić je rekao kako je to moguće, ali što se tiče kredibiliteta dane riječi – ne vjeruje Plenkoviću ni kad darove donosi. Upitao se je li HDZ-u u interesu dati takva jamstva.
„I nemojte zaboraviti kako je HDZ izrazita antidalmatinska kleronacistička i kleptomanska stranka koju je sud dva puta pravomoćno optužio kao kriminalnu organizaciju“, upozorio je Bralić voditeljicu Marie-Ange Lefevre.
Ocijenio je kako su zahtjevi za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora legitimni, ali je dodao kako je legalitet na strani HDZ-a, koji ima nadpolovičnu većinu.
„Mislim kako se po ovim uvjetima ne bi smjeli održati izbori. Republika Hrvatska treba uvesti većinski sustav kako bi imali pravedne izbore. Prema izračunu neovisnih agencija Republika Hrvatska ima 24 parlamentarne stranke, nakon izbora broj stranaka bi pao na 6 – što je prihvatljivije“, rekao je Bralić.
Dodao je kako ne vjeruje u istraživanja javnog mnijenja koje provode provladine agencije i rekao kako su izbori jedino mjerodavno istraživanje javnog mnijenja.
„I kada to bude bez batinanja aktivista suprotne strane, bez razbijanja glasačkih kutija, bez kupovine glasova, bez namještanja rezultata od strane DIP-a danima prije izbora. A oni koji kupuju glasove moraju biti osuđeni na najteže zatvorske kazne, jer su napravili kazneno djelo podrivanja ustavnog poretka“, poručio je Bralić.
Izbori biti raspisani kada HDZ-u budu trebali
Koordinator DDF-a, Vedran Bralić ocijenio je kako će parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj biti raspisani kada to HDZ-u, odnosno Andreju Plenkoviću budu zatrebali.
„Moguće je kako će izbori biti raspisani uskoro, ali će najvjerojatnije biti raspisani u ljeto, jer Plenković ima veliki politički kredibilitet, ali ne treba zaboraviti kako se politički kredibilitet brzo i gubi“, rekao je Bralić u interviewu za pariški radio Atlantis.
Prema njegovim riječima, najbolji primer za to je vlada Ivice Račana, koja je tijekom akcija demokratizacije i ekonomskog razvoja Republike Hrvatske uživala toliku popularnost da je mogla pomesti sve političke protivnike.
„Međutim, samo tri-četiri mjeseca poslije, kada su bili izbori, došlo se u poziciju katastrofalnog gubitka, jer nije postojala jasna politika i ideološka kičma te vlade pa se sve slomilo i urušilo u samo nekoliko mjeseci“, podsjetio je Brallić.
Dodao je kako niz ranijih pobjeda HDZ-a daje vjetar u leđa spomenutoj kriminalnoj organizaciji, ali je rekao i to kako bilo koji poraz, do kojeg prije ili kasnije mora doći, može biti veoma otrežnjujući, pa se rejting preko noći može početi gubiti.
„Mislim kako bi slučaj Turuduć i slučaj koeficijenata plaća kod javnih službi trebao biti dovoljni, uz sve prethodne afere, za strmoglavi pad rejtinga što znači i pad Plenkovićeve vlade“, ocijenio je Bralić.
Prema njegovim riječima, HDZ ima olakotnu okolnost, a to je 400 000 raseljenih građana Republike Hrvatske u zadnjih deset godina.
„Sve manje građana RH ne izlazi na izbore, mnogo ih je otišlo živjeti u treće zemlje, a oni također ne izlaze na izbore. Ostali su samo glasači HDZ-a što stvara problem oporbi. Sada je sve na vagi“, objasnio je Bralić za kraj.
Comments