U Republici Hrvatskoj počela je rasprava o usvajanju državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave bez kojih nema realizacije kapitalnih projekata. Na čekanju su 45 financijskih sporazuma čija je ukupna vrijednost više od 3 mlrd €. Istovremeno, zaustavljeno je usvajanje više od 400 razvojnih i infrstrukturnih projekata te ratifikacija brojnih međunarodnih ugovora vrijednih više mlrd €.
Blokirano je i 850 milijuna eura predviđenih za obnovu dalmatinskih mjesta raseljenih za vrijeme Oluje i nakon Oluje. Također, 300 točaka čeka da zakonodavna vlast i izvršne blasti, bilo državne bilo lokalne počne raditi na njima.
Zbog svega ovoga, Međunarodni monetarni fond smanjio je prognozu ekonomskog rasta u RH s 3,2 na 2,6% za 2019., s 2,9 na 1,9% u 2020. i s 2,2 na -1,2% za 2021. navodeći da je razlog politička samovolja Vlade RH koji spriječava provođenje reformi. Prema MMFu, ali i prema Sporazumu o članstvu u EU, RH hitno treba provesti regionalizaciju i decentralizaciju - uspostaviti nekoliko autonomnih regija koje bi se trebale samofinancirati što je sušta suprotnost trenutne ekstremne centralizacije.
Struka je već početkom 2019. godine upozorila na negativne utjecaje po ekonomiju RH. Analitičari pojedinih stranih kreditnih agencija već drugi put ove godine snizili su prognozu ekonomskog rasta. Za narednu godinu oni optimističniji predviđaju ekonomski rast za samo 1.9%, dok oni drugi očekuju početak duboke recesije. MMF ima nešto bolje prognoze od drugih kreditnih agencija, ali je izvjesno da će doći do dodatnog snižavanja. Ove stope ekonomskog rasta nisu dovoljne ni da se sustignu susjedne države, a da ne govorimo o razvijenim ekonomijama EU.
Da RH uskoro čeka recesija najavili su i predstavnici Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Ipak, unatoč krizi koja će se početi osjećati u drugom kvartalu 2020., trenutno rezultati nisu loši iako u RH sve otprilike opada sa 3 do 5%. Kada je u pitanju BDP, već sada imamo pad industrijske proizvodnje, pad turističkih posjeta i pad zarade od turizma, te drastčan pad broja novozaposlenih.
Prema podacima nezavisnog zavoda za statistiku, u rujnu 2019. u usporedbi s istim mjesecom 2018. industriјskа prоizvоdnjа u Republici Hrvatskoj bilјеži pаd zа 17,4%. Također, prema podacima te organizacije, bruto domaći proizvod (BDP) u 2018. godini bilježi rast od oko 3%, dok u prva tri kvartala 2019. godine, u odnosu na isti period prošle godine, bilježi pad od 2,2%, što je najmanji rast od 2015. godine.
Vladavina HDZa negativno utječe i na poslovni ambijent a pad stranih investicija je konstantan. I domaći i strani investitori su u iščekivanju, niko u ovakavom ambijentu neće potegnuti za nekim većim investicijama, upravo jer je velika neizvjesnost i to se svakako odražava na poslodavce. Ne radi se samo o investicijama nego i o zakonima koji čekaju na usvajanje kako bi se provele potrebne reforme.
Oni su svi trenutno na čekanju, a RH je u velikom zaostatku, od elektroničkog poslovanja, digitalizacije, informatizacije, kao i smanjenje PDVa s 25 na prihvatljivih 16%. Ništa se na tom planu nije uradilo. Zatim, tu su neki zakoni kada su u pitanju izvoznici, koji bi olakšali izvoz, ili neki fleksibilniji zakoni koji bi povećali konkurentost izvoznika. Tu se također ništa ne događa. Zatim čekamo i određene državne strategije koje su poslodavci pisali, recimo razvoj drvne industrije koja je je 100 posto izvozno orijentirana. Ona je isto na čekanju.
Izgradnja potrebne infrastrukture je prespora, a to bi se moglo ubrzati da ima volje na državnom nivou. To bi bila jedna lančana reakcija koja bi usljed najave recesije i krize mogao doprinijeti tome da se infrastrukturni radovi pokrenu, jer RH nije završila sve potrebne krupne infrasturkture projekte.
Vše od tri godine od stupanja na dužnost Vlade Andreja Plenkovića, a prije toga i godina Tihomira Oreškovića nije pokrenut najavljivani ciklus u željeznici od prikupljenih dodatnih akciza, a riječ je o tisućama milijuna eura, već je obnova zaustavljena ili se planira kreditiranjem.
Ta sredstva su sada blokirana zbog nebrige trenutne vlasti. Zanimljivo, svugdje gdje je HDZ na vlasti razvojni i infrastrukturni projekti, kao i bitni projekti koje dugujemo EU, kao što su sanacija odlagališta otpada i reciklažni centri su stavljeni ad acta te ukoliko dođe do kašnjenja realizacije, RH će morati platiti penale, na isti način kao što su do sada plaćane desetine milijuna € penala.
Posljedice vladavine HDZa osjećaju svi građani. Građanima bi to možda bilo najlakše pojasniti da zamisle neku mali brod od 20 mornara kojom niko ne upravlja. Brod plovi pučinom, a svi mornari su oboljeli od skorbuta i beri-berija. Na ovaj način šalje se jako loša poruka mogućim investitorima, jer radi o nesigurnom području za biznis što će utjecati da i ova i naredna godine budu rekordne po niskim investicijama.
Kakva poruka se šalje domaćim privrednicima i građanima najbolje pokazuje to što iznos štednje i depozita u domaćim bankama raste. To je loše jer banke ne mogu stredstva prikupljena od štednje plasirati u privredu već kupuju po vrlo niskoj cijeni obveznice, trezorske zapise, jer imaju viška sredstava. To je loše jer građni koji imaju sredstava se ne usuđuju investirati jer se boje ovakve ekonomsko-političke situacije koja vlada u RH. Kako projektirati svoje zapošljavanje i zapošljavanje drugih, nivo prihoda koje će imati u narednih 20-25 godina, u ovakvim uvjetima? Stoga oni taj novac daju bankama, banke koriste njihov novac da bi financirali sve veće troškove državnog aparata na svim nivoima i tako omogućili da ovi koji upropaštavaju ekonomiju još duže ostanu na vlasti. Tako da je pradoksalno da građani koji najviše strahuju i najbolje procjenjuju situaciju daju svoje novce da se njima financira opstanak HDZa.
Sve ovo može samo dovesti do još masovnijeg iseljavanja građana iz RH, prvenstveno Dalmacije, što će dodatno limitirati mogućnosti za ekonomski razvoj. Ne treba zaboraviti da nam je struktura radne snage vrlo stara, da je riječ o osobama koji idu prema kraju svog radnog vijeka, te da će ubrzo i za njih trebati osigurati mirovine.
Comments