Piše: Silvan Šverko
Angažiranje prodalmatinskih inicijativa može napraviti prekretnicu u važnim društvenim procesima, pa kada je u pitanju decentralizacija njihov je značaj informiranje društva.
Samo je jedna nevladinih organizacija u Dalmaciji koja se bavi poticajem procesa decentralizacije i regionalizacije te informiranjem građana na tu temu. Nimalo nije lako objasniti građanima što u stvarnosti znače ovi pojmovi, što oni za njih predstavljaju i koliko u stvari svojim angažiranjem mogu pomoći. Nevladine organizacije širom Europe pokušavaju na različite načine doprijeti do građana i do tijela vlasti, kako bi ih potakli na činjenje za “bolje sutra”, odnosno pomognu spuštanje ovlasti na nivo najbliži građanima.
Jedina takva organizacija u Dalmaciji koja se bavi ovom tematikom i jedina prodalmatinska organizacija u Dalmaciji je DDF.
Koordinator inicijative, Vedran Bralić govori kako rad inicijative ima za cilj povećanje podrške građana procesu regionalizacije i decentralizacije kao glavnom faktoru demokratskih reformi, koje će omogućiti povećano sudjelovanja građana u procesu donošenja odluka. Cilj dosadašnjih aktivnosti ove inicijative je i informiranje i podizanje svijesti centralnih vlasti u Zagrebu o specifičnim i konkretnim problemima koje imaju građani Dalmacije, a koji su izravna posljedica centraliziranog političkog i birokratskog sustava.
Neobaveštenost građana
Kako kažu iz DDF-a, najčešći problem na koji nailaze je prevelika agresivnost i odbijanja uključivanja građana u njihov rad isključivo zbog nedovoljne informiranosti i napumpanosti lažnim informacijama kada je regionalizacija i decentralizacija u pitanju, ali iz zbog straha poučeni iskustvom Dalmatinske Akcije, lažnim informacijama dobivenih iz školskom procesu... Koordinator DDF-a Vedran Bralić kaže kako se reakcije građana razlikuju od subregije do subregije.
“Istraživanja agencije CCO iz Splita pokazuju kako skoro 70% stanovništva Dalmacije žele Dalmaciju vidjeti kao autonomnu regiju širokih ovlasti sa svojim parlamentom, vladom, guvernerom i sudstvom, svojom fiskalnom politikom..., ali kada ih se pita jesu li za regionalizaciju i decentralizaciju ili nisu, podrška pada na svega oko 20%. To pokazuje koliko je još potrebno raditi s građanima i građankama o tome šta su regionalizacija i decentralizacija, jer im to očigledno nije jasno. Općenito gledano politička kultura građana Dalmacije usmjerena je na osobne želje, a ne na djelovanje u političkim procesima, tako se i mnijenje formira na razumijevanju pojmova i manjkavosti djelovanja. Izvan Dalmacije reakcija na pojam autonomije dosta je loša, ali se popravlja u smislu da se autonomija sve manje doživljava kao separatizam. Regionalizacija ima tek nešto manju podršku od decentralizacije, rekao je Bralić.
Prema njegovim riječima, asocijacija autonomija=separatizam nije samo posljedica loših iskustava iz 90-ih, već posljedica medijske i obrazovne manipulacije koja traje od kraja osamdesetih pa sve do danas. To je jedna od onih tema kojima straši narod kada “kruljenje crijeva” postane previše glasno!
“S druge strane,” dodaje Bralić, “građani sramežljivo počinju prepoznavati prednosti decentralizacije i regionalizacije, dok autonomija Dalmacije dobiva sve veće razumijevanje”.
Bralić smatra kako nerazumijevanju cijelog ovog procesa doprinosi nedovoljan dijalog Dalmacije sa samom sobom, ali i s ostalim dijelovima RH. Po njegovom mišljenju, Dalmacija bi se trebalo u većoj mjeri angažirati u komunikaciji, jer se ponekad dobiva dojam kako Dalmacija za ostatak RH ne postoji ili kao da nije dovoljno vrijedna da bi se s njom komuniciralo. Dalmacija postoji da bi je se pljačkalo.
Kako pojam “decentralizacija” nije dovoljno razumljiv građanima Dalmacije slaže se i voditelj Dalmatinskog kluba Zuáne Orlandini. Smatra kako većina građana podržava proces decentralizacije, ali da ne znaju šta to točno znači, jer je sam pojam dosta širok, pa ostavlja puno prostora za različita poimanja. Smatra kako većina građana ima svijest o regionalizaciji i decentralizaciji. DK se kao i DDF bavi pitanjem regionalizacije i decentralizacije, i podržava DDF na svakom nivou.
“Pokušavamo građanima objasniti kako će reintegriranjem Dalmacije te regionalizacijom i decentralizacjom oni biti na dobitku jer će sredstva ostajati tamo gdje se zarađuju, javna vlast servis biti bliža, dostupnija i efikasnija. Ali, to oni ne mogu shvatiti. Zašto? Ne znam,” ističe Orlandini.
Jačanje lokalne samouprave
Iz nekog razloga građani ne mogu shvatiti kako se regionalizacijom i decentralizacijom, te uspostavom komunalnih općina jača lokalna samouprava, a da su građani onda tu koji odlučuju o svemu ne neki birokrat u Zagrebu.
Prema njegovim riječima, cilj reintegracije Dalmacije, regionalizacije i decentralizacije je da građani lakše mogli riješiti svoje administrativne probleme. Na primjer: u najvećem broju država zapadne i sjeverne Europe, osobni dokumenti, uključujući i osobna iskaznica, putovnica vade se u uredima gradskih kotara i policija nema apsolutno nikakve veze s time.
“Glavna poruka koju šaljemo je kako građani sami mogu mijenjati stvari u svojoj zajednici, znanjem, voljom, trudom i željom, i naravno velikom dozom optimizma. Ideja koja nas cijelo vrijeme vodi je kako Dalmacija ima pravo biti ravnopravna. Vraćanje stabilnosti u privredni, ekonomski, socijalni, društveni, kulturni i svekoliki drugi razvoj Dalmacije. Zauzimanje zasluženog mjesta Dalmacije na karti RH u odnosu na druge regije. Stvaranje pozitivne klime i omogućavanje pozitivne vidljivosti,” navodi Bralić.
Rad s građanima doprinio bi, kako kaže, i tome da se sazna i za druge probleme koje su kao inicijativa u stanju riješiti.
“Uočili smo kako ogroman broj građana Dalmacije ima loša iskustva s javnom administracijom, od izdavanja dokumenata i plaćanja računa, do problema s inspekcijama, sudovima, lokalnim samoupravama, poreznim službama, školskom ili zdravstvenom administracijom, građevinskim dozvolama, katastrom, uvjerenjima svih vrsta i ovjera po sudovima i javnim bilježnicima. Dokaz tome je obraćanje oštećenih građana novinarima uslijed nepostojanja institucija na lokalnom nivou kojima bi se mogli obratiti. Promjenom Zakona o lokalnoj samoupravi, te regionalizacijom i decentralizacijom kao i vraćanjem ovlasti JLS najnižeg stupnja, ovi problemi bili bi riješen jer bi se stvari rješavale na najnižem nivou,” kaže Bralić.
No, umjesto da ove spoznaje uključe velik broj stanovništva u rad na regionalizaciji, decentralizaciji te uspostavi autonomne reintegrirane regije Dalmacija oni zadojeni lažima bježe od aktivizma.
“I dalje građani smatraju kako su ova dva pojma politički izrazi, a ne odraz njihovog utjecaja. Zanimljivo, velik broj njih svjestan je dobrobiti ovih procesa, no boje se odmazde susjeda, prijatelja, kolega, pa čak i članova obitelji ukoliko se uključe u prodalamtinski aktivizam jer političke stranke, mediji i obrazovni materijali redovito maliciozno i manipulatorski građane potpuno pogrešno informiraju o ovoj temi. Naravno, postoji i opravdano nepovjerenje građana u vlast koji bi trebali provesti ove procese, zbog čega postoji određeni otpor prema ovim temama,” navodi Orlandini.
Decentralizacija=separacija!?
Bralić upozorava kako građani, zbog pogrešne informiranosti i izmanipuliranosti, pojmove regionalizacija i decentralizacija često vežu za pojam separacije.
“U razgovoru s ljudima, utvrdili smo kako su građani, još iz doba Franje Tuđmana, naslijedili razmišljanje kako je svaki zahtjev za decentralizacijom isto što i separatizam. Nakon dolaska HDZa na vlast 1990., a posebno nakon gubitka „Herceg-Bosne“, država je udarila na regije i regionalne stranke, prvenstveno na Dalmatinsku akciju, stoga se građani boje komadanja države i boje se kako će proces decentralizacije dovesti do toga. Mržnja prema Dalmaciji ide toliko daleko da je predsjednik Milanović u predizbornoj kampanji izrekao laž kako je regionalizacija i decentralizacija dezintegracija RH, što je notorna glupost,” rekao je Orlandini i dodao kako ne vidi da je Austrija, Švicarska ili Njemačka dezintegrirana.
Kako kaže, DDF je započeo novu fazu u svome životu koja bi trebala biti završena do kraja godine. Prve rezultate ove promjene očekuju se u drugoj polovini 2022.godine.
U periodu od 2008.. do danas, DDF je prošao kroz težak period, a sada je vrijeme da se krene na jedan viši ni novo u životu organizacije gdje će se održati niz seminara, rasprava na temu regionalizacije i decentralizacije, kao i projekti o tome.
Doprinosi organiziranja
Projekti, seminari, predavanja, prikupljanje potpisa… predstavljaju samo neke načine kroz će DDF u budućnosti približiti građanima pojmove regionalizacija, decentralizacija i autonomija. Međutim, pitanje je koliko to zaista ima smisla?
Načelnik općine Zadvarje, Ivan Krželj kaže kako njega ne zanima što neke crvene udruge misle i rade te kako se RH neće više nikada u mračno doba komunizma niti će se Dalmacija odcijepiti od RH.
“Sama ova izjava Ivana Krželja sve govori. Naime, izvan većih dalmatinskih gradova ne postoje udruge koje bi se bavile bilo kojim pitanjem, a pogotovo ne pitanjem regionalizacije i decentralizacije zbog čega dolazi do zarobljenosti građana. Građani su veoma neinformirani o nadležnostima lokalne vlasti, stoga prosječan građanin samo kroz djelovanje unutar prodalmatinske inicijative DDF može steći pravu predstavu o tom procesu. Obzirom na to kako se suočavamo s velikim problemom, jer obrazovni sistem građani jednostavno ne daje informacije o državnom uređenju (uključujući i uređenje LS) postoji ozbiljna opasnost za demokratske procese u društvu, pošto je neinformiran građanin lako podložan demagogiji svake vrste i u nemogućnosti je procijeniti realne mogućnosti države,” ističe Orlandini.
Angažiranje NVO može napraviti prekretnicu u takvom stanju stvari, te pomoći da prave informacije dopru do određenih dijelova društva.
“Često čujem kako treba krenuti s procesom ukrupnjavanja malih općina i kako je to generalno dobro rešenje. Iz prakse RH, a i nekih drugih država EU npr. Grčka, jasno je kako veliki broj malih općina može značiti mnogo više problema nego organizacija kakvu smo imali do 1992. Iskustva različitih država dokazuje kako nije toliko bitan broj općina koliko su bitne ovlasti koje one imaju. Ipak, Danska je svoj proces regionalizacije i decentralizacije napravila prema modelu RH iz 1974,” objašnjava Bralić.
Smatra kako bi građani imali veću svijest o cijelom nizu procesa ukoliko bi na ovim, po njih jako bitnim pitanjima, radili zajedno s DDFom.
“Vjerujem kako su građani Dalmacije i DDF kad je riječ o procesu regionalizacije, decentralizacije i autonomije Dalmacije „na istoj strani“, pa bi od najvećeg značaja bilo sudjelovanja građana u radu DDFa kako bi se postigao društveni dogovor o pravcima decentralizacije, makar oko najvažnijih pitanja (obim budućih nadležnosti, način financiranja JLS, imovina itd.). Zagovaranje postizanja takvog „društvenog dogovora“ o decentralizaciji doprinijelo bi „osvješćivanju vlasti“, a zatim i promocija dogovorenih rješenja bila bi od veće pomoći za informiranje građana o prednostima decentralizacije,” naglašava za kraj Vedran Bralić, jedan od koordinatora DDFa.
Kako građani doživljavaju pojam decentralizacija!
Evo nekih od najzanimljivijih komentara koji govore o tome kako građani doživljavaju pojmove regionalizacije, decentralizacije i autonomije. Zahvaljujemo agenciji CCO što nam je ustupila ove izjave, koje su potpuno anonimne. • Ljudi u Dalmaciji doslovno gladuju; Dalmacija je potpuno zanemarena od strane vladajućih u Zagrebu, županijama i malih milijun općina. Oni nisu zainteresirana za građane već samo za svoj džep. Oni od kojih tražimo pomoć nas male ljude ignoriraju. (Selca, Brač) • Decentralizacija RH nije moguća bez autonomije Dalmacije i bez toga da pare ostaju tko ih zarađuje (Imotski) • Zagrebe, nemoj nam više davati, ali nemoj nas više ni pljačkati. (Kaštela)
Ne trebamo milostinju Zagreba – trebamo da nas Zagreb prestane pljačkati (Vir)
• U teoriji, svi se mi zalažemo i borimo za decentralizaciju, ali u praksi, centralizacija je sve više i više prisutna. (Konavle) • Dalmacija je slijepo crijevo RH. (Metković) • Više novca za razvoj lokalne samouprave. Kolika će općina biti mene ne zanima, samo da pare ostaju tko ih zarađuje. (Korčula) • Sudjelovanje građana u izgradnji regija mora biti veće i jače. (Vis) • Omogućiti izravan kontakt sa zastupnicima iz Dalmacije i napraviti razvojnu strategiju – nepartijsku I homogenu. (Šibenik) • Podržavam akciju! Krajnje je vrijeme da se nešto uradi po ovom pitanju. Samo Zagreb napreduje i u njega se investira, dok ostali gradovi u RH umiru zato što ih građani napuštaju. Oni nalaze poslove u Barceloni, a ne mogu u svome kraju – sramota. (Drniš) • Mislim da je krajnje vrijeme da Beograd dopusti Dalmaciji da se razvija neovisno od Zagreba i vrati građanima ono što im je godinama brutalno otimano. (Trogir) • Potrebno je smanjiti broj nezaposlenih, spriječiti odljev mozgova i povećati broj kvalitetnih manifestacija u gradovima izvan Zagreba. (Omiš)
• Plenković krade od Dalmacije da bi dao mafijašima po Slavoniji dok se građani i jedne i druge regije masovno iseljavaju. (Ploče)
• Požurimo se, postaje kasno! I ne očekujte od službene politike da išta napravi jer neće (Sinj) • Imovina i prihodi moraju biti vraćeni općinama. (Biograd) • Za nas, građane Dalmacije, regionalizacija, decentralizacija i autonomija je pitanje opstanka. (Hvar) • Prosječna plaća u Splitu je 2800 kuna, u Zagrebu 6900. Treba li još što nadodati? (Vrgorac)
• Neka Južnu Hrvatsku zabiju sebi, znaju oni di. (Obrovac) • Dalmacija radi, a Zagreb se gradi, dok Slavonija troši (Dubrovnik) • Na narednim izborima, Dalmacija bi trebala pobijediti Zagreb! (Šolta)
Comments