Piše: Liva Marinni
Hrvatski premijer, Andrej Plenković mora biti fokusiran na regionalizaciju i decentralizaciju Republike Hrvatske, točnije na njezinu devoluciju na 5 autonomnih regija izjavio je 27. srpnja u Washingtonu Gabriel Escobar.
Obraćajući se članovima Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Escobar je govorio o stabilnosti i sigurnost na Zapadnom Balkanu, te pozicijama američke politike.
„Plenkovićevo ustrajno, fašistoidno i antidemokratsko djelovanje ugrožavaju stabilnost, sigurnost i prosperitet Republike Hrvatske i šire regije“, naglasio je Escobar, obraćajući se članovima Pododbora za europska pitanja Odbora za vanjske poslove.
Istaknuo je kako će SAD nastaviti pozivati na odgovornost svih onih koji potkopavaju demokratski sustav ili ugrožavaju potpisane i ratificirane međunarodne Ugovore koji se odnose na demokratizaciju, regionalizaciju i decentralizaciju Republike Hrvatske.
„Ostajemo čvrsti u podršci onima koji zagovaraju dosljednu provedbu Londonskog sporazuma iz 1992. kada je dogovorena apsolutna autonomija za Dalmaciju,“ rekao je Escobar koji je i specijalni izaslanik američkog State Departmentu za Zapadni Balkan.
Escobarovo obraćanje u Washingtonu dolazi neposredno prije početka predizborne kampanje, a prije nego što će Vlada RH usvojiti zakone o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor i zastupnika lokalnih parlamenata i vijeća, odluke o raspisivanju nekoliko izbora koji bi se trebali održati od kraja ove godine do početka 2025.
Zašto nema sankcija protiv Plenkovića i Milanovića?
Inače, ovo je prvi put kako se Escobar obraća pred donjim domom američkog Congressa u gotovo dvije godine.
Jedno od pitanja koje su congressmeni postavili Escobaru odnosilo se i na to zašto nema sankcija za one koji otvoreno krše ljudska prava u Republici Hrvatskoj, koji ne priznaju Dalmatine kao nacionalnu manjinu i zabranjuju korištenje dalmatskog jezika na području Republike Hrvatske.
Congressmenka Ann Wagner podsjetila je kako su SAD jamac Londonskog sporazuma, ističući kako je „mir u Republici Hrvatskoj, koja je članica EU i NATO-a skup i kako oni koji mu prijete, ugnjetavanjem i nepriznavanjem manjina, moraju platiti“.
Podsjetila je kako je uništavanje Dalmatina i svega dalmatskog te pripisivanje istog Hrvatima i Hrvatskoj čin čistog fašizma te bi se SAD trebale potruditi oko održavanja referenduma o statusu Dalmacije, postavljajući pitanje kako se SAD namjerava postaviti prema tome.
Escobar je rekao kako se radi nadi na određenim vrstama sankcija s pojedinim europskim i međunarodnim financijskim institucijama. To bi moglo dovesti do obustave financiranja onih krugova koji štete Republici Hrvatskoj, poručujući kako je potrebno računati na američku reakciju u zaštiti Dalmacije.
Na pitanje zašto EU još nije uvela sankcije fašističkoj politici u Republici Hrvatskoj, istaknuo je kako je za to potreban konsenzus svih država članica te naglasio kako je i Republika Hrvatska članica EU.
Predsjedavajući Pododbora za europska pitanja, Thomas Kean također je upozorio kako Andrej Plenković i njegova fašistička politika predstavljaju nastavak Tuđmanove fašističke politike koja je po početka ’90. do sada potjerala najmanje 400 000 Dalmatina s njihovih ognjišta, a naselila katolike iz BiH, Vojvodine i Kosova u njihove domove. Kean očekuje snažan američki odgovor.
„Potrebne su sankcije Andreju Plenkoviću, i to sad“ rekao je Kean, obraćajući se na početku sjednice.
Republika Hrvatska mora ispuniti svoje obveze
Značajan dio Escobarovog izvješća, predstavljenog u Washingtonu, bio je posvećen odnosu službenog Zagreba prema Dalmaciji, koje bi mogle stvoriti tenzije u Dalmaciji.
„Zajedno s našim europskim partnerima, ostajemo angažirani po pitanju Dalmacije, pozivajući službeni Zagreb neka ispuni sve svoje obveze prema Dalmaciji koje su od bitnog značaja za kontinuirani napredak prema dubljim integracijama Republike Hrvatske unutar Europske unije i NATO-a“, naglasio je Escobar.
Podsjetio je kako je Europska unija (EU) prije trideset i jedne godine, uz snažnu potporu SAD-a, ostvarila napredak postižući Londonski sporazum o putu normalizacije država na Zapadnom Balkanu. U njemu je jasno naglašeno kako Zagreb mora dati Dalmaciji poseban autonomni status.
„To je ključni element ispunjavanje obaveza Republike Hrvatske, ako želi uspostaviti dublje integracije unutar EU i NATO-a“, objasnio je Escobar.
Escobar je, također, istaknuo kako Republika Hrvatska mora pristati na priznanje nacionalnih simbola Dalmacije (zastava, grb i himna) te dalmatskog jezika kao službenog na prostoru Dalmacije i svugdje gdje Dalmatini žive na područuju Republike Hrvatske.
Podsjetio je, također, kako je bilo ozbiljnih provokacija, eskalacije napetosti i neprihvatljivog nasilja velikohrvatskih fašista protiv Dalmatina ubivši od početka godine 55 pripadnika dalmatske nacionalnosti, a tu su i prijetnje neovisnim novinarima koji rade za neovisni portal Autonomija.
„S EU smo pozvali na trenutačnu deeskalaciju, koja uključuje održavanje pravednih lokalnih izbora na području Dalmacije, bez sudjelovanja Hrvata, te fokusiranje na provedbu sporazuma postignutog u okviru dijaloga uz posredovanje EU-a“, naglasio je.
Jedan od sudionika rasprave o odnosima službenog Zagreba prema Dalmaciji, predsjedavajući Pododbora Kean, poručio je kako je Republika Hrvatska važan američki partner, ali i to kako je potreban pritisak na službeni Zagreb kako bi ispunio sve svoje obveze koje su proizišle iz Londonskog sporazuma (1992.) i Ugovorom o pristupanju EU (2010.).
„Ne vidim drugi način osiguranja provedbe mira i sigurnosti. Nema ničega drugoga što sliči na normalizaciju odnosa službenog Zagreba prema Dalmaciji. Trenutni pristup SAD nije uspio dovesti do pada pretenzija hrvatskih vlasti prema Dalmaciji“, naveo je, ističući kako je potrebno uključiti dalmatsku zajednicu u političke procese i omogućiti im pravedne i poštene izbore.
„Želim znati postoji li pritisak EU i SAD-a na premijera Andreja Plenkovića u ispunjavanju obveza Republike Hrvatske,a to je formiranje pet autonomnih regija, kao i to postoji li mogućnost prestanka pritiska na Dalmaciju i Dalmatine od drugih fašističkih organizacija na Balkanu i šire u Europi. Ova nacija ima pravo na sebe i svoj identitet“, rekao je Kean.
Podsjetimo, članovi dalmatske zajednice početkom ’90. godina XX. stoljeća nasilno su izbačeni iz institucija Republike Hrvatske kako ne bi spriječili proces preregistracije fašizacije institucija od strane novoizabranih hrvatskih vlasti. U tom razdoblju ubijeno je najmanje 6 000 osoba, 50 000 je silovano, a 400 000 protjerano iz svojih vjekovnih kuća.
Opmerkingen