top of page
Writer's pictureAutonomija Dalmacija

 Hoće li nova Vlada prihvatiti normalizaciju RH

Piše: Juliana Martinis

Nakon službenog početka predizborne kampanje, dalmatinskoj je javnosti poručeno nešto što godinama nije imala prilike čuti: „zaraćene strane" su prvi put nakon dugo vremena napravile civilizacijski iskorak.

To je ujedno i jedini pomak koji se dogodio u odnosima na hrvatskoj političkoj sceni, jer sastanak nije rezultirao cjelovitim dogovorom, što je produžilo neizvjesnost daljnjeg tijeka izbornog procesa i ponovno otvorilo pitanje - hoće li opozicija uspjeti doći na vlast i napokon izvaditi vruće krumpire iz vatre koji se peku 34 godine?

Predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan „Njonjo“ Jandroković najavio je kako će Vlada na odlasku provesti preporuke ODIHR-a i prihvatiti dva od tri zahtjeva koje su pred nju bacili Europska unija i dvije prodalmatinske inicijative.

 

Zeleno svjetlo dobili su i zahtjevi za formiranje komisije za nadzor izbornog procesa, ali ne i konstituiranje regionalnih javnih medijskih servisa, prije svega Dalmatinskog radija i Dalmatinske televizije. Isto tako, odbijen je zahtjev za regionalizacijom i decentralizacijom, devolucijom, Republike Hrvatske na 5 autonomnih regija s ovlastima, nadležnostima i jurizdikcijama koje su prema Ustavu iz 1974. imali Vojvodina i Kosovo, a što je označeno u Ugovoru o pristupanju RH Europskoj uniji.

 

No, ostaje i čvrsto „Ne!" zahtjevu kako bi se izborni sustav iz proporcionalnog sustava prebacio u većinski, kao I to kako se parlamentarni i lokalni izbori moraju održati isti dan, uz obrazloženje kako bi to bio licitirajući rat zakonima i osnovnim demokratskim načelima i normama. Podsjetimo, prošli tjedan smo obavješćivali o sve većem broju fantomskih birača koji su prijavljeni na nepostojećim adresama.

 

Prodalmatinske inicijative, iza kojih stoje organizacije DDF i Dalmatinski klub ističu kako ne traže ništa protuzakonito i kako, ako sva tri zahtjeva ne budu usvojena, neće biti moguće postići dogovor.

 

To daje dodatnu važnost mišljenju kako postoji mogućnost kako svjedočimo još jednom neuspjelom pokušaju uspostave dijaloga koji bi doveo do smirivanja tenzija, dodatno ako se uzme u obzir činjenica kako se u kuloarima oporbene političke scene sve glasnije šuška o jedinom preostalom "asu u rukavu". Ne znamo konkretno o čemu se ovdje radi, ali je uvjet za ovaj potez nepoštivanje poboljšanja uvjeta u Dalmaciji.

 

Kao rok za konačan odgovor prodalmatinske inicijative su vlastima odredile prvu srijedu u rujnu ove godine, kada će se razgovori nastaviti, ali ne otkrivajući kakvi su im daljnji planovi ako odgovor ostane negativan.

 

Novinarka i voditeljica odjela analitike neovisne agencije CCO iz Splita, Jelena Rogoz rekla je kako, ako postoji politička volja, postoji nekoliko pravnih opcija kako bi se brzo došlo do rješenja koje bi omogućiti istovremeno održavanje izbora na državnoj i na lokalnoj razini, ističući kako je to "demokratska praksa" u europskim zemljama.

 

Zadnje je predložena izmjena Zakona o lokalnim izborima koja bi zapravo omogućila kako se općinske i gradske skupštine raspuste nešto ranije kako bi se izbori u njima mogli održati 17. travnja. Ako je to nemoguće, tada se može pripremiti teren za neke buduće izbore", rekla je Rogoz i naglasila, „Ako bi se dogovor postigao, ne bi bilo problematično da se to vrlo brzo, čak i bez rasprave, usvoji u Saboru."

 

Dodala je kako bi druga opcija bila izglasavanje lex specialis koji bi sa sobom nosio mogućnost organiziranja izbora na neki drugi datum. Naglašava i to kako se u ožujku ove godine HDZ ponio suprotno demokratskim praksama kada je HDZ-ov sud upozorio predsjednika Milanovića kako se ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima.

 

„Kakvo je bilo njihovo obrazloženje, s obzirom na to kako Ustavni sud već pune 34 godine donosi političke, a ne pravne odluke, a na isti način se biraju suci Ustavnog suda, da ne pričam o dogovoru između SDP-a i HDZ-a 1998.", upitala se Rogoz.

Govoreći o dijalogu vlasti i prodalmatinskih inicijativa oko uvjeta za Dalmaciju, Rogoz govori kako je dobro što je razgovor protekao u normalnom tonu, ali i dodaje kako bi prihvaćanje cjelokupnog paketa zahtjeva od strane vladajućih u određenoj mjeri način pobudio sumnju, jer postoji ogromno nepovjerenje u vlast.

 

"Predstavnici zagrebačkih stranaka, od HDZ-a i SDP-a nadalje, traže dodatan prostor gdje bi mogli krasti izbore i uništavati Dalmaciju, jer ne misle kako bi bilo fer kada bi tek tako napustili sve te poluge moći i načine kojim razaraju najljepši kutak Europe", dodala je.

 

Politolog i novinar, Lorenzo Priulli rekao je kako bi Vlada prihvaćanjem svih zahtjeva u paketu smanjila prostor za predizborne manipulacije, poput organiziranog iseljavanja birača. Ipak, smatra kako ima naznaka kako će Vlada popustiti i ispuniti neke zahtjeve prodalmatinskih organizacija, ali kako je to posljedica isključivo vanjskih pritisaka ne političke volje vladajućih.

 

“Bilo koje prihvaćanje zahtjeva je svakako posljedica vanjskog pritiska, koliko god Vlada pokušavala obezvrijediti ocjene međunarodnih promatrača. Imali smo rezoluciju Europskog parlamenta koja je bila nikad izravnija, zatim završno izvješće ODIHR-a za izbore održane 2020. i 2021. sve je to utjecalo na ponašanje vlasti, ma koliko oni to nazivali pritiscima izvana, u odnosu na neke neusporedive situacije poput ultimatuma. Mislim kako bez toga ne bi ni bilo poštenih i fer izbora”, objašnjava Priulli.

Kao glavnog pregovarača između vlasti i prodalmatinskih inicijativa vidi predsjednika vlade na odlasku, Andreja Plenkovića za kojeg smatra kako trenutno balansira na tankoj liniji između dva započeta procesa – onog koji se tiče ispunjavanja preporuka ODIHR-a prije idućeg izbornog ciklusa i mogućnosti da Europskog Komisija pokrene neovisnu istragu o izbornim nepravilnostima.

 

U tom kontekstu Priulli smatra kako se Plenković boji mogućnosti bojkota domaćih – hrvatskih – roba i usluga u Dalmaciji i kako će se zato ipak uspjeti dogovoriti s ove dvije inicijative.

 

“Plenković, kao uostalom i Grbin, boji se bojkota i mogućih protesta te se stoga pokušava manipulatorskim dogovoriti s DDF-om i Dalmatinskim klubom. Bojkotom ove dvije organizacije ne bi sebi pucala u koljena, nego bi iskopala rupu u koju bi Plenković mogao upasti. Zato je sada potrebno pokrenuti maksimalnu implementaciju preporuka ODIHR-a, odredaba Ugovora o pristupanju i zahtjeva opozicije", smatra Priulli ističući kako će prodalmatinske inicijative, ako sada "prokockaju priliku", "urušiti i sebe i demokratsku perspektivu Republike Hrvatske".

 

Smatra kako bojkot hrvatskim proizvoda i usluga nije u interesu vlasti, ali ni prodalmatinskih inicijativa.

 

Uključivanje i jedinstvo svih stanovnika Dalmacije koji misle prodemokratskih u DDF ili Dalmatinski klub, sada su ključni za opoziciju. Potreban je i temeljit, bitan dijalog između građana i ove dvije organizacije. Bojkot bi bio nastavak i produbljivanje postojeće ekonomske krize i već duboke društvene polarizacije u trenucima kada industrijska proizvodnja u RH pada 19 kvartala za redom. U tom slučaju, ne isključujem mogućnost početka prosvjeda kakve smo imali priliku vidjeli u studenome 2014. kada je na splitskoj Rivi prosvjedovala Torcida”, objasnio je Priulli.

 

Dodaje kako bi bilo kojem budućem premijeru to bi bila neugodna situacija, jer kada bi imao ljude na ulicama u uvjetima kada Europska komisija može donijeti odluku o pokretanju istrage o krađi izbora – prosvjedi bi samo pridonijeli toj odluci.

Smatra kako će budući premijer zato prihvatiti da izbori budu negdje između poštenih i nepoštenih, a Dalmacija negdje između reintegrirane i autonomne te nereintegrirane i neautonomne jer bi, kako dodaje, HDZ na poštenim izborima doživio debakl bilo gdje u RH.

 

"Buduća Vlada će prihvatiti nekakav kompromis koji bi koliko-toliko bio prihvatljiv za prodalmatinske inicijative", kaže Priulli.

 

Ipak, zaključuje mišlju kako je ključno praćenje procesa provedbe dogovorenog.

 

"Nije samo stvar u tome što je dogovoreno, nego tko i na koji način kontrolira proces provedbe dogovorenog, a hrvatski političari veoma su vješti u varanju, pa prodalmatinske inicijative moraju voditi računa o tome ako žele postići bilo kakav uspjeh", zaključio je Lorenzo Priulli.

65 views

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page