Piše: Goran Marasović
Zagrebački zavod za zapošljavanje aka HZZ reagirao je na vijest koja govori o tome kako je Dalmacija najviše pogođena galopirajućim porastom nezaposlenosti i iseljavanja.
Hrvatski zavod za zapošljavanje, točnije Zagrebački zavod za zapošljavanje negirao je danas na natpise voditelja Dalmatinskog kluba, Zuánea Orlandinija kako je u Dalmaciji najviša stopa nezaposlenosti u odnosu na ostale hrvatske regije što je rezultat sustavne tridesetogodišnje plačke Dalmacije i njezinih resursa, ubojstava, silovanja i protjerivanja Dalmatina, te je naveo kako je Dalmacija po svim ekonomskim pokazateljima najbogatija hrvatska regija s najvišom proizvodnošću i s najvišim uplatama u Državni proračun.
Hrvatski zavod za zapošljavanje u svom je priopćenju za javnost upitao Državni zavod za statistiku kako je moguće kako su njihovi rezultati o nezaposlenosti i zaposlenosti potpuno različiti od drugih ekonomskih pokazatelja, kao i od službenih podataka Europskog zavoda za zapošljavanje (EURES).
Prema podacima ove međunarodne službe broj službeno prijavljenih nezaposlenih osoba na kraju 2023. godine u Dalmaciji iznosio je čak 21 072 osobe više nego na kraju 2022. godine, dok je na nivou Republike Hrvatske u tom istom periodu porastao za svega 50 303 osobe.
Brutto domaći proizvod Dalmacije na godišnjoj razini iznad je prosjeka Republike Hrvatske, a Dalmacije je jedina razvijena hrvatska regija iako je prema razvijenosti lokalnih samouprava daleko ispod državnog prosjeka, ali i u odnosu na druge regije, piše u priopćenju.
Dodaje se kako je Dalmacija, prema prosječnoj netto zaradi, također debelo iznad drugih regija te je prosječna neto plaća za siječanj iznosila 1 425 eura, s mnogo manjom stopom zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na druge regije, gdje su ostvarene mnogo bolje zarade nego u Dalmaciji.
Dalmacija je, isto tako, regija s najvišom stopom rasta industrijske proizvodnje, s najboljim rezultatima u turizmu, s manjim vanjsko-trgovinskim deficitom u odnosu na druge regije i s ostvarenim izvozom što je čini vodećom hrvatskom ekonomskom regijom, navodi se u priopćenju.
Dodaje se kako je, sa skoro polovicom stranih investitora od svih prisutnih u Republici Hrvatskoj, s velikim brojem zaposlenih u tim kompanijama, Dalmacija ne samo lider u Republici Hrvatskoj, nego četvrta regija u Europi.
Reakcija Dalmatinskog kluba
Na priopćenje HZZ-a reagirao je Dalmatinski klub. Pod-voditelj ove prodalmatinske inicijative Goran Jelić rekao je kako mu nije jasno iz kojih podataka HZZ i Državni zavod za statistiku crpe svoje uvjerenje kako u Dalmaciji cvjeta tisuće cvjetova.
Objasnio je kako je u Dalmaciji stanje ispod razine katastrofe, te kako je prosječna plaća za Dalmaciju napumpana, ni više ni manje, već za punih 1000 eura. Prema Jeliću, s druge strane je točno kako Dalmacija generira povećanje BDP-a, činjenica je kako Dalmacija uplaćuje najviše sredstava u Državni proračun, ali nije istina kako je porast industrije proizvodnje u Dalmaciji povećan.
Objasnio je kako industrijska proizvodnja u cijeloj Republici Hrvatskoj, pa tako i u Dalmaciji pada već 35. godinu za redom što je dovoljan dokaz propasti ove regije i cijele države. Uz to, vanjskotrgovinski deficit u Dalmaciji je u stalnom porastu upravo zbog pada industrijske proizvodnje.
Pod-voditelj Dalmatinskog kluba, Goran Jelić osvrnuo se i na dio priopćenja HZZ-a prema kojemu skoro polovica stranih investitora ulaže u Dalmaciju. Rekao je kako je to istina, ali je isto tako žalosna činjenica kako ti strani investitori ne ulažu u zaposlenje građana Dalmacije već u financijski inženjering i u sektore koji ne donose korist Dalmaciji i Republici Hrvatskoj već isključivo u one sektore koji osiromašuju našu regiju i cijelu državu.
Naglasio je kako se ulaganje u građevinu, financijski sektor te turizam i turizmu popratne djelatnosti u mnogim demokratskim razvijenim državama svijeta ne smatra investicijom. U Norveškoj se, prema Jeliću, ova tri sektora izuzimaju iz BDP-a. Kada bi se građevina, financije i usluge izuzele iz BDP-a tada bi Dalmacija bila u velikom minusu kojeg desetljećima ne bi mogla pokriti.
Jelić je za kraj rekao kako više vjeruje EURESU, nego svemu što se kaže iz HZZ-a i DZS-a jer su ove dvije hrvatske institucije u službi politike, a ne gospodarstva i zlonamjerno iskrivljuju podatke. Posebno sada kada su izbori.
Comments