top of page
Writer's pictureAutonomija Dalmacija

Je li dopušteno biti Dalmatin(ac) - 4?

Updated: Sep 5, 2021

Dalmatin kojem to ne daju biti

Piše: Mikula Zancchi

Jedan naizgled bezazleni video sastanak ministra za manjinska prava u Vladi RH Borisom Miloševićem s predstavnikom prodalmatinskih inicijativa Zuáneom Orlandinijem, u prvi plan je izbacio Orlandinija, voditelja inicijative Dalmatinski klub.

Nije ovaj čovjek nakon sastanka izjavio ništa bog zna što novo, ali je spomenuo kako su sa ministrom dan ranije razgovarali o dalmatskom identitetu i težnji stanovnika Dalmacije da se na popisu stanovništva građanima ove regije omogući izjašnjavanje da predstojećem popisu stanovništva a potom evidentiraju kao Dalmatini/Dalmatine, odnosno Dalmatinci/Dalmatinke kao nacionalni identitet što do sada nije bilo moguće, jer se iste svrstavalo u više različitih minornih kategorija.

“Pitanje dalamtskog/dalamtinskog identiteta je osnovno ljudsko pravo svakog pojedinca kada se radi slobodnom izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti shodno vlastitim uvjerenjima i kao takvo nikome ne smije biti uskraćeno prilikom popisa stanovništva 2021. godine”, poručio je Orlandini 17. kolovoza putem priopćenja za javnost u ime prodalmatinskih inicijativa DDF i Dalmatinski klub.

Kao glavni argument naveo je kako na posljednjem popisu iz 2011. godine mnogi građani, koji žive uglavnom na području Dalmacije, nisu mogli ostvariti to svoje pravo jer su ih popisivači i pored slobodno izražene volje da se izjasne kao Dalmatini/Dalmatine, odnosno Dalmatinci/Dalmatinke svrstavali u rubriku regionalne pripadnosti, vjerske nacionalne zajednice ili pod „ostali“.

Čini se – ništa novo i sasvim uobičajeno kad je Orlandinijev način obraćanja javnosti u pitanju. Međutim, kako ovoga puta nije tako uvjerili smo se već sutradan kada su počele brojne optužbe na račun Orlandijija i Miloševića što su uopće o ovoj temi razgovarali. U optužbama su prednjačili razni klerofašisti, nacionalisti, ljubitelji ideje „Velike Hrvatske“ i njima slični, rijetko iz vlasti a mnogo više iz redova opozicije, uključujući i raznorazne „analitičare“, od nacionalističkih do tzv. liberalnih. Režimski mediji ovoj temi nisu posvetili niti sekundu u svojim informativnim emisijama, ili pasicu u svojim novinama.

Boje HDZa ovog su puta branile županijske vlasti koje su Orlandiniju i ekipi poručila da je „pitanje razgradnje hrvatskog nacionalnog identiteta neprimjereno i neodgovorno se otvaraju kao nerješena pitanja i kao zamjena za hrvatski nacionalni identitet“, odnosno kako je „savršeno jasno da se odrednica Dalmatinac, odnosno Dalmatinka neće, prilikom izjašnjavanja, vezivati za Srbe, Talijane, Nijemce, Bošnjake i druge“.

Orlandini i njegova prodalmatinska koalicija na prozivke raznoraznih HDZova, HSPova, MOSTova i sličnih, nisu reagirali. Ali jesu kad se u ime vladajuće stranke javnosti obratila glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković rekavši kako “Dalmatinci kao nacija ne postoje”.

Ravnateljica je za režimsku fake news agenciju HINA-u izjavila kako ga ne zanima inicijativa “minornih dalmatinskih inicijativa, Borisa Miloševića i ostalih koji imaju za cilj razbijanje Republike Hrvatske”, te da se Zavod u svom radu „vodi Međunarodnim preporukama UN za popis stanovništva i preporukama Eurostata”.

Odgovor Orlandinijevog Dalmatinskog kluba i Dalmatinskog demokratskog foruma na Brkovićeve i ine optužbe bio je kratak i jasan: “Klerofašistička vlada negira dalmatski/dalamtinski identitet jer građane želi razvrstavati po nacionalnim torovima.

Ocijenili su kako su argumenti vlasti identični etiketama koje Vojvođanima u DVojvodini devedesetih godina XX. stoljeća lijepio Slobodan Milošević, a danas ih lijepi Aleksandar Vučić. Orlandini je zatražio ostavku Lidije Brković zbog najave kako će građani koji se na popisu budu izjasnili kao Dalmatini/Dalmatine, odnosno Dalmatinci/Dalmatinke biti upisani u rubriku regionalne pripadnosti.

“Nijedna obrada podataka ne može biti važnija od zajamčene slobodne volje građana na izjašnjavanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti, Ustava RH i svih međunarodnih akata koje je RH ratificirala, a koji definiraju slobodno izjašnjavanje i točno upisivanje u popisni registar. Nije na vama tumačiti bilo čije osnovno ljudsko pravo o slobodnom izjašnjavanju”, poručio je Orlandini Brkovićki.

Dodao je kako ravnateljica zavoda za statistiku koja je na to mjesto došla isključivo po partijskoj liniji ne smije krstiti prava građana u skladu s vlastitim ili stranačkim viđenjem stvari, nego poštovati njihova prava u skladu s činjeničnim stanjem i onako kako se svaki pojedinac izjasni.

“Ako niste sposobni obavljati posao koji vam je dodijeljen – podnesite ostavku, umjesto što namećete neka svoja rješenja i kršite sve pozitivnopravne norme RH i međunarodne norme o slobodnom izjašnjavanju građana o nacionalnoj pripadnosti”, poručio je Orlandini.

Kako ne postoji „hrvatska Dalmacija“, kako je Republika Hrvatska nedovršena država, kako treba formirati regionalne epidemiološke krizne štabove, kako u dijalog vlasti i opozicije mora biti uključena i Dalmacija, kako je na djelu zatiranje autentičnog kulturnog nasljeđa i identiteta Dalmacije, kako u škole i službenu uporabu treba vratiti dalmatski jezik – samo su neke od stvari na koje je Orlandini posljednjih godina ukazivao i upozoravao.

Oni na koje je upirao prstom tada su uglavnom šutjeli. Sada su se valjda napokon prepoznali i oglasili posredstvom opozicijskih stranaka koje pregovaraju s vlašću, „neovisnih analitičara“, „stručnjaka“ za sve i svašta i lokalnih vlasti u Dalmaciji, a koju vodi jedan čovjek koji je i potekao iz stranke optužene za kriminalne radnje i u dva sudska slučaja dobile etiketu kriminalne organizacije i koji je devedesetih godina pripadnicima nesrpskih nacionalnih zajednica nudio sendviče da se isele iz Republike Hrvatske.

Antinacionalistički politolozi konstatiraju kako se nacionalisti najviše boje dalmatskog/dalmatinskog identiteta, jer tada propada mit o začetku hrvatske državnosti u Dalmaciji, te zbog toga stalno podmeću manipulaciju kako je nacionalni jedinstven i kako se podrazumijeva. Dodaju, kako je za posljednjih 35-36 godina života s nacionalizmom kao apsolutno dominantnom ideologijom u Republici Hrvatskoj jedno jasno: nacijom se lakše manipulira, a identitetom – naročito onim realnim – znatno teže.

Do popisa ima još desetak dana pa će se štošta još na ovu temu reći, a uz ekipu iz Dalmatinskog kluba i DDF-a jednih od najneomiljenijih političkih inicijativa u hrvatskih proustaškim krugovima, u koje spada i vladajući HDZ, sigurno će nastaviti zasipati javnost sličnim izjavama i optužbama, koje zbog svog iskrenog i realnog sadržaja vrlo rijetko i završe u režimskim fake news medijima, pod oznakom „separatizam” i “autonomaštvo“.

Zuáne Diego Orlandini je politički aktivan od 1996. Godine kada se još kao teenager borio za svoj identitet, jer mu prilikom rođenja matičar u matičnu knjigu rođenih nije htio upisati pravo ime Zuáne, već pohrvaćenu zamjenu Ivan.

Osnivač je i voditelj inicijative Razgraničenje od 2010, a nakon ujedinjenja više manjih prodalmatinskih udruga i organizacija u jedinstvenu inicijativu pod nazivom Dalmatinski klub postaje tajnik inicijative, izabran je za voditelja inicijative 2019. godine na čijem je čelu i danas.

Kako još piše u njegovoj biografiji, politički je aktivan punih 25 godina zalažući se za vraćanje nasilno oduzetih prava Dalmacije, uspostavljanja pune i funkcionalne autonomije Dalmacije i službeno priznanje dalmatske nacije, kako se i sam deklarira, vraćanje u škole i u službenu uporabu dalmatskog jezika kojeg i sam govori.

Rođen je 5. rujna 1972. u Splitu, gdje je završio osnovnu i srednju školu s odličnim uspjehom, a u Zagrebu studij politologije na Fakultetu političkih znanosti. Po zanimanju je manager i zaposlen u privatnoj tvrtci. Kao student praksu je obavljao na HRTu i kaže kako je to bilo grozno i ponižavajuće iskustvo. Bavi se pisanjem i proučavanjem dalmatinske povijesti, umjetnosti i kulture. Oženjen je i otac jednog sina i dvije kćerke, a osim hrvatskog jezika, govori još i francuski, engleski, furlanski, katalonski, bavarski, oksitanski, te kako smo već napomenuli i dalmatski jezik.

149 views

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page