Već nekoliko godina, zaljubljenici u čistu i netaknutu prirodu iz Novog Zelanda dolaze u nepristupačne dijelove Dalmacije i po tamošnjim selima pomažu lokalnom stanovništvu. Ova akcija traje već šest godina, a zbog velikog interesa napravljen je i plan aktivnosti za 2021., izvještava novozelandski „The Press“.
„Mi smo mladi ljudi, mahom studenti, koji žele aktivno provoditi slobodno vrijeme ne bi li postigli nešto što je dosad rijetko tko pokušavao. Nismo ni kompanija, ni humanitarna organizacija. Da bi naše aktivnosti imale pravnu formu, osnovali smo Udrugu za unapređenje doline rijeke Krke. Nismo se ograničili samo na ljude iz Novog Zelanda, već očekujemo međunarodno sudjelovanje u našim projektima“, kažu.
Na snimci s njihovog sitea „Dalmatinski izazov“, novozelandski volonteri koji pokušavaju skupiti sredstva za izgradnju infrastrukture u napuštenim selima uz rijeku Krku, a sela opisuju kao „odvojena od svijeta branom od četrdeset kilometara, nepremostivim riječnim kanjonom i planinskim grebenom visokim šest stotina metara.“
„Potrebno je dva dana da se iz Šibenika stigne tamo, ali u Europi ne postoji lijepše mjesto za avanturiste i romantičare“, kažu novozelanski dobrovoljci čiji je prvi projekt izgradnje mosta preko Krke srušen politikom.
„Ovo mjesto odiše divljom ljepotom i unutrašnjim mirom. Stoga ne znamo zašto nam lokalna i državna birokrcija ne dopušta da od ovih napuštenih mjesta učinimo ugodno mjesto za život." čude se i nastavljaju, "Ovdje je život bio veoma težak za lokalno stanovništvo, oni su otišli u gradove, prvenstveno Split i Šibenik, a sela propadaju. Ako se osnovna infrastruktura ne popravi, nitko se neće vratiti. Spremni smo zaustaviti taj proces svojim projektom i vratiti stanovništvo tamo gdje ono pripada.“, poručuju volonteri.
Izgradnja infrastrukture u dolini između brda visokih po šest stotina metara i obilježavanje turističkih staza dugih tridesetak kilometara u brdima srednje Dalmacije ‒ samo su dva plana u projektu ove grupe mladih novozelandskih volontera spremnih oživjeti zaboravljeni dio Dinarida kao i sačuvati propala i opustjela sela uz rijeku Krku.
Grupa studenata iz Wellingtona prvi put je otišla na ekspediciju po dalmatinskim planinama i brdima u srpnju 2014. Put ih je odveo do sela koje je godinama odsječeno od ostatka svijeta. Sela i njihova okruženja su ih opčinila. Stoga su odlučili da mjesta učine pristupačnijima većem broju turista i spriječe njihovo propadanje. Broj volontera i avanturista posvećenih ovom projektu brzo je rastao poslije toga, a trenutno više od stotinu ljudi daje sve od sebe da ostvari ambiciozni projekat „Dalmatinski izazov“.
Planovi pomoći selima i okruženjima uključuju obilježavanje turističkih staza, što trenutno gotovo ne postoji, po veoma zahtjevnom brdskom terenu, stvaranje turističke baze, obnovu lokalne crkve i omogućavanje da posjetioci i nekadašnji stanovnici prijeđu rijeku. Turističke staze oko sela činit će najbolju mrežu u cijeloj srednjoj Dalmaciji. Važno je spomenuti i jedinstvenu mrežu mogućih pećina koje se pružaju nekoliko kilometara u tom području i još nisu sasvim istražene. Mnoge od njih trebale bi postati velike turističke atrakcije.
Volonteri tijekom ljeta provode više od tri tjedna u Dalmaciji. Njihov cilj je da napuštena sela pokraj Krke postanu mjesta kojem se vrijedi vratiti, ne samo poradi njih već i pustolovnih turista iz cijelog sveta. Kažu da je veoma iznenađujuće što je mjesto takve prirodne i kulturne ljepote još takoreći nepoznato.
Tu su sela u brdima srednje Dalmacije koja su snašla velika depopulacija zbog gubitka industrijalizacije koja se u doba socijalizma odvijala u velikim gradovina, ali i rata iz 90ih. Sela su odsječeno zbog teških brdskih terena i rijeke Krke.
Najbolji argument koji nam ide naruku su sela u susjednim dolinama, koja su prije tridesetak godina doživjela sličnu sudbinu, ali su postala veoma tražene destinacije za turiste, što je navelo lokalno stanovništvo da se vrati i počnu kreirati primitivni seoski turizam.“
Broj stanovnika ovih sela toliko je opao zadnjih trideset godina godina da su mnoga od njih na rubu nestanka. Preostali malobrojni mještani nisu mogli obnoviti osnovnu infrastrukturu, jer lokalna vlast i Vlada RH nije željela obnavljati, a bez infrastrukture i mogućnosti da zarade nešto novca, i ovo malo ljudi što je preostalo će otići.
„Većina mještana već zna za naše planove i dobili smo veoma pozitivne reakcije. Gradonačelnik iz redova vladajućeg HDZa nije oduševljen što pomažemo selima, a Novozelandska ambasada u Zagrebu je podržala Dalmatinski izazov'“, pričaju predstavnici ove udruge. Pitanje je kako će se sve to rasplesti, jer kao volonteri ne želimo izazvati međunarodni sukob.
Kad smo ih pitali postoji li opasnost da sela izgube ljupkost zbog turizma, volonteri su odgovorili: „Ne bojimo se da će turisti nagrnuti u velikom broju. Da biste dospjeli do dolinu rijeke Krke morate prvesti dva dana hodajući po zahtjevnom brdskom terenu neprohodnim za vozila. Pretpostavljamo da će malobrojni turisti koji će koristiti lokalne usluge (smeštaj, hranu) pomoći selima da se obnove i vrate svoje žitelje.“
Comments