Piše: Leona Haznadar
Kako bi se zaustavio iseljavanje, a eventualno povećao broj stanovnika, trebalo bi doseći realni dohodak po stanovniku od 90% prosjeka EU, što je moguće s obzirom na dostupna sredstva iz fondova EU.
U Dalmaciji se danas živi mnogo lošije i mnogo je nerazvijenija no prije 32 godine. Tako primjerice 1988. godine samo 12% kućanstava u Dalmaciji nije imalo hladnjak, a samo je 70% kućanstava imalo automobil, dok je danas to ispod 50%, a više od 30% kućanstava nema hladnjak.
No, u usporedbi s drugima regijama EU, realni dohodak po stanovniku prema paritetu kupovne moći trenutno je na 44% prosjeka EU, gdje je bio i prije desetak godina.
Zadaća i potencijal Dalmacije je vratiti što veći dio ljudi koji su se odselili u inozemstvo zbog političkih prilika u Dalmaciji i u potrazi za boljim poslovima te boljim životnim uvjetima, a to se može postići promjenama, pri čemu su ključne promjene u gospodarstvu i u solicijalnoj politici.
Istraživanja pokazuju kako u državama i regijama u kojima je broj stanovnika padao, razina BDP-a po stanovniku je bila ispod 90% prosjeka EU, dok u država i regijama koje su dosegnule tu razinu, iseljavanje stanovništva je počelo stagnirati, dapače, počelo je useljavanje. Stoga je strateški cilj vrlo jasan, podići BDP-a na razinu 90% prosjeka EU. Bez dosezanja prosjeka od 90% EU, nećemo spriječiti daljnji pad broja stanovnika u Dalmaciji.
U kontekstu gospodarskog razvoja, važne su dobro posložene institucije. To je stoga što su politička stabilnost i kontrola nasilja također institucionalni elementi u kojima je Dalmacija lošija od prosjeka regija 11 tranzicijskih država EU.
Važnost strukturnih reformi
Dalmacija je na dobrom putu da do kraja desetljeća dosegne razinu od 75% prosjeka EU, no to je još uvijek premalo kako bi se negativni demografski trendovi obrnuli. Tu treba izdvojiti važnost vrlo značajnih EU sredstava, dostupnih i putem instrumenta fonda "EU sljedeće generacije".
S druge strane, za postizanje navedenog cilja potrebne su i strukturne promjene, prije svega u području politike, pravosuđa, efikasnosti javne uprave, zdravstva i obrazovanja te lokalne samouprave. Te bi reforme podigle potencijalnu stopu rasta BDP-a te tako omogućile Dalmaciji što brži dolazak na razinu 90% prosjeka EU.
No, kada pričamo o strukturnim promjenama često se misli na promjene unutar upravnih organizacija, metodologiji rada unutar takvih organizacija i sl. Potrebne su puno dublje promjene u samom političkoj organizaciji države. Od izbacivanja s radnog mjesta svih onih koji su se u javnim službama zaposlili putem političke, rodbinske i sl. veze do zabrane rada onim političkim strankama koje su optužene za kriminalne aktivnosti i slave pronacističke elemente.
Dalmacija, kako bi demografski napredovala mora biti čista od nacizma. Uz put, potrebno je što hitnije odbacivanje Vatikanskih ugovora koji, također, negativno utječu na demografsku sliku Dalmacije. Uz to, potrebno je dosljedno provesti naputke EU o regionalizaciji i decentralizaciji, odnosno provesti regionalizaciju RH na 5 povijesnih regija prema njiovim povijesnim granicama, te provesti decentralizaciju na način da svaka regija bude potpuo autonomna u svome postupanju. To bi značilo kako bi sva financijska sredstva ostvarena u jednoj JLS tu i ostala.
Uz to, moramo biti svjesni kako najveći broj ljudi odlazi iz Dalmacije, ne toliko zbog ekonomskih i socijalnih prilika u regiji, zbog očitog gaženja osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tek kada Vlada RH, odnosno Hrvatski sabor bezuvjetno počne poštivati, dakle kada bude implementirao u pravnu i političku praksu međunarodna pravila koja se tiču osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koje je predstavnik vlade parafirao i Sabor ratificirao uz sve ekonomsko-socijalne mjere i promjnene u političkom životu negativni trendovi iseljavanja će se početi zaustavljati.
Tek kada se kriminalci, koje masovni mediji u rukama HDZ-a nazivaju poduzetnicima, nađu u zatvoru zbog neplaćanja poreza, neisplate plaća radnicima, rasprodaje zemljišta, zgrada, strojeva i opreme u vlasništvu tvrtke tada će krenuti proces povratka dalmatinskih iseljenika.
Zdravstvo financirati od bogatih i onih koji drže imovinu van funkcije
Potrebno je uvesti porez na nekretnine. Dalmacija, točnije Republika Hrvatska poreznom reformom još nije uspjela postići potrebno, pri čemu je i dalje prevelika razlika između brutto i netto plaće.
Kako bi netto plaće rasle, neki doprinos se treba smanjiti, pri čemu je najvažniji onaj za zdravstvo, koji iznosi 16,5% te predstavlja ogromno opterećenje. Doprinosi za zdravstvo trebali bi se financirati od bogatih te onih koji drže imovinu izvan funkcije.
Potrebno je teret financiranja zdravstva polako seliti na bogatije slojeve građane, a očito su to oni koji imaju imovinu. U prošlosti su, ali i u mandatu ministra Marića, postojali stravični otpori prema takvim reforama, jer su oni koji bi trebali plaćati te poreze građane plašili kako će oni plaćati veće poreze za stan ili kuću u kojima žive.
Uvođenje poreza na nekretnine bio je integralni dio prvog kruga porezne reforme, a ideja nije povećanje poreza, već bi se za dobar dio građana značio i smanjenje davanja, a temelji se na činjenici kako je Republika Hrvatska na ljestvici EU-a po oporezivanju bogatstva pri samom dnu. Želja je stoga uvesti novi element pravednosti u porezni sustav, no to nije zaživjelo, a kako će se stvari razvijati u budućnosti.
Uz to treba početi progresivno oporezivati plaće. Sjedinjene države su 1990. imale 7 poreznih stopa na osobni dohodak, kao što ih je Republika Hrvatska imala. Danas, u rujnu 2022. SAD i dalje ima 7 poreznih razreda, dok Republika Hrvatska ima dva. Vlada Republike Hrvatske ide za tim da se uvede takozvani flat-tax, odnosno jedna stopa poreza na osobni dohodak, koji će bogatije činiti još bogatijima, a siromašne još siromašnijima. To se vidi iz primjera Slovačke moja je među prvima uvela flat-tax u visini od 18%.
Flat-tax nije ništa donio ni Ruskoj Federaciji koja je od uvođenja ovog stila oporezivanja plaća dovela do toga da je postala država s najviše siromašnih na svijetu. Čak 144.000.000 (sto četrdeset i četiri milijuna) stanovnika Ruske Federacije živi ispod granice apsolutnog siromaštva što znači kako ne mogu potrošiti $100 dnevno. Države koje imaju više poreznih razreda kod oporezivanja osobnih dohodaka (sve nordijske države, države Beneluxa, Njemačka, Francuska, Austrija, Švicarska, Kanada, SAD, Australija, Novi Zeland, Japan, J. Korea) imaju viši životni standard od onih koje imaju flat-tax (Slovačka, Rusija, Poljska, Bjelorusija).
Demografija apsolutni prioritet i ključni izazov
Kada su u pitanju reforme i demografska obnova, nije uvijek toliko bitno koliko nešto košta već kvaliteta usluge koja se dobiva. Važni segmenti za reformu su: politički sustav, zdravstvo, obrazovanje, javna uprava, lokalna samouprava, pravosuđe, ekonomski sustav, socijalni sustav i svi ostali sustavi i podsustavi koji mogu pomoći pri obnovi nataliteta te povratku iseljenih.
Za sve nas skupa postoji jak imperativ kako se na tom području mora raditi. To se pitanje ne može riješiti jednom mjerom preko noći već svi moraju dati značajan doprinos. Između ostalog, potrebna je snažna podrška međunarodnih financijskih institucija, poput MMF-a, Svjetske banke, EIB-a, EBRD-a i itd. kako bi se dogodile nužne promjene.
Za usporedbu, štete od razornih potresa u Zagrebu i na Banovini iznose 16,8 milijardi eura, a ukupno od 1992. godine do danas od svih tih financijskih institucija Hrvatska je povukla gotovo identičan iznos. Ukrajina je tijekom ruske invazije napravila dobar posao povlačenja bespovratnih sredstava iz raznih financijskih institucija. I Dalmacija bi mogla, kada bi bila autonomna regija, napraviti isto ako to već nije učinila RH.
Povlačenje bespovratni sredstava dalo bi novi zamah u razvoju infrastrukture i gospodarstva, rješavanju gorućih političkih i reformskih pitanja, kao što je to bio slučaj s Portugalom u razdoblju od podnošenja zahtjeva za članstvo u EU do danas.
Comments