Unatoč godinama hitnih upozorenja, lokalne samouprave u Dalmaciji kreću se presporo kako bi spriječile štetu od porasta razine mora uzrokovanu klimatskim promjenama i drugim čimbenicima poput: preizgrađenosti na pomorskom dobru, zagađenje mora plastičnim masama, produžavanjem i proširovanjem obalne linije građevinskim šutom, broja potopljenih brodova..., riskirajući posljedice poput nestašice stanova, smrtnih slučajeva ili uništenje ekonomije, navodi se u danas objavljenom izvješću ekoloških analitičara Europe.
U izvješću se kaže da je Dalmacija, iako najbrdovitija, ujedno i najugroženija regija u Europi i da bi pod hitno trebala započeti s izgradnjom više od 100.000 stambenih jedinica u obalnim naseljima kako bi ublažila probleme uzrokovane porastom razine mora. Ono može utjecati i na financiranje javnih škola, jer više razine mora štete vrijednostima imovine i nižim poreznim prihodima. Komercijalna imovina poput aerodroma Split mogao bi se suočiti s velikim poplavama u narednim godinama, kao i stare gradske jezgre otočnih i primorskih dalmatinskim gradova. U godinama s takozvanim desetogodišnjim naletima oluja, splitski aerodrom bio bi beskoristan.
Izvješće daje neka zakonodavna rješenja. Ključna rješenja su regionalizacija i decentralizacija s visokim ovlastima regija, te sredstva kojima bi regije i lokalna samouprava raspolagale. Porast razine mora utjecat će na obalno stanovništvo i bio zajednice diljem Dalmacije, kaže se u izvješću, pa se preporučuju projekti regionalnog planiranja i prilagodbe na obalnom području regije.
„Moramo ojačati svoje napore da se počnemo pripremati za one neizbježne učinke i iako je to doista važno pitanje za cijelu RH, najveći dio posla se mora dogoditi na lokalnoj razini.", rekao nam je Vedran Bralić stariji koordinator DDFa za Split, koji je sudjelovao na Konferenciji o podizanju razine mora kao dijelu koji je prethodio Konferenciji o klimatskim promjenama 2017.
Izvješće se oslanja na znanstvena otkrića kako bi projektni porast razine mogao doseći 6 metara do 2100. godine. Bralić je priznao da bi porast razine mora mogao biti veći od projekcija.
"Znanost nam govori da je određeni stupanj utjecaja klimatskih promjena neizbježan, uključujući porast razine mora, a koji ima potencijal biti stvarno destruktivan u Dalmaciji obzirom na svu našu infrastrukturu i imovinu i prirodne resurse duž obale.", rekao je Bralić.
Za one s obje noge na zemlji, težak je izazov pronaći financijsku potporu za rješavanje problema čija se ružna strana neće pokazati još godinama.
„Za akciju je potreban novac. Provodimo puno svog vremena prijavljujući se za bespovratna sredstva iz EU fondova, no Vlada ih sve blokira. Da je RH decentralizirana država tada bi Dalmacija kao posebna samoupravna regija mogla sama povlačiti sredstva iz fondova, ovako sve ide preko Zagreba kojeg nije briga što se sa Dalmacijom događa.", rekao je Vedran Bralić.
Bralić je rekao da se DDF u velikoj mjeri zalaže da, baš zbog ovakvih situacija, sredstva ostaju onome tko ih ostvari. Ne može Dalmacija više financirati korupcijske projekte ove vlade po Slavoniji, dok toj istoj Dalmaciji prijeti katastrofa. Usput, Dalmacija ima znanja i mogućnosti, ali nema financijskih sredstava za suzbijanje posljedica uvjetovanih klimatskim promjenama i porastom razine mora. Smatra da je Dalmacija na "rubu krvarenja", a RH uopće ne planira rješenja za buduće prirodne katastrofe.
„Dalmacija se mora okrenuti zelenoj industriji, ekonomiji koja privlači investitore, a u kojoj mogu raditi svi: od nisko obrazovanih do visoko kvalificiranih osoba. Mora se pozabaviti i morskom infrastrukturom. Jedan takav prijedlog uključuje izgradnju pješčanih dina u blizini plaža koje bi služile za borbu protiv gubitka pijeska i zaštitu domova u blizini vode.“ rekao je Bralić.
Da je Republika Hrvatska regionalizirana i decentralizirana, Dalmacija bi, isto tako, postigla veliki napredak u načinu planiranja informiranja građana o porastu razine mora, jer Ministarstvo u čijem je resoru i zaštita okoliša o tome ne vodi nimalo računa.
Neke lokalne udruge nadgledaju porast razine mora. Udruga „Zelena Dalmacija“ planira načine za upravljanje predviđenim poplavama. Mislili su sljedeće godine započeti izgradnju nasipa koji će zaštititi glavnu komercijalnu pistu zračne luke od porasta razine voda, no ministarstvo je odbilo njihov elaborat, te se taj projekt neće moći financirati iz fondova EU. Kažu da aerodbrom Split već ima sustav odvodnje koji pomaže ublažavanju poplava. "Ne sjedimo okolo i ne čekamo da se dogodi nešto loše, a zatim pokušajmo tražiti rješenje", rekla je Mari Smolčić, predsjednica Udruge. "Mi smo proaktivni. Godinama planiramo i koordiniramo s drugima." Na primjer, rekla je Smolčić, prošlog tjedna sastali smo se s kolegama iz drugih mediteranskih udruga kako bi razgovarali o porastu razine mora na cijelom Mediteranu. Također smo pozvali nizozemsku luku Rotterdam da sudeluje i podijeli s nama njihova rješenja o poplavama. Luka Rotterdam koristi nasipe da se luka ne poplavi, jer se veći dio Nizozemske nalazi ispod razine mora. Organizacija također surađuje s Komisijom za očuvanje i razvoj EU, čija je misija zaštititi Europu i njene obale. Komisija podržava regionalno planiranje porasta razine mora zahvaljujući više od tri milijuna eura sredstava, a u 2012. mapirala je ranjivo stanovništvo i zajednice uz obalu. Ova vrsta suradnje jedna je od mnogih preporuka navedenih u izvješću. Preporuke se kreću od jeftinih prepreka koje čuvaju morsku obalu od trajnih poplava, do skupih opcija poput selidbe.
Comments