Ograničenja kretanja i zatvaranje granica znače da dalmatinski uzgajivači jagoda ne mogu uvoziti svoje uobičajene berače - ili vrlo lako plasirati svoj urod nakon što se ubere.
Sunce sja u Dalmaciji, a ovogodišnji urod slatkog crvenog voća spreman je za berbu.
No, ove je godine pandemija coronavirusa stvorila veliku razliku. Da bi berače zaštitili od zaraze, uzgajivači jagoda opskrbili su svoje osoblje svom zaštitnom opremom koja im je potrebna, što znači maske, rukavice i dezinficijensi. Također se moraju držati mjera socijalne distance.
Međutim, kao i ostali poljoprivrednici u regiji i šire, dalmatinski proizvođači jagoda strahuju da će njihova berba biti ugrožena daljnjim širenjem pandemije, a možda i drugim mjerama koje vlasti poduzimaju kako bi spriječile daljnje širenje virusa.
Ono što se dogodilo u Španjolskoj, gdje su ograničenja oko izbijanja coronavirusa onemogućila radnike migrante da dođu u berbu plodova, u manjem se opsegu replicira i u Dalmaciji.
“Ova situacija je najproblematičnija u pogledu migracija jer smo usred žetve. To nam je veliki problem zbog nedostatka radne snage ”, rekao je za Autonomiju Milan Franić iz udruge jagoda Vrgorac.
Šire područje Vrgorca, u zaleđu Dalmacije na samoj granici s Hercegovinom, odavno je poznato po uzgoju jagoda. U proljeće su tržnice i štandovi u cijeloj regiji, ali u ostatku Republike Hrvatske posebno u glavnom gradu Zagrebu, prepuni jagoda s područja Vrgorca.
No, Dalmatinci se nerado bave ovim vratolomnim radom, a lokalni poljoprivrednici obično zapošljavaju berače iz susjedne Bosne i Hercegovine, posebno iz južne Hercegovine - uglavnom bosanskohercegovačke katolike s dvojnim državljanstvom.
“Prethodnih godina mnogi su ljudi dolazili iz Hercegovine, ali sada je granica zatvorena pa ne mogu prijeći u Dalmaciju. Prisiljeni smo potražiti radnu snagu ovdje, na lokalnom području ”, rekao je Franić, kojem je potrebno četiri do šest radnika da ubere svaku trećinu ili četvrtinu hektara svog polja jagoda.
Lokalni radnici vide se kao alternativa
Franić je rekao da bi mogla pomoći porast nezaposlenosti u Dalmaciji.
„Srebrna je podloga da je puno ljudi trenutno bez posla ili bi u turističku sezonu otišli na odmaralište Makarske rivijere, pa smo sada uspjeli jedan dio tih ljudi prebaciti u poljoprivredu ili branje jagoda ”, objasnio je.
Dalje prema jugu, u dolini Neretve, koja je poznatija po uzgoju agruma i lubenica, ali gdje se u novije vrijeme sve češće uzgajaju i jagode, mladi poljoprivrednik iz Opuzena Petar Bjeliš - koji također obično unajmljuje berače iz susjednih država - kaže da je uspio doći do berbe: dio posla obavila je njegova obitelj, a dio lokalni berači.
"Ljudi ulaze, dan za danom, tražeći posao", rekao je Bjeliš. Ipak, Franić je rekao da je jedan od problema ove nove lokalne radne snage taj što oni nisu obučeni za taj posao. Još uvijek žali što je izgubio svoju staru obučenu radnu snagu zbog zatvaranja granica.
“Ponekad sezona berbe jagoda traje 45 dana i godinama smo uvijek imali kontakt s dobrim beračima. Takvima nikad nije bio problem doći u Dalmaciju jer žive blizu granice, na oko 50 kilometara ili više ”, rekao je Franić.
„Gotovo preko noći izgubili smo kvalitetnu radnu snagu i dobili novu u kojoj ljudi nisu baš naučili berati jagode, kakav je to napor, radeći osam sati na suncu. Dođu ljudi koji ne očekuju takve uvjete rada. Jednog dana, vide da oni to ne mogu i odustani ”, nastavio je.
Nedostatak radne snage također je potaknuo plaće. Franić kaže da se dnevnica prije nekoliko godina kretala od 150 do 200 kuna. Sada je to više od 200, odnosno 250 kuna.
„Oni berači koji beru zrele jagode povećali su plaću na 300 kuna za dan; oni jednostavno moraju brati voće jer se mora brzo ubrati ”, rekao je Franić.
Preko granice, nekih 40 kilometara od Vrgorca, u Bivoljem Brdu, u Hercegovini, u blizini grada Čapljine, Marinko Merdžan također vrijedno radi na svom polju jagoda.
Uz pomoć prijatelja iz susjedne Dalmacije kopirao je vrgorački model uzgoja jagoda i to već nekoliko godina. Za razliku od svojih kolega u Dalmaciji, on nema problema s dobivanjem radne snage.
“Nemam problema s pronalaženjem berača, imam dobar odnos s njima. Ovdje čak ima viška radnika, onih koji su u Dalmaciji radili kao turistički radnici, jer sada ne mogu prijeći granicu ”, rekao je Merdžan.
Ograničenja koja pogađaju i prodaju
Željko Bjeliš, inženjer agronomije iz Opuzena, kaže da nedostatak radnika nije jedini problem s kojim se suočavaju uzgajivači jagoda i drugi poljoprivrednici kod pandemije coronavirusa.
"Zabrinuti smo i zbog problema s prodajom", rekao je, objašnjavajući da na premještanje usjeva s polja na potrošača uvelike utječu ograničenja na snazi.
„Prodaja jagoda je specifična; uglavnom se prodaju na štandovima, trgovima, ulicama ”, napomenuo je. No, ulazi u trgovine i trgovačke centre su ograničeni.
„Kad ljudi mogu ući, uzimaju proizvode koji su im najvažniji, poput brašna, mesa i mlijeka. Jagode možda neće ni pasti na pamet. Dakle, očekujemo neke poteškoće ”, rekao je Bjeliš.
Strahuje da će se sličan problem dogoditi i kada je u pitanju branje drugog voća, poput lubenice, ljeti.
Povrh toga, nastavlja se problem koji već dugo muči dalmatinske voćare, a to je uvoz voća i povrća, često lošije kvalitete, ali koje ranije sazrijeva i jeftinije se prodaje.
Bjeliš optužuje državne institucije da se prema domaćoj proizvodnji ponašaju poput opake maćehe iz bajki, favorizirajući uvoznu robu u odnosu na prodaju lokalnih proizvoda.
"Roba ionako dolazi u Dalmacije, bez obzira na trenutnu situaciju - krastavci, paprika i rajčica, koji dolaze iz Albanije, Crne Gore i afričkih država i država Europske Unije," rekao je.
"Veliki je problem s etiketama, jer trgovci prepakiraju uvezene jagode s domaćim etiketama", tvrdio je Bjeliš.
Iako su proizvođači na području Vrgorca zaštitili svoje proizvode, smanjujući takvu praksu, to nije isti slučaj sa svom domaćom proizvodnjom.
Bjeliš je ujedno i predsjednik Neretvanske udruge mladih koja okuplja stotinjak mladih poljoprivrednika, "stvorenih kao rezultat situacije u poljoprivredi s kojom nismo zadovoljni".
"Želimo ostati ovdje. Ne želimo ići u inozemstvo jer vidimo potencijal doline Neretve", rekao je. "Mi od Vlade tražimo da progura stvari koje će početi raditi za nas, da nam se otvori tržište, kako bismo mogli normalno živjeti od svog rada", zaključio je.
Comentarios