Piše: Petra Ivanišević
Manipuliranje brojkama i ponižavanje identiteta nepriznate etničke zajednice ide na ruku samo političarima, dok će sama zajednica najviše patiti zbog svega. I nikoga za to nije briga.
Nakon što je vrli premijer, Andrej Plenković početkom ove školske godine uzburkao političko-identitetske strasti rekavši kako bi sva djeca u Republici Hrvatskoj trebala znati i učiti samo na hrvatskom jeziku te kako je potrebno zabraniti manjinske i regionalne jezike u školama, ovog tjedna izbila je nova afera kada je gradonačelnik Sinja, Miro Bulj zabranio održavanje skupa o identitetu Dalmatina u cetinskom kraju.
Ne možemo se ne upitati: Je li ovdje riječ o iskrenom zalaganju za prava nacionalne većine, ili se manjine u RH nalaze između političkih čekića i nakovanja, gdje je najmanje bitno poštivanje njihovih ljudskih prava?
Nakon što je gradonačelnik Sinja, Miro Bulj zabranio održavanje izložbe o Srbima u cetinskom kraju, sada je odbacio molbu Dalmatinskog demokratskog foruma i Dalmatinskog arhiva u azilu neka se u Gradskoj kući održi znanstveni skup pod nazivom “Identitetske sastavnice i prijepori Dalmatina” i po drugi put je u kratkom vremenskom periodu aktualizirao pitanje položaja i identiteta manjinskih zajednica u RH.
Koordinator inicijative Dalmatinski demokratski forum (DDF), Vedran Bralić i Voditeljica Dalmatinskog arhiva u azilu, Catalina Dandolo najavili su kako će poslati žalbu Bruxellesu zbog diskriminacije dalmatske etničke zajednice i upozorili na to kako Republika Hrvatska u identitetskim sporovima na relaciji Hrvati – Dalmatini mora ostati neutralna, a ne se svrstavati na bilo čiju stranu.
“Dalmatsko pitanje pokrenulo je favoriziranje jedne i diskriminaciju druge nacionalne zajednice”, ocijenio je Bralić i objasnio kako “zabranjeni” skup nije bio organiziran kako bi se politiziralo dalmatsko i dalmatinsko pitanje, već kako bi se na stručan i znanstveni način raspravljalo o njemu.
Skup je na kraju održan, ali u prostoru jedne privatne galerije, umjesto u Gradskoj kući. Organizator „sporne“ konferencije, direktorica Dalmatinskog arhiva u azilu, Catalina Dandolo također je optužila gradonačelnika Bulja za diskriminaciju nacionalnih manjina.
„Svako se ima pravo izjasniti kako želi, ali ne pristajemo na to da dalmatska nacionalna pripadnost bude riješena paušalnom političkom izjavom. Svojom izjavom gradonačelnik je suspendirao pluralnost mišljenja i slobodu govora koja postoje u demokratskim društvima kojemu Republika Hrvatska navodno teži“, rekla Dandolo.
Tko prebrojava nacionalna krvna zrnca?
Sam gradonačelnik Bulj rekao je kako ostaje pri svojoj ranijoj izjavi kako ne će dopustiti da se u Gradskoj kući održavaju skupovi na kojima se “prebrojavaju nacionalna krvna zrnca”.
“Neću dopustiti da se u pravi razdor, da se prave razmirice, jer nam treba razumijevanje za povijesna stradanje Hrvata. Takvom skupu nije mjesto u Sinju, a neće biti dopušteno ni održavanje drugih sličnih političkih skupova, na kojima se promovira netolerancija prema Hrvatima u bilo kom smislu. Gradska kuća služi za rad gradske uprave, kao i za manifestacije folkornog ili muzičkog tipa”, poručio je Bulj.
Na pitanje da prokomentira najave iz kako će se Europskoj uniji prijaviti kršenje prava Dalmatina, Bulj je kratko odgovorio: “Neka slobodno prijave”.
Gospođa Dandolo je rekla kako joj je dosta nepravednog odnosa prema Dalmatinima.
“Prije svega, Dalmatini nisu ni Hrvati, ni Srbi, a još manje su Talijani. Dalmatski jezik nije iskrivljeni talijanski. Nama je bilo mnogo teže opstati zadnjih 150 godina nego drugima baš zbog toga što nas se nije vidjelo ni poštivalo. Tako da trenutno stanje u RH nije ništa novo. Naravno da nije ugodno kad vam netko drugi tumači porijeklo. Iluzorno je i smiješno što se mora znanstveno dokazivati kako Dalmatini nisu Talijani, niti da je dalmatski jezik 'iskrivljeni talijanski'”, poručila je.
U čije ime govori Bulj?
Na početku ove školske godine gradonačelnik Bulj poklonio je djeci dalmatske etničke zajednice u Sinju udžbenike. Koordinator DDF-a, Vedran Bralić objasnio je to demonstracijom kontinuiteta politike čiji je krajnji cilj potpuna asimilacija Dalmatina. Bulj je na to odvratio kako u Republici Hrvatskoj ne postoji druga nacija ili etnička skupina, već samo Hrvati. Potom je, istim povodom, Premijer Plenković zatražio zaštitu prava Hrvata u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dandolo je rekla kako vidi veliki problem ponašanju Mira Bulja i dodala kako je današnja RH država koja ne priznaje Dalmatine.
“Udžbenici na hrvatskom jeziku su čudni, jer većina dalmatske djece ne žele ići na nastavu na hrvatskom jeziku. Onog trenutka kada dalmatska djeca u školama budu učili na dalmatskom jeziku, tada ćemo moći reći kako se Republika Hrvatska počela demokratizirati”, navela je Dandolo.
Stručnjakinja za manjinska pitanja, Nina Miličević iz Centra za razvoj civilnog društva ocijenila je kako je pitanje dalmatskog identiteta zapravo političko i pravno pitanje. Političko, jer se zloupotrebljava u dnevno-političke svrhe i predizborne svrhe. Pravno, jer zakonski svako ima pravo izjasniti se kako hoće.
“Znanost je tu rekla svoje, etnologija je rekla svoje, povijest je rekla svoje: dalmatski etnicum je u okvirima romanskog korpusa. Dalmatini samo u RH nemaju nikakav status, a kamo li status nacionalne manjine. U Italiji ih, na primjer, nema jer je tamošnja Akademija rekla kako se radi o Talijanima koji pričaju dijalektom talijanskog jezika. No, u drugim državama Dalmatini jesu manjina“, navodi gospođa Milićević.
Prema njezinim riječima, priča o dalmatskom identitetu “podgrijavana” je u Tuđmanovoj kuhinji, ’90. godina prošlog stoljeća, kada su se počele “igrati igre”.
“Tuđmanov režim je za vrijeme rata razbijao ovdašnje nacionalne korpuse. Oni koji su se bojali izjasniti kao Dalmatini, postali su Hrvati”, objasnila je Miličević.
Upitala se zašto je Bulj rekao kako je od donirao udžbenike na hrvatskom jeziku dalmatskoj djeci vlastitim novcima, kada je te knjige, u njegovo ime, uručila njegova tajnica u ime Grada Sinja.
“To baca sjenu na tu navodno iskrenu priču i to je jasan politički znak diskriminacije jedne manjine. Zašto, na primjer, nije otišao i dao udžbenike djeci neke druge manjine, gdje također postoji napetost?”, upitala se Nina Miličević.
Dalmatini međusobno razjedinjeni
Voditeljica dalmatskog arhiva u azilu, Catalina Dandolo smatra kako su priče o Dalmatinima dio šireg političkog konteksta, u okviru kojeg se, po njoj, Zagreb okrenuo od Bruxellesa prema Moskvi.
“Dakle, za službeni Zagreb zapad više nije prava Europa, kao što je to bilo u vrijeme mandata predsjednika Mesića, već je to sada Moskva. Tajna suradnja Republike Hrvatske i Ruske Federacije praktično je u zamahu, pa ne treba čuditi ni ovakvi potezi koje RH povlači s najviših mjesta kada su Dalmatini u pitanju. Kao što Rusija ne prihvaća nacionane manjine, tako ih ni RH ne prihvaća”, smatra Dandolo.
Ako je to zaista tako, onda su Dalmatini zapravo samo moneta za potkusurivanje, a u tom slučaju najmanje je važno poštovanje njihovih identitetskih i drugih ljudskih prava. Također, upada u oči kako se ovakva “vruća” nacionalna pitanja uvijek nekako potežu u predizborno vrijeme pa poznavatelji prilika podsjećaju kako će uskoro biti raspisani predsjednički izbori.
Comments