Žičara Makarska-Biokovo pokrenula se s mrtve točke. I nije to loša šala, već je riječ o provođenju javne rasprave u postupku Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za zahvat "Žičara Makarska - Biokovo“ na području Splitsko-dalmatinske županije. Javna rasprava počela se u gradskoj vijećnici provoditi prošlog ponedjeljka i trajat će do 14. srpnja, dok će se javno izlaganje o Studiji održati 7. srpnja. Važno je napomenuti da je upravo Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prije pola godine zakočila projekt žičare Zagon-Štrbina, a čije je javno predstavljanje idejnog rješenja održano 2015. godine od strane Grada i Instituta Arti Future iz Maribora. Da je tada sve teklo glatko i po planu, lokacijska dozvola mogla je biti dobivena još početkom 2016. godine. Podsjetimo, kako je tada kazano, polazište žičare bilo bi sa Zagona, gornja postaja je na Štrbini, a panoramska žičara koštala bi od 18 do 20 milijuna eura. Žičara bi radila 10 mjeseci u godini, povrat ulaganja bio bi za 12 godina, a rok za gradnju od osam do devet mjeseci. Žičarom bi se godišnje od Zagona do Štrbine i natrag trebalo provesti 190 tisuća ljudi, a 15 eura bila bi cijena ulaznice za vožnju u oba smjera.
IDEJA STARA 40 LJETA Kako je navedeno i u Studiji, izgradnja žičare koja bi spajala Makarsku i Biokovo ideja je stara preko 40 godina, a planiranim projektom koji je predmet ove procjene krenulo se u fazu njene realizacije. U sadašnjoj fazi iskazana je želja i potpora realizaciji ovog projekta koji će u svakom pogledu Makarskoj i cjelokupnom makarskom Primorju kao i širem području, dati novu vrijednost i komparativnu turističku prednost, kako na domaćem tako i međunarodnom tržištu. Poslovanje žičare tijekom većeg dijela godine u velikoj mjeri će promijeniti turističku ponudu i sadržaje Makarske. Žičara može stvoriti preduvjete za bitan odmak od isključivo sezonskog poslovanja. Izgradnja žičare uz pravilno osmišljavanje programa boravka turista može značiti intenzivnije turističko poslovanje do čak 10 mjeseci godišnje uz bolje osmišljenu ukupnu ponudu Grada Makarske zajedno s predmetnim objektom. Biokovo se može koristiti kao resurs u kojem tijekom godine mogu boraviti razne ciljne skupine turista osim redovitih gostiju - sportaši, planinari, rekreativci, avanturisti i ostali. Prije pola godine Grad je idejni projekt žičare bio prijavio na natječaj Ministarstva turizma od kojeg su dobili odbijenicu, ali problem je nastao u Ministarstvu zaštite okoliša koje je Studiju glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu odbilo i poslalo Gradu na doradu tako da je tada stopiran i idejni projekt i lokacijska dozvola i raspisivanje koncesije za koncesionara jer su žičaru bile stopirale ptice. Naime, prije godinu dana Gradu je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dalo odbijenicu na glavnu ocjenu prihvatljivosti i rok od godinu dana za nova istraživanja. Studija o utjecaju žičare na okoliš izrađena je u prosincu 2016. godine od strane tvrtke ''Ires ekologije za zaštitu prirode i okoliša'', ali tada su za drugi dokument naložili promatranja surog orla za što je Grad angažirao ornitologa.
POGLED U NEBO - Izgleda da sada stalno treba gledati u nebesa leti li orao ili ne i meni se sve čini da se projekt žičare koči zbog nečijeg privatnog interesa, čime se Makarskoj nanosi nepovratna šteta - kazao nam je tada gradonačelnik Jure Brkan, dodavši da bez potpore Ministarstva zaštite okoliša nema koraka dalje.
Međutim, sada suri orao više nije problem pa je tvrtka ''Ires ekologije za zaštitu prirode i okoliša'' izradila novu Studiju Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, a u tijeku procedure, sukladno redovitom postupku, Županijski upravni odjel zatražio je mišljenje HAOP-a (Hrvatske agencija za okoliš i prirodu koja sada djeluje unutar Ministarstva zaštite okoliša i energetike) na Studiju. Naime, bilo je potrebno provesti dodatna ciljana istraživanja na području Biokova, a koja se odnose na ptice grabljivice značajne za Naturu 2000 i za ekološku mrežu, a to su prvenstveno suri orao, orao zmijar i sivi sokol te za ostale ciljne vrste kojima bi se trebale utvrditi točne lokacije njihovih gnijezda i način njihovog korištenja prostora, s obzirom na to da se njihovi teritoriji nalaze u zoni utjecaja predmetnog zahvata. Tako je trebalo utvrditi i je li se ove ptice gnijezde uz trasu žičare te u kojoj mjeri se zadržavaju na preletu uz trasu prilikom dnevnih preleta u potrazi za hranom. Sumračne i noćne vrste utvrđivale su se u sumrak na pristupnim cestama u zoni zahvata, a od ovih vrsta posebno se pokušala utvrditi zastupljenost sove ušare i sivog ćuka. Tako su dva ornitologa koje je angažirao Grad izradila studiju sa kartama preleta i zadržavanja pojedinih vrsta kao i pozicijama eventualnih gnijezda, a temeljem dobivenih podataka i rezultata tih istraživanja, provedena je analiza utjecaja na ove ciljne vrste. Kako je, među ostalim, navedeno u Studiji, predmetni zahvat predviđa izgradnju i korištenje žičare koja će spajati Grad Makarsku s Biokovom, od polazne postaje na Zagonu do završne postaje kod vrha Vošac. Postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode provelo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te je na temelju mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), donijelo Rješenje prema kojem se za planirani zahvat ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te da je za zahvat obvezna provedba postupka Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. U podacima o ekološkoj mreži Studije navedeno je da Biokovo područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove, Podbiokovlje je područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove, dok su Biokovo i Rilić značajni za ptice.
KRIVOLOV I DALEKOVOD Tako u studiji stoji da suri orao naseljava otvorene predjele s niskim raslinjem, a parovi ostaju zajedno tijekom cijelog života i gnijezde se na liticama, rjeđe na stablima, a godinama koriste iste pozicije gniježđenja i ista gnijezda. ''Na području ekološke mreže Biokovo i Rilić postoje tri teritorija surog orla (dva na području planine Biokovo). Prema istraživanju iz 2014. godine koje je obavila Udruga BIOM, na dva teritorija su evidentirani formirani parovi bez podmlatka, dok je na trećem teritoriju samo jedna jedinka koji održava gnijezdo. Planirani zahvat žičare udaljen je oko 7 kilometara od najbližih gnijezdilišta surih orlova. Područje planiranog zahvata žičare nalazi se unutar teritorija Podgora koji pripada paru, a jedinke su se najviše zadržavale između vrhova Vošac i Sinjal, a teritorijalne letove su izvodile na području vrha Sinjal, gdje se i najviše zadržavaju''. Među razlozima ugroženosti surog orla navedeno je smanjenje plijena uslijed odumiranja tradicionalnog stočarstva, pretjeranog lova i krivolova, a jedinke stradavaju i kao posljedica slučajnog ili namjernog trovanja, elektrokucije, te sudara s lopaticama turbina vjetroelektrana. Jedan od važnih uzroka ugroženosti su penjanje po liticama i paragliding uz litice za gniježđenje. U Studiji je navedeno i da je ugrožena sova ušara kojih na području ekološke mreže ima pet do sedam parova. Ušara je primarno noćna ptica i lovit će po danu samo u iznimnim situacijama kad je malo plijena na području. Na području Biokovo i Rilić teritoriji gnijezdećih parova su u blizini većih poljoprivrednih površina ili otvorenih područja i ne gnijezde se na najvišim dijelovima Biokova. Glavni razlozi ugroženosti sove ušare su krivolov, sudar sa žicama dalekovoda i elektrokucija, smanjenje brojnosti plijena te penjači po stijenama. ''Tijekom terenskog istraživanja vrsta nije zabilježena što se podudara s podacima prema kojima se teritorijalno područje gnijezdećeg para ušara ne preklapa sa zonom utjecaja planiranog zahvata žičare''.
Comentários