Ne mareći za prosvjede i peticiju građana, makarski su gradski vijećnici izglasali Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada (PPUG) kojima se daje blagoslov za betonizaciju park-šume Osejava i time izravno pogoduje privatnom interesu poduzetnika Jake Andabake koji je tamo još prije više od deset godina naumio izgraditi velebni sportsko-rekreacijski centar sa dvadesetak terena, među kojima je i nogometni stadion sa 5000 sjedećih mjesta. Protiv betonizacije i pogodovanja ustala je građanska Udruga za održivi razvoj Osejava, osnovana isključivo zbog zaštite rečene park-šume. Prije dvije godine organizirana je Peticija protiv sustavnog i nepovratnog uništenja poluotoka Osejave te za trajnu zakonsku zaštitu poluotoka Osejave i Sv. Petra i prikupljeni potpisi 4177 građanki i građana. Par puta se i prosvjedovalo, posljednji put jutros, dok je u Vatrogasnom domu počinjala sjednica Gradskog vijeća. Dok su građani dizali glas pod prozorima gradskim vijećnicima, u Vatrogasnom domu je za pogodovanje privatnom interesu i devastaciju park-šume glas diglo sedam HDZ-ovaca i HDZ-ovki. Dobili su i presudnu podršku dva HSLS-ova glasa, od kojih je jedan glas Hloverke Novak Srzić, popularne direktorice Turističke zajednice grada Makarske, koja je prošloga mjeseca na svom Facebook profilu promovirala tamošnje ljepote uz priloženu fotografiju plaže u Mozambiku.
Sportsko-rekreacijski centar koji bi se prostirao na oko trećinu površine rijetke preostale park-šume u šumi asfalta i betona ionako preizgrađene Makarske promijenio bi potpuno vizure poluotoka Osejave, nagrizao javni prostor i pritom dodatno napunio džepove privatnom poduzetniku Jaki Andabaki. Ako se uopće može govoriti o ikakvom javnom interesu, zbog kojega su makarski gradski vijećnici uključujući šeficu gradske turističke zajednice dozvolili betonizaciju park-šume, bio bi to eventualno nekakav gradski interes za dovođenjem novih gostiju i ostvarenjem dodatnih dolazaka i noćenja mimo ljetne sezone, proširenjem ponude i odmicanjem od sunca i mora.
Javni interes građana Makarske za javnim prostorom i zelenim površinama izgradnjom privatnog sportsko-rekreacijskog centra na predjelu Platno, međutim, doveden je u pitanje. Poznavatelji prilika na terenu šumovitog poluotoka Osejava govore da bi za podizanje planiranih borilišta na otprilike jednoj trećini od ukupne površine park-šume trebalo, dakako, prvo posjeći gustu borovu šumu, a onda i unositi konfiguracijske izmjene i dopune, miniranjem i nasipanjem ogromnih strmina.
Koliko u Makarskoj vape za javnim prostorom i zelenim površinama čulo se i na jutrošnjem prosvjedu nazvanom NeMA predaje, u organizaciji Udruge za održivi razvoj Osejava, prvo u šetnji središtem grada, a onda i pod prozorima Vatrogasnog doma u kojem je zbog epidemioloških mjera u nedostatku drugog za održanje razmaka dovoljno velikog prostora održana sjednica Gradskog vijeća, a gradski vijećnici protiv volje građana izmijenili i dopunili prostorni plan i pogodujući investitoru glasali većinski za devastaciju prirode.
-Na mjestu gdje smo trebali imati javne sadržaje sada su privatne zgrade. S postojećim prostornim planom može se graditi još deset godina, a istovremeno ovaj prostorni plan koji se se sada pokušava izglasati nije napravio ama baš ništa da bi se poboljšala prometna infrastruktura ni problemi s oborinskim vodama ni sa strujom ni sa parkiralištima ni sa nedostatkom parkova. Mi Osejavu ne damo. Grad Makarska je u park-šumi Osejava napravio ilegalno odlagalište građevinskog otpada. To je jedna od većih sramota ovoga grada. Sve ovo jako utječe na turizam. Nama je potrebna strategija razvoja. Kako mislite da će se razvijati turizam u prostoru gdje nema parkova, dječjih igrališta, osnovnih sadržaja? Oni nama mažu oči. Nisu sposobni upravljati ovim gradom – govorila je i vikala jedna od organizatorica Ivana Miočević Franić, prekidana odobravanjem i uz bučnu pratnju udaranja u metalne bačve.
Dodajući jedni drugima megafon prosvjednici su gradskim vijećnicima poručivali i da se zna kome su dane koncesije na ležaljke, čudili se kako to da se u gradu kojem se od turizma vrti ogroman novac građani morali prikupljati sredstva za obnovu zahoda dječjeg vrtića u prostoru u kojem je nekad u prizemlju stambene zgrade bila mesnica, a među mnogim primjedbama čula se i ona da se asfaltirano igralište za djecu svake godine 1. lipnja pretvori u parking. Prosvjednika je bilo stotinjak, bili su glasni, zviždali, vikali, imali su i transparente i tražili uvažavanje njihove volje da ne žele grad u kojem se i dalje omogućava izgradnja ‘mamutica’.
Gradonačelnik Jure Brkan, izabran iz redova HDZ-a, tvrdi da Izmjene i dopune PPUG-a baš naprotiv čuvaju grad od betonizacije pa se raspisao na svom Facebooku zbog čega je to, po njegovom gradonačelničkom mišljenju, izmijenjeni prostorni plan bolji od onog dosadašnjeg
-Smanjili smo katnost za jednu etažu kod izgradnje svih stambenih građevina. Povećali smo minimalnu građevinsku parcelu na 400 m2 i u izgrađenom i u neizgrađenom građevinskom području. Povećali smo dosadašnjih 20% na 30% obvezne zelene i procjedne površine na građevinskoj parceli stambenih objekata. Obvezna je sadnja jednog stabla od najmanje 2 m visine na svakih 100 m2 građevinske parcele. Za hotele to znači još veći postotak zelenila, Ruralna područja smo po prvi put maksimalno zaštitili propisom gradnje do dvije nadzemne etaže (samo prizemlje i kat). U izgrađenom području ispod magistrale propisali smo zabranu gradnje višestambenih zgrada (sa izuzetkom Glavice i postojećeg Istoka gdje je odavno nastala takva zona). U izgrađenom građevinskom području smanjili smo koeficijent izgrađenosti sa 0,60 na 0,50 a koeficijent iskorištenosti sa 2,40 na 2,00. Za izgradnju hotela povećali koeficijente, katnost te propisali i druge liberalnije uvjete gradnje. Parcele škola i vrtića na Zelenki i Istoku (slobodna parcela u rupi) zaštitili i prenamjenili iz mješovite u javnu društvenu namjenu. Četiri punkta u gradu zaštitili i prenamjenili iz mješovite (žute, stambeno poslovne) zone u zonu T1 (isključivo za hotele): disko Petar Pan, hotel Palma, bivši ELBIH, parking hotela Meteor, i gradska čestica u šumici pored hotela Dalmacija. Omogućili proširenja plaža kao glavnog turističkog infrastrukturnog resursa (s izuzetkom na područjima ekološke mreže, Osejava, Sv. Petar te na Cvitački zapadno od Cubana). Isključili dosadašnju mogućnost izgradnje hotela (aparthotela) u poslovnim zonama. Napokon isplanirali i osigurali adekvatan prostor za reciklažno dvorište. Planiran je prostor za denivelirani rotor na Voliciji. Prenamijenili prostor bivše Metalplastike da se riješi ruglo u centru Grada i urbanizira na adekvatan način (propisali Investitoru provedbu urbanističko arhitektonskog rješenja koje mora biti odobreno od strane Grada. Sukladno Prostornom planu Parka prirode Biokovo, korigirali trasu žičare za jedan stupanj obzirom da je gornja postaja žičare određena sa Štrbine, a ne sa Vošca. Umanjili smo obuhvat UPU-a Platno za cca 3 ha kopnenog dijela uz samu priobalnu liniju kao i za cijelo područje pripadajućeg akvatorija. Ograničili na tom istom Platnu da se može izgraditi maksimalno 300 m2 površine ugostiteljskog objekta prizemne katnosti (nakon usvajanja PPUG-a trebat će mijenjati UPU Platno i uskladiti ga sa ovim odredbama) – objavio je u čitabi na Facebooku makarski gradonačelnik Jure Brkan.
Iz Udruge za održivi razvoj Osejava gradonačelniku poručuju da pojmove razvoja i devastacije on ne razumije, a da ga glas građana zanima samo i isključivo u predizborno vrijeme kada se samo i pojavljuje u javnosti. Ne pristaju, rekoše, na mazanje očiju manevrima prostorno-planskog izdvajanja predjela Platno iz Osejave i traže odustajanje od gradnje na cijelom području poluotoka, uvođenje reda u gradnji i urbanističkom planiranju te bavljenje ključnim problemima kako bi konačno u svom gradu živjeli dostojanstveno.
Upozoravaju da je za vrijeme svog mandata gradska vlast dozvolila gradnju i miniranje rubnih dijelova Osejave, zažmirila na devastaciju Sv.Petra, dozvolila betonski nered i kaos u čitavom gradu, dok se u predizborno vrijeme diči otvorenjem Nebeske šetnice na Biokovu i jednom preuređenom prostorijom Doma zdravlja koji trune i ne zadovoljava osnovne potrebe građana Makarske. Kažu da ima toliko problema s kojima se gradska vlast mogla baviti, poput neadekvatne zdravstvene skrbi građana Makarske, izgradnje komunalne infrastrukture, uređenja škola i pratećih sadržaja za djecu, uređenja stare gradske jezgre, brige o pomorskom dobru, brige o zelenim oazama grada, hortikulturnog uređenja grada, pronalaska boljih prometnih rješenja i problema parkinga…
Zaključuju da je umjesto svega toga gradska vlast izabrala mjerenje ‘razvoja’ kubicima betona i pogodavanje građevinskom lobiju koji nezaustavljivo uništava sve pred sobom srozavajući pritom kvalitetu života građana te grada kao nekad cijenjene turističke destinacije.
Comments