Piše: Livia Marinni
Nevladine organizacije DDF i Dalmatinski klub ocijenile su u utorak kako Dalmacija ne može ostvariti svoju punu autonomiju u okviru postojećeg Ustava Republike Hrvatske unatoč odredbama pristupnog ugovora.
Ove dvije inicijative ocijenile su kako je postojeći Ustav Republike Hrvatske „generator svih društvenih i ekonomskih kriza u Republici Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji” i glavni krivac zašto je Dalmacija kao regija dospjela na nivo najnerazvijenije regije na Mediteranu, a do 1990 bila je bogatija i od Katalonije, Oksitanije i Ligurije.
Ove građanske inicijative su podsjetile kako građani Dalmacije ne bi podržali Ustav na referendumu, odnosno kako bi na referendumu za ovakva ustavna rješenja glasalo manje od 24% stanovnika Dalmacije.
DDF i Dalmatinski klub su ponovili ocjenu kako bi se dijalog oko budućeg statusa Dalmacije trebao voditi oko ideje federalizacije Republike Hrvatske, prema čemu bi Dalmacija, Hrvatska, Istra, Sjeverna Dalmacija (aka Primorsko-goranska regija) i Slavonije bile autonomne regije u sastavu Republike Hrvatske.
Dodaje se kako Dalmaciji današnjeg dana nisu vraćena prava koja joj je „ustavnim pučem” oduzeo režim fašističkog diktatora Franje Tuđmana 1990. Vraćanje tih prava zapovjeđeno je na međunarodnoj Londonskoj mirovnoj konferenciji 1992. godine.
Obje inicijative izjavile su u utorak kako u Republici Hrvatskoj, osim demagoške, ne postoji politička volja za stvarnu regionalizaciju i decentralizaciju države, jer “nitko ne želi dijeliti plijen” s nižim nivoima vlasti.
I je dalje u tijeku “podjela tranzicijskog plijena” i ocijenio kako u takvim okolnostima ne može biti riječi o stvarnoj volji za regionalizacijom i decentralizacijom, iako pojedine političke stranke takav politički program pokušavaju iskoristiti kako bi preživjele na političkoj sceni. A tu su i brojne satelitske parastrančice, poput Centar (ex Pametno), Most, Dalmatinske Akcije koji iskorištavaju pitanje regionalizacije i decentralizacije za svoje matične stranke: HDZ i SDP.
Prema riječima iz DDF-a i Dalmatinskog kluba, jedina prilika za jačanje regija u Republici Hrvatskoj je smjena korumpirane, fašističke diktatorske vlasti i resetiranje Republike Hrvatske na stanje od prije 30. svibnja 1990. i s te pozicije krenuti u reforme. Isto tako potrebno je ući u Zajednicu europskih regije jer je današnja Europa zapravo Europa regija.
Ove dvije inicijative, ocijenile su kako je nužan preduvjet za regionalizaciju i decentralizaciju promjena Ustava Republike Hrvatske, za koji je opet rečeno kako je „centralistički u svojoj srži”.
Iz DDF-a i Dalmatinskog kluba rečeno je kako je laž kako decentralizacija zapravo najviše odgovara najrazvijenijim gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj i drugim državama svijeta, jer one nerazvijene zapravo uvijek računaju na pomoć državne centralne vlasti.
„Činjenica je kako treba reformirati jedinice lokalne samouprave kako bi njezina efikasnost postala vidljivija. Kada je Danska krenula u reformu lokalne samouprave ova je država izabrala model kakav je Republika Hrvatska imala od 1963. do 1992., dakle na sustav 98 velikih komunalnih općina umjesto 1 386 malih municipija. Ovakvim sustavom Dalmacija bi dobila 26-28 komunalnih općina gdje bi razvijene i veće komune povukle ostale prema svome razvoju”, objasnili su iz dvije prodalmatinske inicijative.
Prema njihovim riječima, programi svih političkih stranaka u Republici Hrvatskoj sliče „kao jaje jajetu”, jer su populistički i jer poručuju kako u ekonomskom smislu država može riješiti sve, a građani se mogu „slikat”. Ovaj paternalistički odnos javne vlasti prema svojim građanima je u razvijenim državama propao već nakon II. sv. rata, a svoj konačan krah je doživio ’80. godina XX. stoljeća.
„U normalnim zdravim društvima paternalistički odnos države prema građaninu smatra se kršenjem osnovnih ljudskih prava i sloboda,“ razmišljaju u DDF-u i Dalmatinskom klubu i nastavljaju, „Umjesto paternalizma imamo građane kao subjekte odlučivanja u javnoj upravi. S druge strane, centralizam institucija ogleda se u tome što kod nas osobne dokumente još uvijek izdaje policija, a ne civilne kvartovske vlasti.“
Iz ove dvije prodalmatinske inicijative rečeno je kako je decentralizacija zapravo put kako se država ne bi raspala, a ne, kako to tvrde nacionalisti, centralizam.
„Takozvane velike nacionalističke ideje često se završe upravo u raspadu i u gubitku teritorija, što smo vidjeli i na primjeru Republike Srbije kada se zbog ekstremne centralizacije i nacionalizma u krvavom ratu 1996.-1999. i centralističkim procesima nakon njega odcijepila Republika Kosovo. Zbog istih razloga zajednicu Srbija i Crna Gora napustio je mlađi partner,” smatraju iz ove dvije inicijative.
Ocijenili su kako u Republici Hrvatskoj zapravo i nema regije osim Dalmacije i eventualno Istre, pošto tradicija regionalizma i regionalnog identiteta pojedinih dijelova Republike Hrvatske zapravo i ne postoji.
Rečeno je i to kako je u Republici Hrvatskoj danas na djelu „početak poraza najkrvoločnijeg parazitskog centralizma”.
„Važno je utjecati na građanski sloj u Dalmaciji kako bi dobio najšire moguće ekonomske, socijalne, fiskalne, zakonodavne, izvršne i upravne slobode. Prilika za Dalmaciju je u mladim generacijama, koje će neminovno postati autonomaši”, ocijenili su iz DDF-a i Dalmatinskog kluba.
Comments