U Republici Hrvatskoj je gotovo 100% stanovništa pismeno, pa kako onda prolaze političke opcije, ekonomski modeli, novinski natpisi i članci po portalima, razne objave i grafike koji su štetni za društvo. Problem je u tome što u RH također postoji ogromna količina ljudi koji su funkcionalno pismeni.
Izraz funkcionalna pismenost prvi spominje Gray 1956. godine. Prema njemu funkcionalna pismenost je mogućnost da osoba na pragmatičan, politički i ekonomsko-tehnološki način razumije pročitani tekst. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina naglasak se premješta s tehnološke na društveno-političke aspekte pojma pismenosti.
Suvremeni koncept funkcionalne pismenosti danas se definira kao koncept koji podrazumijeva znanja, vještine i vrijednosti koje pojedincu omogućuju kontrolu vlastitog života na kvalitetan način, shvaćanje osnovnih građanskih prava, sloboda i dužnosti, rješavanje različitih problema na poslu, u obitelji i u društvenom životu uopće, te političko razmišljanje koje donosi izbor prave strane u političkom ringu. Prema ovom konceptu, politička pismenost bi značila da osoba razumije koja su mu prava i dužnosti, te da na izborima zaokruži nekoga jer razumije predloženi program i sadržaj kandidata, stranke ili koalicije, a ne da daje glas po društvenoj inerciji ili protiv nekog.
Funkcionalnu nepismenost često prati loša naobrazba, negativna okolina, sukob ineresa, agresivno ponašanje prema političkim neistomišljenicima te podložnost teorijama zavjere i lažnim vijestima, odnosno lažnim informacijama.
Bilo prema klasičnoj definiciji, bilo prema suvremenoj definiciji u Dalmaciji je samo 9,40% funkcionalno pismenih osoba. Uzimajući druge regije u RH najmanja funkcionalna pismenost je u Slavoniji, 8%, a najveća u Istri 50% i na širem području Rijeke 40%.
Funkcionalno pismenih osoba u RH je 20%, u Srbiji 6%, u BiH 3%. Što se tiče ostatka Balkana, najviše funkcionalno pismenih je u Sloveniji s 75%, a najmanje upravo u BiH s već spomenuta 3%. U Europskim državama najveća funkcionalna pismenost je u skandinavskim, odnosno nordijskim državama - preko 85%, dok je u BiH najniža stopa fukcionalno pismenih osoba.
Zanimljiva je činjenica kako skupine koje glasaju za desnicu i ljevicu inaju veći postotak članova koji su funkcionalno nepismeni. Što je opcija ekstremnija to postota funkcionalno nepismenih raste. Za razliku od njih, skupine koje glasaju za centrističke, regionalne i socijaldemokratske opcije imaju nižu stopu funkcionalne nepismenosti, odnoso imaju veću stopu funkcionalne pismenosti. To vrijedi i za članstvo u političkim opcijama.
Comments