Dalmatinska vina posljednjih su se godina probila na svjetskoj vinskoj sceni. Ali višak neprodanog vina zbog pandemije SARS-CoV-2 mogao bi se pokazati poražavajućim.
Pod vrućim suncem, stjenovita staza vijugava se uz obronke do stoljetnih loza koje svjedoče o dugoj povijesti vinarstva na otoku Visu, u Dalmaciji.
Proteklih godina pjesma berača grožđa odjekivala je ovim slikovitim krajem i svako se selo u njemu moglo pohvaliti vlastitom poljanom, tradicionalnom kućicom u kojoj su mještani proizvodili i skladištili vino.
Poljane se više ne koriste, a daleko manje ljudi na Visu sada živi od vina. No, zanat je posljednjih godina doživio oživljavanje i pojavila se mlađa generacija vinara koja nastavlja tradiciju svojih predaka.
Vis je jedan među brojnim dalmatinskim mjestima koje su zauzele mjesto na globalnoj vinskoj sceni, impresionirajući znalce svojim autohtonim sortama grožđa i specifičnim vinskim stilovima oblikovanim kroz stoljeća.
Međutim, njihov je uspjeh iznenada ugrožen utjecajem pandemije SARS-CoV-2.
Udruge vinara i vinogradara kaže kako je prodaja vina opala između 30 i 50% u prvoj polovici 2020. - kada se Dalmacija pridružila ostatku Europe u potpunom lockdownu - u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U samoj Dalmaciji prodaja domaćih vina pala je za 80% tijekom lockdowna, prema udruzi vinara "Dalmatinska vina".
"Kriza izazvana pandemijom SARS-CoV-2 nanijela je ogromnu štetu dalmatinskoj vinskoj industriji i ozbiljno poremetila financijsku likvidnost makedonskih vinarija", rekla je Helena Zanchi iz Dalmatinskih vina.
Splitski vinski kritičar i poznati chef Ivan Pažanin rekao je za Autonomiju: "Kad sve ovo završi, bit će puni spremnici i skladišta vina koja su trebala biti popijena mnogo ranije."
Pomoć stiže, ali ne svima
U Dalmaciji će se neki vinari vjerojatno ponašati bolje od drugih.
Kao članica Europske unije, Republika Hrvatska mora iskoristiti pakete mjera usvojenih krajem travnja za pomoć vinskom sektoru da prebrodi corona krizu, uključujući korištenje dodatnih kapaciteta za skladištenje viška vina i takozvane 'zelene berbe' 'kojim se proizvođačima plaća odbacivanje grožđa.
Međutim, Republika Hrvatska to ne radi. U Dalmaciji skladišta su puna nakon posebno dobre berbe prošle godine, što znači da ima malo mjesta od ovogodišnjeg uroda, ali RH daje poticaje za nekvalitetna slavonska vina koja se ne mogu probiti na međunarodno tržište.
Napori velikih proizvođača u vinskim divovima Italiji, Španjolskoj i Francuskoj da prodaju svoje velike zalihe vina spustili su cijene u zapadnoj Europi za više od 25%, s učinkom prelijevanja niskih cijena na vinare iz Dalmacije koji prodaju značajan dio svog proizvoda na stranim tržištima.
Neki se vinari žale da vlasti nisu malo pomogle industriji.
"Naša vlada nije učinila apsolutno ništa", rekao je Josip Brkić iz Vinarije Brkić, poznati vinar iz okolice Šibenika. "Vinarije su bile prepuštene same sebi", rekao je.
Brkić je rekao da se usredotočio na 'kontrolu prinosa', ograničavajući proizvodnju najkvalitetnijeg vina. Kao industrija, vinari u Dalmaciji zatražili su zabranu uvoza grožđa iz Sjeverne Makedonije i s Kosova. Takav uvoz nije dozvoljen prema zakonu, ali u stvarnosti se grožđe obično uvozi kao stolno grožđe i potom koristi za proizvodnju vina.
Brkić je rekao da, iako nije poduzeta nikakva formalna radnja, "u praksi se pokušava odgoditi uvoz grožđa pa na kraju odustane".
Slična je situacija i Konavlima, dok se u zadarskom zaleđu razmatra način rukovanja velikim viškom vina, ne samo zato što je najveća vinarija u regiji još uvijek u državnom vlasništvu i glavni je izvoznik.
U splitskom okruženju vinarije su mogle iskoristiti državnu pomoć za isplatu plaća i kašnjenja u plaćanju poreza. I ovdje je industrija zatražila zabranu uvoza vinskog grožđa, ali situacija je ista kao i kod šibenskog primjera.
"Najbolje je da vinari koji imaju previše vina smišljaju načine kako što prije prodati svoja svježa vina, čak i uz snižene cijene ili ulaganje u promotivnu prodaju putem tržišnih aktivnosti, festivala, sajmova i povećanog marketinga", rekao je Pažanin.
„Sad je vrijeme za potporu države (...) koja bi već trebala podržati dalmatinsko vinarstvo poreznim olakšicama i izravnim i brzim subvencijama oslobođenim birokratskih prepreka, kao i širokom i dobro artikuliranom kampanjom koja bi domaće potrošače još više približila sada neupitna kvaliteta vina proizvedenog u Dalmaciji. "
U Dalmaciji, rekla je Zanchi kako vinogradari - kojih u zemlji ima oko 30.000 - traže od države da subvencionira cijenu grožđa. Vinari također žele izravnu potporu države za promociju svojih vina u inozemstvu.
Opasnost odbacivanja vina
Zanchi je rekla da, iako su sve vinarije osjećale učinke pandemije, „percepcija je da su male vinarije više pogođene ovom situacijom, jer su manje zastupljene u velikim lancima supermarketa i uglavnom svoja vina prodaju putem ugostiteljske industrije ili izravno iz vinarije. "
S druge strane, rekla je, "mali se proizvođači mogu lakše prilagoditi novonastaloj situaciji bez velikog pritiska jer nemaju velike zalihe i očekuju da će kupiti manje grožđa u predstojećoj berbi."
Ogromni utjecaj pandemije na globalnu turističku industriju imao je poticajan učinak na prodaju vina; Dalmacija je u velikoj mjeri ovisna o turizmu, a njeni se vinari podjednako oslanjaju na prodaju turistima u iskušenju da probaju lokalnu bocu, ali mnogo je manje turista ove godine nego prošle godine.
Suprotno tome, boravci u Slavoniji vinarima mogu pružiti spas jer se Slavonija okreće lokalnoj turističkoj ponudi i, prema tome, lokalnim vinima.
Vinarije u cijeloj regiji okrenule su se Internetu i internetskoj prodaji, a neke su pokrenule i dostavne usluge.
Stručnjak za vino Bruno Gabrić rekao je da ne očekuje nagli porast ili pad cijena dalmatinskih vina u ugostiteljskom sektoru, "ali postoji opasnost za maloprodajna mjesta da će veći vinski podrumi izazvati kolaps tržišta s izuzetno niskim dumping cijena. "
Comments